Balkan prolaz

Autor 26.2.2011. u 12:45

Balkan prolaz

SIGURNOST

Vatreni obračuni organiziranih kriminalnih bandi, napadi nožem usred dana i surova razbojništva u Sarajevu su svakodnevna pojava. Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen prošle sedmice iznio je niz zabrinjavajućih podataka, u koje se građani Sarajeva mogu uvjeriti pukim izlaskom na ulicu ili, pak, vožnjom tramvajem.

“Svaku noć u Sarajevu se dešavaju pucnjave, i to pucaju jedni drugima u noge kako bi dokazali patološku nadmoć jedne grupe nad drugim grupama”, rekao je Behmen na konferenciji za novinare, podsjećajući da se sarajevskim ulicama slobodno šetka više od 500 delinkvenata koji čekaju mjesto u prenapučenoj zatvorskoj jedinici. Istina, Alija Behmen nije učinio ništa da se ta situacija promijeni, ali se zajedno sa svojim partijskim kolegama iz Vlade Kantona Sarajevo pobrinuo da svi podaci o nasilju na ulicama budu pedantno prikupljeni i prezentirani. Premijer Kantonalne vlade Fikret Musić, također član Socijaldemokratske partije BiH, u nedostatku boljih rješenja predložio je kriminalcima – da se međusobno poubijaju! Riječima domišljatog premijera: “Ja bih više volio kad se popucaju da se barem poubijaju. Kad već jedni na druge potežu oružje, da ne pucaju u noge.”

Sarajlije zabrinuti za sigurnost svoje djece na ulicama mogu biti zahvalni gradskim i kantonalnim vlastima: istina, ne rade puno, ali su tri puta inventivniji od svojih prethodnika.

DIJALOG

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH u tehničkom mandatu Nikola Špirić, u golemom intervjuu za beogradsku “Politiku” nadugačko i naširoko roni suze nad nepostojanjem unutrašnjeg dijaloga u Bosni i Hercegovini ni o čemu, pa ni o formiranju vlasti. Prvi čovjek izvršne vlasti BiH poznat je kao politički kameleon, budući da je službovao u nekoliko stranaka, od Šešeljevih radikala do Dodikovih socijaldemokrata, ali je isto tako poznat i kao najdosljedniji opstruktor državne vlasti koju personificira. Njegov mandat bit će upamćen po finansijskoj vratolomiji prilikom kupovine službenog vozila, u kojoj su naročito bili zadovoljni spomenuti Nikola Špirić i njegov nespomenuti prijatelj: najnoviji model “audija Q7″ kupila je filijala Brčko gasa iz Donjeg Žabara za 65.000, a onda ga istoga dana preprodala Vijeću ministara za 110.000 eura.

Nikola Špirić, koji je svoje separatističke teze o otcjepljenju Republike Srpske artikulirao jasnije od samog Milorada Dodika (“Sanjam svoj san o konačnom rješavanju statusa Republike Srpske”), sada žaluje za dijalogom, baš kao što i njegov partijski šef ovih dana u svim svojim javnim istupima podcrtava “neupitnost” Bosne i Hercegovine. Iznenađujuće? Ni najmanje. Za kraj ove sedmice najavljen je dolazak Miroslava Lajčaka, i to najvjerovatnije u svojstvu ovlaštenog predstavnika Europske unije i Catherine Ashton lično, a krajem mjeseca se očekuje posjeta zamjenika američkog državnog sekretara Jamesa Steinberga.

MR. KOSOVO

Govoreći na Harvardu, ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić je izjavio da je Srbija privržena postizanju kompromisa o Kosovu “koji bi bio obostrano prihvatljivo, sveobuhvatno rešenje za srpsku pokrajinu”. “Mr. Kosovo”, kako je Jeremić prepoznat u diplomatskim krugovima i izvjesnom dijelu srbijanskih medija, pokušao je svoju publiku sa prestižnog univerziteta uvjeriti da je nezavisnost Kosova samo optička varka te da se nipošto ne obaziru na trogodišnjicu kosovske nezavisnosti, koja je obilježena baš ovih dana. U Jeremićevom doživljaju realnosti, rat između “Srba” i “Albanaca”, tj. između čitavih naroda, nikada nije ni prestajao, pogotovu ako rat protumačimo kao odsustvo mira. “Kompromis je jedini način da se dođe do trajnog i pravednog mira između srpskog i albanskog naroda”, zaključio je Jeremić, za slučaj da je neukom auditoriju sa Harvarda još nešto u međuvremenu promaklo.

VIZE

Izvjestilac Europskog parlamenta za vizni režim za zemlje zapadnog Balkana Tanja Fajon upozorila je da postoji mogućnost da Srbiji i zemljama regiona ponovo budu uvedene vize, jer je sve više zemalja članica EU-a koje imaju ozbiljne kritike zbog povećanog broja azilanata. Evropska komisija početkom ove godine je uvela poseban mehanizam kojim će se pratiti šta se dešava u vezi s viznom liberalizacijom i da bi u slučaju ozbiljnog kršenja obaveza, zemlje članice mogle da traže stavljanje Srbije ili neke druge zemlje na crnu šengensku listu, kazala je Tanja Fajon u intervjuu za “Večernje novosti”.

“Ta mogućnost postoji i bojim se da će, bez ozbiljne odgovornosti vlade u Beogradu i građana, taj postupak vraćanja viza biti i kraći, jer pojedine zemlje, kao što su Francuska i Holandija, žele ubrzati proceduru”, ocijenila je. Ako bi inicijativa Francuske i Holandije bila usvojena, Europski parlament bi bio zaobiđen u procesu odlučivanja, a to bi suštinski značilo “zamrzavanje” vizne liberalizacije na određeno vrijeme, “možda na nekoliko nedjelja ili mjeseci”, kako je pojasnila Tanja Fajon.

PISMENOST

Najnoviji podaci Svjetske banke pokazuju da je Bosna i Hercegovina nazadovala po većini ključnih pokazatelja o ekonomskom i socijalnom stanju u društvu, pa su sada i zvanično Bosanci i Hercegovci nepismeniji i siromašniji od stanovnika Albanije. Prema ovim pokazateljima, u BiH je nepismeno dva odsto populacije, dok je u Albaniji nepismenost svedena na jedan posto. U Hrvatskoj je nepismenih također oko jedan posto, dok za Srbiju Svjetska banka nema taj podatak.

Svjetska banka tvrdi da je u BiH siromašno 19,5 populacije, a i taj postotak je u Albaniji bolji za jedan procenat. Bosnu i Hercegovinu, opterećenu političkom nestabilnošću i stagnacijom provođenja neophodnih reformi, strani investitori zaobilaze u širokom luku, a podaci Svjetske banke to i pokazuju: 2009. BiH je imala samo 234 miliona dolara direktnih investicija. Istovremeno, Albanija je imala 977 miliona dolara, Srbija 1,9 milijardi, a Hrvatska tri milijarde dolara direktnih stranih investicija. Godinu dana ranije, BiH je imala 921 milion direktnih stranih investicija, ali je taj broj opet manji od Albanije, koja je imala 937 miliona. Srbija je imala 2,9 milijardi dolara, dok je Hrvatska imala čak 5,9 milijardi dolara stranih investicija. Surova statistika kaže da posao u BiH traži 30 odsto radno sposobnog stanovništva. U Albaniji nezaposlenost iznosi 22 odsto, u Hrvatskoj 8,4 odsto, a u Srbiji 13,6 odsto.

Novossti

Tagovi:
Autor 26.2.2011. u 12:45

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija