Adenin, guanin, citozin, hdz -Dio 2.

Autor 19.1.2011. u 15:56

Adenin, guanin, citozin, hdz -Dio 2.

Utapajući se u opće apsurdiranje historije kao nauke i povijesti kao školskog predmeta, posebno njezina dijela koji se zove nacionalna povijest, povjesničari koji djeluju pod utjecajem službene ideologije i za njezine “više ciljeve”, stavili su svoje intelektualne i znanstvene kapacitete na proizvodnju nacionalnih mitova. Cilj svih tih mitova jest legitimiranje postojećeg stanja, konstrukcija postojećeg stanja kao kraja povijesti i prikazivanje današnjih vladajućih nacionalnih elita kao ispunjenje vjekovnih težnji naroda i svršetak dugih procesa koji su im prethodili. Ta tendencija nije nova, svaki sistem koji je bivao novostvoren imao je svoje akademske elite koje su uglavnom na polju historije nastojale opravdati trenutačni sistem i prikazati ga kao vrhunac povijesti. Sjetimo se samo činjenice nacističkih i boljševičkih predodžbi o njihovom dobu kao vječnom i nepobjedivom i kao ispunjenju najvećih ideala “naroda”. Znamo kako im je to završilo.

Ovdje ću govoriti o novohrvatskoj mitologiji prerušenoj u ruho historijske nauke, ali treba imati na umu da to mitomanstvo naravno nije svojstveno samo njima: dovoljno se sjetiti Muhameda Filipovića i njegovih sljedbenika i njihovog predrimljansko-ilirsko-bogumilskog osmanofilskog mita o porijeklu današnjih Bošnjaka ili srpske nacionalne historiografije koja u Republici Srpskoj, nastaloj i zaokruženoj na genocidu i etničkom čišćenju drugih i ignoriranju srpskog nacionalnog bića izvan te paradržave (Mostar, Sarajevo…), vidi simbol obrane srpske opstojnosti u prekodrinskim krajevima. Naravno, sve to radi se u interesu vladajućih elita i u cilju održavanja postojećeg sistema društvene stratifikacije. “Sadašnje stanje nacionalnih podjela i nacionalnih država ispunjenje je svih naših težnji, još da riješimo hrvatsko nacionalno pitanje u BiH kroz svoj entitet i povijest je gotova”, misle oni. “Oni” su kvaziznanstvena elita, koja je kroz udžbenike nametnute u školama na područjima pod političkom upravom njihovog Borga, cijelu povijest u posljednjih tisuću i više godina prikazala kao linearan i jednoznačan proces koji je vodio samo jednom cilju, konačno ostvarenom stvaranjem nezavisne hrvatske države i ustoličenjem bivšeg Titovog kancelarskog generala kao “predsjednika svih Hrvata”, kao spasitelja i otkupitelja hrvatske države i naroda, opravdavajući pritom tzv. HR Herceg-Bosnu kao “branik u obrani Bosne i Hercegovine i opstojnosti hrvatskog naroda u njoj”. S tim mitskim predodžbama teško je se boriti jer imaju jak ideološki naboj, iako činjenice govore dovoljno: pretvaranje Hrvatske u stranu koloniju, demografsko curenje Hrvata iz BiH i moralno-intelektualno propadanje istih, dugogodišnje zatvorske kazne koje uskoro čekaju kreatore i vođe politike tzv. Herceg (-Bosne) zbog zločinačkih djelovanja, i tako dalje.

Uopće, takve mitske konstrukcije imaju u biti jednu svrhu, a to je- prekriti realni sistem podjele, a to je klasna podjela: podjela na one koji ne rade ništa, kradu, varaju i obmanjuju i tako zarađuju, i one koji rade puno, previše, zarađuju malo ili pak nemaju posla uopće. (Naravno postoje i oni između ovih dviju krajnosti.) Oni tu pravu podjelu žele zamijeniti subjektivnom, vještačkom, nametnutom nacionalnom podjelom i tako skrenuti pažnju s bitnih stvari, jer u njihovom interesu nije da se povlače pitanja uzroka klasnih razlika i pitanje ‘klasne borbe’. Trebat će nam puno vremena da oborimo mitologije, svatko u svom narodu, a što se hrvatskoga tiče one će trajati sve dok se ne pojavi jaka i vješta ekipa bosansko-hrvatskog ‘Enterprisea’ koja će zadati smrtni udarac Borgu i njegovom golemom brodu koji Hrvate vuče u bezdan, a sve radi interesa povlaštene klase neradnika koji na tuđoj muci žive lagodno zahvaljujući samo činjenici da su dio Borga i da obavljaju za njega sitne ili malo krupnije poslove. S propašću tog Borga past će polagano i cijeli sistem koji je on proizveo.

