ENG
BiH je tinjajući vulkan u srcu Evrope
Autor/ica 👤tačno.net
Povezani članci
Iako zapadni Balkan već dvije decenije vapi za Evropskom unijom (EU), vjerujući da će mu, poslije raspada bivše Jugoslavije, upravo ona donijeti toliko željeni mir i ekonomski prosperitet, ovosedmični ulazak Hrvatske u elitno društvo Starog kontinenta već je uvelike donio nove traume u ovaj dio svijeta, namećući pitanje da li će i preostale balkanske zemlje još dugo ostati daleko od Evrope, izolirane u svojim beskrajnim krizama i problemima, izvještava agencija Anadolija (AA).
Nakon ulaska Hrvatske u EU u noći s nedjelje na ponedjeljak, kao i odluke Evropskog vijeća u petak (28. juna) da otvori pregovore o pristupanju Srbije EU najkasnije u januaru, i to bez dodatnih uvjeta, te sa Kosovom pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SPP), Bosna i Hercegovina je u najtežoj poziciji.
Također, Makedonija je 2005. godine dobila status kandidata, a Crna Gora, krajem 2010. godine. Albanija je zahtjev za članstvo u EU podnijela u aprilu 2009. godine. Odogovore na Upitnik dostavila je u aprilu 2010. godine, ali Evropska komisija (EK) nije dala preporuku za dodjeljivanje statusa kandidata Albaniji.
Iako je i Makedonija u nezavidnoj poziciji, jer zbog grčke blokade proteklih godina nije mnogo odmakla u pregovorima s EU, BiH, koja je zaokupljena etničkim podjelama, ekonomskom i političkom krizom najgorom poslije Daytona 1995. godine, je u gotovo dramatičnoj poziciji.
Predstavnici BiH i EU su 16. juna 2008. godine potpisali u Luksemburgu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), no ni nakon pet godina BiH nije podnijela zahtjev za članstvo, a nije završila ni proces ratifikacije SSP.
Bivši predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Adnan Terzić, za čijeg mandata je, po mnogima, postignut značajan napredak u evropskim integracijama, boji se da su tačne ocjene da će BiH završiti u izolaciji, iako to mnogi tako ne žele nazvati.
”Hrvatska je prije nas počela procese evropskih integracija i znali smo da će prije nas i uči u EU. Ali, ono što nas u BiH treba da brine jeste da je i Srbija pred početkom pregovora. U moje vrijeme, 2005. godine, mi smo bili svjetlosnu godinu udaljeni od Srbije i Crne Gore. Sad smo u poziciji da ne možemo dobiti status kandidata, a kamo li da razmišljamo o ulasku u EU. Nakon 2007. godine u BiH je, nažalost, nestao bilo kakav interes za evropski put, i ovo je posljedica”, govori Terzić za agenciju Anadolija.
Nadalje, ističe da je za njegovu vladu najveći izazov bio upravo stvaranje društva po evropskim standardima i proces pridruživanja, jer je svaka zemlja od toga imala samo koristi.
”Mi smo u poziciji danas da smo crna rupa na karti Evrope. To znači da nemamo nikakve perspektive kada su u pitanju ekonomija i politički sistem uopće. Na kraju, doći ćemo toga da će pola građana BiH biti građani EU, a samo će Bošnjaci ostati građani ničega! Svi u BiH koji se zaklinju u interese Bošnjaka moraju prihvatiti da rade sve suprotno tim interesima jer su zaustavili put BiH ka EU”, naglasio je Terzić.
No, ni ostalim državama bivše Jugoslavije neće cvjetati ruže. Evropska unija, smatra ugledni profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) u Beogradu i bivši srbijanski diplomata dr. Predrag Simić, ima loše iskustvo sa zemljama Balkana.
