Bajtal: Nemamo zemlju u kojoj će živjeti ljudi – a ne etno podanci

Povezani članci

• Predrag Lucić: Bejzbolne reforme Dragana Čovića
• Sanjam kako se vraćam kući u Prijedor
• „Niti podržavam – niti ne podržavam…“
• Bosanski vremeplov
• Finis sanctificat media
• Inzko: Postoji samo jedna država na teritoriji Bosne i Hercegovine

“Imamo mi tri ‘mi’ ovdje, koja se sudaraju. Tri politike, tri vitalna nacionalna interesa, podjele na entitete, distrikte, kantone. Nemamo iskreno, čestito i ljudsko ‘mi’ – normalnu društvenu zajednicu. Nemamo zemlju u kojoj će živjeti ljudi – a ne etno podanci”

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko danas podnosi redovan Izvještaj o napretku BiH Vijeću sigurnosti UN-a. Po svemu sudeći izvještaj bi mogao biti negativan, a dolazi samo nekoliko dana prije upitnika koji Evropska Unija treba poslati BiH.

O ovoj ali i drugim društveno političkim temama razgovarali smo sa prof.dr. Esadom Bajtalom, političkim analitičarom.

On smatra da je teško govoriti o napretku u BiH u posljednjih 20 – 25 godina. Na sceni su regresivna kretanja, a etno ideologije su postavljene da se bave prošlošću.

“Ovoj zemlji je potrebna bolja sadašnjost, i bolja bliska budućnost gdje će se bolje živjeti nego posljednjih četvrt stoljeća”, kaže.

Kome ovaj izvještaj znači?

“Njegovo praktično značenje, informativno, vanjsko – odlučuju samo oni koji ga primaju. Građani ne znaju ništa o tome. Idu izvještaji, povratne informacije ne znamo, kao ni posljedice tih izvještaja”, smatra Bajtal.

“U poziciji smo da smo objekt u zemlji koja sebe naziva demokratskom”, dodaje, a komentarisao je i izvještaj koji i RS šalje Vijeću sigurnosti.

“Ako su dosljedni, morali bi imati samo jedan izvještaj. Oni moraju da stave tačnu na razdiranje BiH iznutra – jer je na sceni stagnacija. Da li ijedna druga zemlja šalje dva izvještaja? Francuska, Njemačka…”, ocijenio je.

Sve ovo dolazi nekoliko dana prije nego će BiH dobiti upitnik od EU, a prof. dr. Bajtal to komentariše: “Ova dešavanja, mislim, pretpostavljam da su posljedica činjenice da se upitnik približava. Riješiti upitnik koji će BiH učiniti stvarnim kandidatom postaje opasno za neke političke strukture. One, koje se boje pravnih procesa – i učinit će sve da odgode upitnik. Primicanje datuma pojedince uznemiri, i unijelo je zebnju u njihove živote. Boje se pravnog prostora. Navikli su da se ponašaju po principu diktata i ucjena. Oni ne žele ulaziti u prostor u kojem se dogovara”, kazao je.

“U Evropi se ne možete pozivati na vitalne nacionalne interese, etno, klero, koji su ovdje ključni element manipulacije”.

Čović bliži Dodiku nego vlastitoj Vladi

Komentarisao je Bajtal i “paniku” u Hrvatskoj zbog hapšenja u Orašju, kazavši da se radi o sprezi političkih struktura BiH i hrvatskog političkog vrha, te njihovih starih planova restrukturalizacije BiH.

“To ova zemlja ne može prihvatiti. Radi se na razdrmavanju BiH, kako bi se osigurale nove mogućnosti njenog cijepanja po šavovima”, smatra Bajtal.

On je ocijenio da bi se posjeta Čovića Hrvatskoj dogodila i da nije bila najavljena zbog minulih dešavanja oko hapšenja bivših pripadnika HVO-a u Orašju.

“Isto kao i ona posjeta hrvatskih zvaničnika Stocu. To je koordinacija o kojoj govorim. Čović ide da se dogovori tamo šta će on ovdje raditi. Uporno govori da je ovo naša zemlja. Znamo kako on funkcioniše, on koordinira sa Dodikom koji je jasan i glasan da ne želi ovu zemlju. Bliži je Dodiku nego vlastitoj vladi”, izjavio je Bajtal za N1.

A koliko je iskren odnos Hrvatske prema BiH?

“Što smo naučili od Meše Selimovića u srednjoj školi jeste da čovjek nije ono što govori, nego ono što čini. To vrijedi i za politiku. Hrvatska je ono što čini. Ranije su bili govori protiv interesa BiH. Sada je to druga forma, govori se lijepo – ali nije u skladu sa izgovorenim”, pojasnio je.

“Politika je nemoralna i licemjerna, ali moraju postojati granice, i to je mjera koja dozvoljava funkcionisanje građana”.

Koji su problemi ključni u kočenju napretka BiH prema EU?

“Imamo mi tri ‘mi’ ovdje, koja se sudaraju. Tri politike, tri vitalna nacionalna interesa, podjele na entitete, distrikte, kantone. Nemamo iskreno, čestito i ljudsko ‘mi’ – normalnu društvenu zajednicu. Nemamo zemlju u kojoj će živjeti ljudi – a ne etno podanci”, zaključio je na koncu razgovora u Temi jutra u Novom danu na N1.

N1 BiH