ADMIR ČAVALIĆ: BOSNA I HERCEGOVINA JE ZAROBLJENA ZEMLJA OD STRANE POLITIČKIH ELITA

Harun Čilić
Autor 30.1.2022. u 12:46

ADMIR ČAVALIĆ: BOSNA I HERCEGOVINA JE ZAROBLJENA ZEMLJA OD STRANE POLITIČKIH ELITA

Foto: Privatna arhiva/Admir Čavalić

U intervjuu za portal Tacno.net razgovarali smo sa Admirom Čavalićem, ekonomskim analitičarom, istraživačem, političarom i građanskim aktivistom. Osnivač je i koordinator Udruženja građana „Multi“, prvog libertarijanskog udruženja u BiH. Čavalić radi kao asistent na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, gdje je i doktorant. Trenutno je i vijećnik Progresivnog bloka u Gradskom vijeću Grada Tuzla.
Sa Čavalićem smo razgovarali o aktuelnoj ekonomskoj situaciji u BiH, da li su vlasti opravdale sredstva dodijeljena od MMF-a, porastu ilegalnog tržišta duhana, geopolitičkoj krizi, kao i njenom utjecaju na privredu BiH.

Razgovarao: Harun Čilić

Gospodine Čavaliću, možete li nam ukratko opisati trenutnu ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini? Postoji li nada za oporavak bh. ekonomije i privrede?

Bosanskohercegovačka ekonomija učestvuje u globalnom oporavku, međutim relativno sporo u odnosu na region, zemlje EU i sve zemlje svijeta, uzimajući u obzir prosječnu stopu rasta. To je ključni problem domaće ekonomije i inače društva – sporost procesa pozitivnih promjena. Istina je da je u 2021. godini došlo do izuzetnog rasta izvoza i industrijske proizvodnje (preko 10%), te da su se u značajnom dijelu stabilizirale prilike na tržištu rada. Aktuelni problemi se odnose na energetsku krizu i poskupljenje finalnih proizvoda/usluga. Kada je riječ o nadi, onda u ekonomiji uvijek postoji – realni sektor se razvija, ide nabolje, ali još uvijek toliko sporo da bi građani vidjeli napredak. Bilo bi idealno da u skorijoj budućnosti dobijemo par multinacionalnih kompanija u našoj zemlji koje treba da povuku ostatak ekonomije. To vidim kao model razvoja, slično kao Slovačka i druge zemlje Istočne Evrope i Baltika. Nažalost, još je dosta prepreka na tom putu.

Kako komentarišete trenutnu kampanju protiv „ugovora o djelu“? Koliko su transparentni utrošsci poreza i doprinosa ostvarenih putem istih?

Riječ je o vrlo kontraverznoj kampanji. Ono što smatram problematičnim su dvije stvari – kampanja se finansira novcem poreskih obveznika FBiH (preko 800.000 KM za propagiranje različitih reformskih zakona), te se ciljano podaci izvlače iz konteksta – barem kada govorimo o ugovorima o djelu. Dozvolite da pojasnim. U javnosti se nastoji stvoriti mit da ugovori o djelu služe za poreznu evaziju. Jasno je da se vrlo lahko može upasti u zamku ove mitologije. Međutim, u praksi, oko 70% pojedinaca koji koriste ugovor o djelu ima stalni radni odnos (ugovor o radu). Za ostalih 30% koji su nezaposleni, nemamo podataka o tome da li postoji potencijal zaposlivosti – ne možete angažovati pojedinca koji obavlja jedan posao da radi kontinuirano u kompaniji – jednostavno nema smisla. Osnovni cilj kampanje je da podrži izmjene zakona o porezu na dohodak i zakona o doprinosima u FBiH, kojim se nastoji izvršiti dodatna ekstrakcija bogatstva iz privatnog (građani i kompanije) ka javnom sektoru ovog entiteta.

Da li su vlasti BiH opravdale sredstva dodijeljena iz Međunarodnog monetarnog fonda? Koliko su ta sredstva na meti stranačkih voždova i njihovih podanika sakrivenih u golemom administrativnom aparatu?

Nisu, zbog toga je nas pet ekonomista uputilo pismo MMF-u da ne odobrava sredstva i tranše bez ugovaranja strukturnih reformi i praćenja namjenskog utroška. Sredstva se uglavnom koriste nenamjenski za održavanje tekuće potrošnje odnosno budžetskih stabilnosti. Bosna i Hercegovina je zarobljena zemlja od strane političkih elita i to iz većine političkih partija koje participiraju u domaćem političkom sistemu. Matrica je brutalna – dok vani vrijedi princip da politika imenuje svoje članove na rukovodeće pozicije, sa ciljem demostracije principa i ideologije datog političkog subjekta, kod nas je praksa da se sve pozicije biraju, tačnije popunjavaju, politički – od portira i čistačice preko državnog službenika pa sve do direktora. Pritom se na milione KM koristi kako bi se poticala tzv. tenderska ekonomija.

Nedavno je usvojen i Budžet Grada Tuzle za 2022. godinu, u medijima ste osporavali njegovu inovativnost i zanemarivanje rješenja važnijih pitanja. Koliko su vladajuće partije spremne poslušati glas struke i konačno se odgovorno ponašati sa dodijeljenim sredstvima?

Lokalni nivo vlasti poput Tuzle pokazuje da imamo sistemske probleme – bez obzira o kojem nivou vlasti je riječ, odnosno kojim politikama, strankama i slično. Malo je progresivizma u politici. To nadilazi i praćenje savjeta struke – jednostavno se odbija svaka ideja koja može napraviti određeni iskorak u datom trenutku. Ranije sam govorio o „sporosti“. Lično me to najviše i frustrira, naročito razumijevajući koliki je to problem za mlade ljude u našoj zemlji. Gotovo 70 miliona KM budžeta grada Tuzla se koristi kako bi se održao status quo i (p)održali glasači određene političke partije. Zanemaruje se pitanje zagađenja zraka, problema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pitanja parkova i igrališta i svega drugoga što život znači. U perspektivi, takvi budžeti i političke odluke tjeraju građane vani.

Sa Farukom Hadžićem ste objavili analizu i svojevrstan istraživački rad o akciznoj politici na duhan i duhanske proizvode u BiH. Da li i u kojoj mjeri je dodatno poresko opterećenje prouzrokovalo porast ilegalnog tržišta duhanskih proizvoda u BiH?

Jeste, mada se na prvu to protivi zdravorazumskim načinom razmišljanja. Ovaj trend je prisutan od 2016. godine i rezultat je rigidne akcizne politike. Rezultati se odnose na rast sivog tržišta i pad naplate prihoda po osnovu akciza. Paradoksalno smanjuje se broj korisnika cigareta – ali samo u okviru formalne ekonomije – u praksi broj se povećava u okviru sivog tržišta. Rješenje se ogleda u drugačijem modelu akcizne politike i to je fokus analize koju sam radio zajedno sa kolegom Hadžićem.

Ispašta li privreda u BiH zbog geopolitičkih napetosti?

BiH je mala, otvorena ekonomija, što znači da na nju maksimalno utječu geopolitičke prilike. Posebno pitanje Ukrajine – kako direktno, tako i indirektno. Ne samo ekonomski, već politički, pravno i slično. Svjedočimo izuzetno turbulentnom vremenu sa nizom nepredvidljivih varijabli koje mogu determinisati sudbinu naše zemlje. Zbog toga se savjetuje maksimalna pažnja i oprez pri praćenju globalnih prilika.

Harun Čilić
Autor 30.1.2022. u 12:46