”Počev od Grčke, preko Rumunije i Bugarske… To je razlog što se sa velikom skepsom gleda i na ulazak Hrvatske u EU za koju se tvrdi da će biti ekonomski najslabija članica Unije poslije Grčke. Zbog toga u njemačkoj javnosti i političkim krugovima nema dobrodošlice Hrvatskoj. Ima čak i oštrih opaski. Iz pozicije EU, evropski put Srbije pokreće uverenje da se samo time može staviti tačka na pitanje Kosova i balkanske ratove u zadnjih 20 godina. S tim da situacija u Srbiji i posle odluke u petak neće biti do kraja jasna ako je suditi po poslednjoj deklaraciji Bundestaga. Pregovori u januaru 2013. su uslovljeni time da bude implementirano sve ovo što je potpisano u Briselskom sporazumu. Srbija je pod znakom pitanja”, tvrdi Simić za AA.
On smatra da su u najtežoj poziciji Makedonija i BiH, a posebno BiH u kojoj nema reformskih procesa.
”Srbija i Crna Gora, a nakon ulaska Hrvatske, neće moći računati na ulazak u EU prije kraja ove decenije. To ne zavisi samo od situacije na Balkanu, već i same EU”, istakao je.
Analitičar i ekspert za pitanja evropskih integracija Zekerijah Smajić u izjavi za agenciju Anadolija iznosi krajnje dramatične ocjene.
”U posljednjih šest godina BiH ne zaostaje, već nazaduje. Svake godine sve više. Ako bi se ovaj trend nastavio, BiH bi mogla postati crna rupa Balkana, bila bi ”pusto ostrvo” i na sigurnom putu ka socijalnoj bijedi i nezaustavljivom nezadovoljstvu građana. Separatističke snage bi to, naravno, kao i svaku socijalnu krizu, iskoristile za svoje ciljeve, pa bi sudbina cjelovitosti BiH zasigurno bila ugrožena”, govori Smajić.
Bivši generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) i iskusni hrvatski diplomata Hidajet Biščević, također, tvrdi da je zaostajanje Bosne i Hercegovine u euro-atlantskim integracijskim procesima ozbiljan strateški izazov za ovaj dio Europe i da na to upozorava već godinama.
”Naime, ulazak Hrvatske u EU zatvara jedno razdoblje, zatvara jednu geopolitičku sliku ovog dijela Europe i otvara različite potencijalne scenarije, uključujući i one o stvaranju novih crta podjele preko Balkana, ili one o “karanteni” u kojoj će u idućem dugom razdoblju ostati živjeti neke od zemalja u regiji. No, istodobno, bliži se prijelomna 2014. godina – možda ta opominjuća obljetnica bude poticaj novom angažmanu. Jer, koliko god sporo, proces proširenja se nastavlja”, govori Biščević za AA.
Hajrudin Somun, publicista i bh. ambasador u penziji, također, upozorava da je Bosna i Hercegovina u procesu pristupanja EU i dalje na začelju regiona.
”Za to su dobrim dijelom “zaslužne” i neke od vodećih evropskih zemalja koje su učestvovale u kreiranju državne strukture koja je glavna smetnja njenom normalnom funkcioniranju i razvoju. Bez obzira na to koliko je to zaslužila prije ostalih balkanskih zemalja, Hrvatska ima dosta razloga da slavi ulazak u EU. Ako ne na nekim poljima, ona je to zaslužila po uspješnoj borbi protiv korupcije u vrhu politike i biznisa, što druge regionalne zemlje, uključujući i BiH, još nisu u stanju da pokrenu na mnogo nižem nivou”, izjavio je Somun.
