BHT1 I FTV: IZ BLEIBURGA KAD SE VRATIM JA…

Povezani članci

• Seks, vjeronauk i matematika
• Kurspahić: Sudbina ‘Jugoslavije u malom’
• Moja Srbija, moja maćeha
• KAD PREDSJEDNICA I NJEZINI LJUDI MARŠIRAJU NA BOSNU
• DR. EMIR TALIREVIĆ: PATOHISTERIJA JEDNOG MOĆNIKA
• Zakon o zaštiti druga Transkripta

Oba javna emitera ove su sedmice imala izvještaj o kontroverznom obilježavanju godišnjice Bleiburga, čiji je jedan od pokrovitelja bio član Predsjedništva BiH. Ni FTV ni BHT1 nisu imali kritički uklon prema njegovom činu, kao ni prema onom što se dešavalo u Bleiburgu

Piše: Nidžara Ahmetašević, analiziraj.ba

BHT1: Usponi i padovi

12. – 19. maj 2015.

DRUGI UGAO: Ove su sedmice oba javna servisa napravila iskorak u odnosu na protekli period analitičnim i profesionalno urađenim prilozima. Neki od novinara postavljali su pitanje više, pokušali naći drugi ugao gledanja na neka od za javnost bitnih pitanja, te razgovarali s ekspertima, a ne samo političarima. S druge strane, FTV kao da ne želi odustati od senzacionalističkog pristupa nekim temama, a BHT1 ostala je vjerna praćenju protokolarnih aktivnosti domaćih zvaničnika, što je najčešće nerelevantno i nezanimljivo. I jedni i drugi pažljivo prate i svaki korak američke ambasadorice i još ponekog stranog diplomate, što je često nerelevantno i nezanimljivo za široku javnost.

PRILOG PO PS-u: Prilog koji vrijedi izdvojiti jer je urađen uz poštivanje svih pravila profesije emitiran je 15. maja (uredila Svjetlana Vučetić). U prilogu novinar Samir Kahrović izvještava o hapšenju grupe policajaca u Tuzli, ali ne spekuliše informacijama i glasinama, nego problematizira koliko ovakve stvari mogu poljuljati povjerenje građana u cjelokupan sistem. Jednak kvalitetom bio je prilog Lamije Hodžić (18. maja, Svjetlana Vučetić) koja je postavila pitanje kako je moguće da je samo jedna osoba optužena za krađu novca iz Centralne banke BiH. Novinarka ispituje rad nadležnih institucija i ima sagovornike koji postavljaju niz pitanja.

PAD KVALITETA: No, ove sedmice je na BHT1 primjetan značajan pad kvaliteta. Samo jedan od primjera je Dnevnik 2 od 12. maja (uredio Nikola Marković) u kojem je emitovano niz nepotpunih informacija, ali i politički nekorektnih. (Neke su bile i nepotrebne, kao ona da je direktor BHRT-a dao ostavku “zbog zdravstvenih razloga”).

KANAL NA HRVATSKOM JEZIKU: Nedovoljno je istražena tema o zahtjevima dijela lidera stranaka sa hrvatskim predznakom o uvođenju kanala na hrvatskom jeziku. Javni servis bi trebao ovoj temi posvetiti više pažnje, i dati nam informacije o tome koliko je takav kanal potreban, ako jeste, ko smatra da je potreban, a ko misli da nije, šta misle građani, koliko i da li je tako nešto tehnički moguće, da li ova zemlja to može sebi priuštiti, zašto političari koji to traže nisu zadovoljni postojećim javnim servisom… samo su neka od pitanja koja bi se možda mogla postaviti.

VOJNI PUK I NJEGOV PRAZNIK: Prilogu o “obilježavanju Dana Trećeg pješadijskog (Republika Srpska) puka Oružanih snaga BiH” također nedostaje mnogo toga. Novinarka Marijana Radanović govori ili prenosi riječi sagovornika koji kažu kako je “riječ o jedinici koja baštini tradiciju bivše VRS” (šta to znači? Koju baštinu? Šta kaže haški Tribunal o tome…), citira političara na visokoj funkciji u državi koji kaže kako je “VRS jedan od simbola srpskog naroda u BiH”, bez kojeg ne bi bilo RS-a, a potom slično ponavlja još jedan političar. Pritom su intonacija priloga i način prezentovanja napravljeni tako da imate osjećaj da je RS neka država, samostalni entitet. No čak i da je sve rečeno na mjestu, ostaje nejasno zašto je obilježavanje dana jednog vojnog puka toliko bitan da bude u centralnoj informativnoj emisiji?

DRAŽA I NJEGOVI POBORNICI: Jednako je problematičan, ali na drugi način, prilog Nade Bogdanov emitovan u dnevniku 14. maja (uredila Adisa Dedić Kološ). Bogdanov je govorila o odluci Vrhovnog suda Srbije da rehabilituju četničkog vojvodu Dražu Mihailovića, dajući u izvještaju više prostora onima koji su pobornici te ideje nego protivnicima. Pritom je posebno zanimljivo bilo pitanje da li rehabilitacija predstavlja “priliku za pomirenje ili izdaju”. Svi sagovornici kažu da su pristalice Mihailovića i da odobravaju rehabilitaciju. Pobornici su vidljiviji i u snimku koji pokriva tekst koji čita novinarka. Izuzetno neprofesionalno i neodgovorno urađen prilog.

OCJENA 6

PLUS SEDMICE

Prilozi Lamije Hodžić i Samira Kahrovića.

MINUS SEDMICE

Drastični primjeri spomenuti u tekstu.

FTV: Ko je nama Mursi?

12. – 19. maj 2015.

PREDNOST ANTIFAŠISTIMA: Za razliku od BHT1, FTV je problematizirala odluku suda u Beogradu. Oni su emitovali blok u kojem su više prostora dali antifašistima, govorili o tome šta mogu biti posljedice ove odluke, podsjetili na to ko su bili četnici tokom Drugog svjetskog rata… Sve vrijeme forsiraju osuđujući ton i ukazuju da je ova odluka problem (uredila Amra Zaklan). Prilog Lejle Nezirević o tome zašto je Aluminij bitan ovdašnjim političarima (15. maj, uredio Rasim Borčak) analitičan je i sadrži elemente istraživačkog novinarstva, i jednako je vrijedno istaći ga protekle sedmice.

OPTUŽNICE BEZ PRESUDA: Zanimljivo je urađena i tema o tome kako optužnice protiv visokih političkih dužnosnika u ovoj zemlji najčešće završe bez presude. Novinarka Adisa Ibrahimović daje pregled ovakvih optužnica, podsjeća na ono šta se desilo nakon hapšenja i primjećuje zanimljiv detalj kako su političari nakon hapšenja čestitali jedni drugima, zadovoljno se smješkali pred kamerama, iako na kraju nema vidljivih rezultata (12. maj, Rasim Borčak).

OPTUŽENI I NJEGOVA KRIVICA: No, sklonost ka senzacionalizmu nije mogla izostati ni ove sedmice kod novinara i urednika FTV-a. Tako je 13. maja u dnevniku urednika Darjana Babića emitovan redovni izvještaj sa suđenja Bilalu Bosniću, optuženom pred Sudom BiH za podsticanje na terorizam. U najavi voditelj kaže kako za eksperta koji je svjedočio na ovom suđenju nije bilo sumnje da su Bosnićevi govori potaknuli ili učvrstili uvjerenje onih koji su željeli ići u Siriju na ratišta, a slično ponavlja i novinarka Vildana Kurtić u prilogu. A onda emituju izjavu eksperta koji kaže da “misli da je sasvim moguće” da među ljudima koji su slušali Bosnićeva predavanja postoje oni koji su u “toj vrsti interpretacije mogli naći inspiraciju da odu na ratišta u Siriji”. Gledaocu ne zvuči baš tako siguran ovaj ekspert kako su to čuli na FTV-u. No, već sedmicama novinarka Kurtić u izvještajima s ovog suđenja trudi se ubijediti nas u krivicu optuženog.

ČUDNA ODLUKA: Pomalo je čudna odluka urednice Azre Pašukan da u dnevniku 16. maja informacija o presudi bivšem egipatskom predsjedniku Mursiju bude emitovana u četvrtoj minuti. To jeste zanimljiva vijest iz inostranstva, ali zašto baš da bude među udarnim u Federaciji BiH taj dan, malo je možda upitno. Kao i odluka jednog od članova Predsjedništva da se oglasi nakon presude.

OCJENA 1

MINUS SEDMICE

Županija

PLUS SEDMICE

Izvještaj iz Beograda o odluci o rehabilitaciji Draže Mihailovića.

UPOREDNA ANALIZA

Oba javna emitera ove su sedmice imala izvještaj o kontroverznom obilježavanju u Bleiburgu, čiji je jedan od pokrovitelja bio član Predsjedništva BiH. Ni FTV ni BHT1 nisu imali kritički uklon prema činu člana Predsjedništva, niti prema onom što se dešavalo u Bleiburgu.

IZDVAJAMO

Novinari javnih emitera nisu nam skrenuli pažnju, ali smo u prilozima o Sarajevo Business Forumu gledali skup na kojem su, izgleda, pravo da govore i misle imali samo muškarci. Čudan biznis-model, čini se, predlažu na ovom skupu. Možda bi mogli svoj moto “Jedna regija, jedna ekonomija” proširiti sa “Jedan spol”?