Trenutačnoj vlasti potrebno je naravno najjače oružje kad je naša “evropsko-orijentalna mikrokultura” (I.L.) u pitanju, a to je njezina metafizička legitimacija ili štoviše metafizičko utemeljenje, dakle tobožnje uporište u samom Bogu. Kad su na prelazu iz 20. u 19.stoljeće (da se znakovito izrazim) hadezeovi novohrvati krenuli u svoj projekt čije će krvave plodove ubrzo ubirati Hrvati u Bosni i svi ostali u tzv. Herceg (-Bosni), trebala im je jaka podrška najutjecajnije organizacije, organizacije  koja je presudan čimbenik u oblikovanju duhovnog i mentalnog bića bh. Hrvata- Katoličke crkve dakle. Nakon trenutačne i početne hipnoze, mnogi iz Crkve su se odvojili od te lude družine i krenuli su u osmišljavanje plana za spas izdanih i ignoriranih bosanskih Hrvata od strane velikohrvatskih herceg (-bosanaca). Nažalost, glavnina klera je ostala s tom družinom i dan-danas je suučesnik u tom projektu. Vidi se to odmah na simboličkom planu: slikanje i smješkanje klera i klerikalaca s “narodnim” vođama, isticanje istih u prvim klupama kod misnih slavlja i ugošćivanje za slavljeničkim ručkovima (sve to savršeno i pravovremeno popraćeno herceg-bosanskom verzijom Večernjeg lista). Nesimbolički, pozadinski, faktički, ta povezanost je čvrsta i ima “opipljive” razloge.

U posljednja dva desetljeća, stavljajući se u službu hadezeovog Titanika, Katolička crkva u Hrvata napravila je od sebe potpuni analog Srpske pravoslavne crkve (istim putom kroči i Islamska zajednica BiH), pretvaraju se u partikularističku, mononacionalnu i jednoumnu organizaciju koja daje onu formu “metafizičkog legitimiteta” koja novoj vlasti treba. Proglašavajući HDZ i njegovu vlast ispunjenjem “vjekovnih težnji hrvatskog naroda”, veličajući njegove osnivače i odvjetnički se ponašajući prema sadašnjem vodstvu, katolički kler u BiH i Hrvatskoj obezvređuje smisao svog postojanja i izvrće naopako poruku koju je jedan čovjek s Bliskog Istoka prije dvije tisuće godina rekao svijetu i zbog toga bio osuđen na smrt, jer njegov nauk za čuvare postojećeg poretka predstavljao je prijetnju reobnove društva na novim temeljima.

Svijetlu točku u tom sveopćem- kleronacionalističkim djelovanjima generiranom- kaosu predstavljaju bosanski franjevci, franjevci provincije Bosna Srebrena, posebno oni vezani za Franjevačku Teologiju u Sarajevu i medijski centar Svjetlo riječi. Od dolaska u Bosnu 1291.godine pa do danas oni nisu izdali misao koja im je temelj djelovanja: “Vjerni Bogu, vjerni Bosni” (fra Petar Anđelović). Usput, bosanski franjevci su jedina organizacija, institucija, uopće jedina relevantna činjenica koja ima kontinuitet od srednjovjekovne bosanske države do danas! Njihovo prisustvo u Bosni, posebno kroz razdoblje osmanlijske teokratske vladavine, jedini je razlog opstajanju katolika na ovim područjima. Svoju vjernost prema Bosni nisu iznevjerili ni u zadnjem ratu niti je iznevjeravaju danas: franjevačka intelektualna elita koja djeluje iz glavnog grada Bosne i Hercegovine i stolnog grada bosansko-hercegovačkih Hrvata- Sarajeva, stala je na put velikohrvatskoj državnoj i sitnohrvatskoj nacionalnoj ideologiji utjelovljenoj kroz djelovanje HDZ-a. Oni im i danas staju na put i predstavljaju neprobojan zid obrane opstojnosti bosansko-hercegovačke države i hrvatskog naroda u krajevima izvan HDZ-ove ‘demarkacijske linije’, tj. njihovog fiktivnog, imaginarnog “trećeg entiteta”. Vjernost Bogu bosanski franjevci su pokazali između ostalog činjenicom da su bili prvi u osudi zločina koje su “Hrvati” počinili nad drugima, od Stoca do Mrkonjić Grada.

Osim što mu treba razvijen sistem crkveno-klerikalne podrške te jaka filozofsko-historičarska struja koja ih podržava i legitimira (poput ponekih “filozofa” i “povjesničara” koji kao Tuđmanovi đaci u politici ne znaju dalje od tuđmanizma ni u historiji), Borg u svojoj agresiji na neasimilirane treba naravno i moćno suvremeno oružje- medije, i novine i internetske stranice (svoju televiziju koja bi djelovala na državnom proračunu hvala Bogu nisu uspjeli dobiti). Šireći neistine i konstruirajući neutemeljene i nerealne teze, Borgovi mediji najutjecajniji su faktor u “genetičkom inženjeringu” nad bosanskim Hrvatima: transkripciji njihove DNK u novu DNK s ugrađenim hdzom umjesto timina, kako sam se u naslovu slikovito izrazio.

Popis ljudi i ideja koji se nalaze na meti Borgovih podaničkih medija, poput njihovog vodećeg dnevnog lista, portala Poskok.info te niza lokalnih internetskih stranica (kojih svaka općina s hrvatskom većinom ima bar po jedan) jako je dugačak i naravno ne treba ga nabrajati, jer tu se zapravo radi o udaru na sistem vrijednosti koji dotični neradnici i skutonoše u službi HDZ-a napadaju pa samim  tim napadaju i sve u kojima prepoznaju da su nosioci tog skupa vrijednosti. Ipak, spomenut ću malo iskaze njihovog primitivizma, intelektualne nemoći i očajničkih pokušaja blaćenja i diskreditiranja bosanskih franjevaca sa sarajevske Teologije. Pritom ću koristiti neke riječi koje su neprimjerene, ali koje moram navesti pošto ću te osobe citirati. Tko je već upoznat s pisanjem tih i takvih “intelektualaca”, može s čitanjem teksta već prestati, jer “mudre “misli”” gospodina Poskoka i njegove manje braće su teško probavljive.

Paranoja i strah koji spomenuti mediji iskazuju zbog bosanskih franjevaca iz Sarajeva vidi se svaki dan. Tekstovi koji se bave njima ili onima koji imaju ikakve veze s njima pojavljuju se gotovo svakodnevno. Pritom se ide od “diskvalifikacija” poput one da su bosanski fratri “daidže” (stvarno ne znam koga to može diskreditirati činjenica da je daidža pošto se ta riječ u većini među bosanskim Hrvatima upotrebljava da označi majčina brata), do primitivnih uvreda. Na primjer, vlasnik portala Poskok.info za jednog profesora Franjevačke Teologije u Sarajevu kaže da je “papak”, “fra Pederko” itd., a njegov prijatelj “filozof” za istog profesora kaže da je “mladi maneken sarajevske multikulturalnosti” i “paradni pop”. Na jednoj ramskoj internetskoj stranici jedan nepotpisani autor redovito piše kolumne u kojima navodi da su se bosanski fratri još tamo u 15.stoljeću prodali sultanu da bi “zaštitili guzice, a narod tko šiša” i da se i danas iz istih razloga prodaju “Zlaji” (do ljetos su se po mišljenju tih hrabrih i pismenih kolumnista prodavali “Harisu”), zatim da im “Ahdnama služi kao pancirka” itd. itsl. Usput, koliko mi je poznato, nepotpisani članci izražavaju i stav uredništva medija na kojem je članak objavljen, pa je lako zaključiti tko stoji iza toga i tko to financira, da ne iznosim sada konkretnije dokaze, koje posjedujem. Brojne druge “diskvalifikacije” i pokušaji diskvalifikacija, poput onih o fratrima sarajevske Teologije kao udbašima i njihovom djelovanju “kao dijelu Broz-Rankovićeva projekta, plodove čega danas ubire Haris Silajdžić” ili tkogod drugi tko već tim vidovnjacima u službi HDZ-a padne na pamet, ne zaslužuju posebnu pažnju jer ne zadovoljavaju čak ni elementarne zahtjeve logičke suvislosti.

Ovdje moje pisanje o ovoj temi trenutno prestajem, ipak sretan, jer usprkos željama mnogih nema trećeg entiteta niti druge daljnje podjele BiH i što usprkos željama većine istih- ima sarajevskih Hrvata, ima možda čak i jezgra bosanskih i hercegovačkih Hrvata koji će u budućnosti možda povesti naš Enterprise u sudbonosni susret s Borgom- oči u oči.

Autor 19.1.2011. u 15:56

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija