BASARA: FAŠIZAM NASTAJE I IZ KIČA

Autor/ica 24.10.2011. u 16:17

BASARA: FAŠIZAM NASTAJE I IZ KIČA

Književnik Svetislav Basara otvorio je ovogodišnji Međunarodni sajam knjiga u Beogradu. Basara je dobitnik više srpskih priznanja za književnost, među kojima je i NIN-ova nagrada 2006. godine. U razgovoru koji prenosimo sa RSE kaže kako u Srbiji postoji baza iz koje nastaje fašizam – zatucanost, malograđanština i uskogrudost, a nosioci su deo kulturne scene i većina političkih stranaka.

Koliko je inspirativan moto ovogodišnjeg sajma „Knjige spajaju ljude?

Basara: Moto sajma je jedan marketinški slogan. Knjige spajaju ljude, ali nažalost ima i knjiga koje ih razdvajaju. Poručiću im da ipak spajaju ljude.

Ako knjige spajaju ljude, da li znate, ima li na sajmu knjiga autora kosovskih Albanaca? Da li ima kosovskih izdavača i pisaca?

Basara: Ne znam to zaista. Ima jako puno izdavača, ali ne znam da li ima kosovskih.

A da li mislite da za njih tu ima mesta?

Basara: Njima je mestu na sajmu, tim pre ako prihvatimo da je Kosovo deo Srbije. Znači kao izdavači iz Srbije, sa tačke gledišta državnih vlasti, njima je mesto tu u svakom slučaju.

Ako nisu pozvani na sajam knjiga, da li to znači da onda i pisci i izdavači i knjižari zapravo slede logiku vlasti?

Basara: Još ne znamo da li su pozvani. Ako nisu pozvani, onda slede logiku vlasti. Verovatno bi sajamski odbor imao probleme da ih je pozvao, ako ih nije pozvao.

Na sajmu će se naći vaša nova knjiga sa vrlo provokativnim naslovom „Mein kampf”. Šta je vaš kampf?

Basara: To uopšte nije provokativan naslov, pošto u prevodu znači

Moja knjiga upravo govori da fašizam nastaje iz kiča i da je kič preovladao Srbijom i svetom.

Moja borba. Provokativna je zbog toga što se tako zvala i knjiga Adolfa Hitlera, a ova knjiga govori suprotno od onoga što je Hitler govorio. To mi je drago jer je Hitler bio jako dosadan pisac i njegova knjiga je dosadna i kičerajska. Moja knjiga upravo govori da fašizam nastaje iz kiča i da je kič preovladao Srbijom i svetom. Kič je globalno zavladao.

Gde vidite izvorište fašizma u Srbiji danas?

Basara: U nekim političkim strankama i u nekim njihovim nevladinim partnerima. Teško je tu govoriti, naravno, o fašizmu u pravom smislu te reči. Ovde nedostaje mnogo toga da bi se to moglo okarakterisati kao fašizam. Međutim, ta baza iz koje nastaje fašizam – zatucanost, malograđanština i uskogrudost – postoji. Nosioci su deo kulturne scene, neke političke stranke, u stvari, većine njih. 
Vratiti se istinskim vrednostima 

Da li to znači da se treba vraćati temeljnim knjigama, kao što je Konstantinovićeva kritika palanke u knjizi ‘Filosofija palanke’?

Basara: Naravno. Prošle godine sam je ponovo pročitao nakon puno godina. Treba se vraćati knjigama, ne samo naših autora, već autora iz celog sveta, koje zastupaju istinske vrednosti, a ne parohijalne. Zatvaranje u parohijalne granice je vrlo loša stvar.
​​Nedavno ste u vašoj kolumni poručili, a naročito političarima, da obavezno pročitaju Čerčilov „Drugi svetski rat”.

Basara: Imali bi šta da nauče iz te knjige, pre svega ono što se tiče njihovog zanata – kako se vodi politika, kakvi su ljudi, kakvi bi političari trebali biti ljudi. Mogli bi da nauče da se politika vodi, pre svega, na racionalnim temeljima, a ne na pseudomitovima i emocijama kolektivno nesvesnog.

U Srbiju se vratio vatreni patriotski govor. Ponovo kosovski mit, ponovo arhaične poruke.

Basara: Ovde je uvek bio taj patriotski govor. Ja imam 58 godina i ne sećam se kad ih nije bilo. Imali su drugačiji predznak za vreme Jugoslavije, momentalno su zamenjeni ovim koji je i dan danas na sceni, tako da ne znam odakle se vratio? Gde je bio? 

A da li smo se uopšte odmakli od devedesetih godina?

Basara: U nekim stvarima da. Nešto je malo bolje i ima nekih malih pomaka, ali suštinski ne. Stanje duha je potpuno isto.

Nedostaje percepcija realnosti

Nas kao da istorija nije ništa naučila, vezujem se za vašu poruku po pitanju Čerčilove knjige, ni ona dalja, a ni ova bliža iz devedesetih godina. Evo, ponovo se pojavljuju balvani. Zar nam je tako kratko pamćenje da ne znamo kuda balvani vode?

Basara: Izgleda da jeste. Iz istorije se ništa ne uči jer ovde niko ne želi da uči ništa iz istorije. Pitanje je uopšte koliko smo mi zapravo u realnoj istoriji, a koliko smo u nekakvim mitovima. U mitovima je sve moguće i mitovi se neprestano ponavljaju. Ovde kod političke i dela kulturne elite prvo nedostaje percepcija realnosti. Zato se sve ponavlja.

RSE: Kad uđete u knjižaru, zaseni vas šarenilo – bestseleri, puno imena iz estrade, razni priručnici, vodiči. Kako prepoznati dobru knjigu?

Razorni turbo-folk

Basara: U knjižare retko zalazim jer naručujem knjige. Iskrsavaju sve neke nove knjige a jedna knjiga upućuje na drugu – takva je moja lektira. Ja to lepo naručim kod nekih knjižara koje poznajem, dođem i pokupim ih, tako da uopšte i ne brljam po tom šarenilu.

Kakav je danas uticaj na mlade pisce? Sa jedne strane su pisci, vaši omiljeni likovi iz Akademije. Koliko u današnjim stvaraocima prepoznajete uticaje Kiša, Kovača, Pekića?

Basara: Ima i jednih i drugih i to je potpuno normalna stvar. Jedan deo pisaca nastoji da piše knjige u realističnom duhu, deo nastavlja da viri iza leđa realnosti. Te dve škole se neprestano smenjuju. U različitim periodima su IN jedna ili druga škola i mislim da tu nema ničeg lošeg.

Možete li preporučiti našim slušaocima, koju knjigu da prelistaju a možda i kupe na sajmu knjiga?

Basara: Neka krenu u avanturu bez preporuka. Neka listaju knjige i nađu šta im se dopada.

Hoćete li i Vi tako uraditi?

Basara: Tako ću i ja uraditi i tako radim celog života.

Patrijarh Irinej i predsednik Srbije Boris Tadić u Peći, oktobar 2010. 

Vi ste žestoki kritičar onoga što se dešava u Srbiji. Zapravo Vi se rugate najvećim nacionalnim svetinjama, a to su Vlast, Crkva, Armija, Akademija. Pretpostavljam da ste zapazili u zadnje vreme istupe patrijarha Irineja vezano i za Kosovo i za paradu ponosa.

Basara: Ovo bi trebala biti demokratska država i mi ne možemo zabraniti patrijarhu da daje izjave. Svako ima pravo da daje, čak i političke izjave. Sad je pitanje koliko je to dobro za crkvu. Naime, ako se crkva umeša u politiku, nužno se profanizuje, nužno pada na taj jadni nivo. Uopšte ne znam šta ti ljudi, koji su pri tom školovani teolozi i čestiti monasi, uopšte vide u druženju sa tim krajnje sumnjivim tipovima koji čine našu političku scenu.

Da li vas brine šta se događa na Kosovu i kako će se sve to završiti?

Basara: Brine me jer sve što se do sada događa ukazuje na scenarije iz prošlosti koji su po nas loše završavali, počevši od Krajine, pa evo sada sa Kosovom. Konačno stanje se neće dobro odraziti na čitav Balkan ako se ne reši u najskorijem mogućem vremenu.

Da li mislite da to može ugroziti evropski put Srbije?

Basara: Evropski put Srbije je i onako ugrožen i bez toga. Pogledajte oko sebe i videćete koliko smo mi daleko od svih uslova koji su potrebni za Evropu. Kosovo je samo kap koja prepunjava čašu.

Kako vidite Srbiju za deset godina?

Basara: Ne želim da gledam. Ako se stvari ovako nastave, neće to biti dobar pogled.

Autor/ica 24.10.2011. u 16:17