”Karta za potkusurivanje”
U široj slici, govori Hidajet Biščević, nakon Hrvatske, nastavljaju se pregovori Crne Gore, Srbija će svoje pregovore gotovo sigurno otvoriti za koji mjesec, Kosovo ide prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju…
”Upravo zbog toga, na žalost, zaostajanje BiH postaje najveći strategijski izazov – kako je moguće zamisliti sigurnost i stabilnost jugoistočne Europe sa svim državama u euroatlantskim integracijama, a BiH “u sredini” te arhitekture, okružena članicama EU i NATO, duboko ukopana u svojoj nefunkcionalnosti, podijeljena u pogledu stvarne unutarnje volje za konsolidacijom…podijeljena čak i oko toga tko koliko želi politiku proširenja, reći ću i to. Takva “karantena” za BiH, takav njen produženi status quo naprosto je neodrživ, protivan interesima BiH, regije i Europe. Tinjajući vulkan usred EU i NATO mreže!? Nezamislivo sa stanovišta sigurnosti i stabilnostii regije i Europe”, analizira Biščević, te dodaje:
”Utoliko vjerujem da ta povijesna nužda da se ne zaostane, da se ne ostane na margini, da se takav razvoj, u konačnici, ne koristi i kao neka vrsta iznude za jedan od plutajućih scenarija…da bi to trebalo dovesti do novog, snažnog i koordiniranog angažmana i međunarodne zajednice i regije i političkih klasa u BiH. Odgađanja takva angažmana može dovesti samo do obnove borbe velikih sila za zonama utjecaja, jer tamo gdje nema EU otvara se prostor za druge utjecaje. Zadnja stvar što Bosni i Hercegovini treba jeste da postane “karta za potkusurivanje” u velikim strateškim igrama i trgovinama”.
Međunarodna zajednica nema viziju za BiH
Analitičar Smajić pojašnjava da međunarodna zajednica nema strategiju i viziju prema BiH.
”Uprkos svemu, mislim da međunarodna zajednica, posebno EU i NATO neće dići ruke od Bosne i Hercegovine, ali će vrlo brzo doći do promjene strategije, taktike i ‘oružja’ kojima će se djelovati protiv glavnih kočničara. Bilo bi pogubno ako EU nastavi s uskraćivanjem fondova pomoći, jer takve mjere opet ne pogađaju glavne krivce, već građane. Kao što sam rekao, građani također snose dio krivice za stanje u svojoj zemlji jer su pasivni, pristrani i podložni političkim zastrašivanjima, ali nisu najveći krivci koje bi trebalo kažnjavati uskraćivanjem EU fondova”, naglasio je.
Bez obzira na pozitivne impute koje će hrvatsko članstvo u EU imati na cijelu regiju, vjeruje politika proširenja EU će nakon Hrvatske biti predmetom vrlo temeljitih preispitivanja i pooštravanja. Zato ne vjeruje da će uskoro još neka zemlja bivše Jugoslavije ući u EU.
”Zasićenost EU proširenjima je evidentan problem, s tim se treba suočiti što prije i nastojati snagom argumenata uvjeriti evropske građane, Komisiju, Evropski parlament i lidere zemalja članica EU da smo zreli i sposobni za koegzistenciju sa svima unutar Evropske unije, da imamo institucije države koje su sposobne da provode evropske zakone i da imamo mehanizme kontrole koji će pravovremeno i oštro suzbijati zloupotrebe svake vrste”, naglasio je Smajić.
EU dramatično neuspješna u BiH
Ugledni analitičar iz Hrvatske Davor Gjenero smatra da je Evropska unija dramatično neuspješna kada je riječ o BiH.
”U krivu su oni koji misle da je Kosovo ključ stabilnosti regije. Ključ stabilnosti regije je BiH. Tako dugo dok se BiH ne reorganizira kao država u kojoj nitko neće dovoditi u pitanje jedinstvo i državnost, koja će osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i svih građana, koja će biti organizirana kao moderna država, tako dugo mi ne možemo računati na stabilnost na Balkanu. Radujem se izgledu da Srbija počne pregovore sa EU iduće godine, i zbog koncepta stabilnosti BiH. Onog momenta kada Srbija počne pregovarati sa EU o članstvu, morat će napraviti isto što je Hrvatska napravila 2000. godine, a to je poslati poruku Srbima u BiH da je Sarajevo njihov glavni grad i da ne dolazi u obzir koncept odvajanja teritorija koji Srbi tamo kontroliraju”, zaključio je Gjenero.
On je iznio uvjerenje da Hrvatska neće biti prepreka evropskim integracijama ostatka regije.
Autor/ica 👤tačno.net
