BOG, MOST I OSTALO…

tačno.net
Autor 19.7.2015. u 13:15

Izdvajamo

  • Hrvatsko je pravo da poveže svoje odijeljeno ozemlje. No, koji su razlozi i motivi? Je li uopće razumno rješenje graditi tzv. Pelješki most? Tko će to platiti i održavati? Iz Bruxellesa poručuju da „spremamo ražanj, a zec u šumi!“ a neki u Hrvatskoj već trljaju ruke s neobečanih, zapravo aleatornih 85% bruxelleskog sufinanciranja.

Povezani članci

BOG, MOST I OSTALO…

Foto: 24 sata

Bože, ako postojiš i ako si učinio čovjeka na sliku i priliku svoju, sebi slična, slična i po tvom velerazumu i velerazboritosti, urazumi one koji ne vide dalje od svog intelektualno zakržljavog nosa.

Piše: Stjepan Lapenda

O dokazu Božjje opstojnosti napisani su mnogi teološko-filozofskih traktati, od antike do danas. Jedan od najčešće spominjanih paradoksa je „Može li Bog načiniti kamen toliko težak da ga sâm ne može podići?“ Ima i nešto drugo. Ukoliko je Bog načinio čovjeka „na sliku i priliku svoju, sebi slična“ (Ps 1, 26), zašto onda stvara „sebi sličnoga“ glupog i nerazumnog čovjeka? Glupog, nerazumnog? Pa nije li glupo, nerazumo ili još nešto i gore graditi Pelješki most?

Pojasnimo pojmove. Dio Dubrovačko-neretvanske županije, s Dubrovnikom, nije za sada kopnom povezan s ostatkom nacionalnog ozemlja. To se zove eksklava. Definicija je ova: „Dio ozemlja neke zemlje koji nije povezan s njenim glavnim dijelom (A portion of a country’s territory not connected to the main part).

Takvih slučajeva ima više u svijetu: Kaljiningrad (ex. Königsberg) ruska eksklava između Poljske i Litve; Aljaska naspram SAD-a, Nahičenamska oblast u Azerbejdžanu; Ceuta i Melila naspram Španjolske, Gibraltar naspram Ujedinjenog Kraljevstva itd. Slučaj vatikanske eksklave je zanimljiv. Lateranskim sporazumom iz 1929. nastala je minuskularna Država Grada Vatikana kojoj pripadaju zgrade nekoliko pontifikalnih dikasterija i kongregacija i ljetnikovac Castel Gandolfo na talijanskom teritoriju. Nismo čuli da je papa Franjo, inače po tituli pontifex maximus zatražio premoštavanje svojih posjeda u Rimu sa sjedištem države u Vatikanu. Jednostavno se koristi već postojećom mrežom rimskih via i viale. Jasno je da te zemlje iz čisto prostornih razloga ne mogu graditi mostove (osim zračnih!) sa svojim izdvojenim ozemljem. Hrvatska to može sa svojim Pelješcom (tek 2,5 km zračne crte!). No, je li to razumno?

Pođimo redom. Bivši ratovi između Mletačke Republike i Otomanske Carevine imali su za posljedicu razbijanje kompaktnosti nacionalnog ozemlja. To je bilo temeljem međunarodnih sporazuma, a takvi se moraju poštivati: Pacta sunt servanda! I ništa se nije promijenilo ni poslije Berlinskog kongresa, Versailleskog mirovnog sporazuma, Jalte i Posdama. I Helsinška konferencija o sigurnosti i suradnji potvrdila je da se granice ne mijenjaju silom. Badinterovo povje-renstvo je izrjekom reklo da raspadom bivše zajedničke države republičke granice postaju međunarodno priznatim granicama.

Hrvatsko je pravo da poveže svoje odijeljeno ozemlje. No, koji su razlozi i motivi? Je li uopće razumno rješenje graditi tzv. Pelješki most? Tko će to platiti i održavati? Iz Bruxellesa poručuju da „spremamo ražanj, a zec u šumi!“ a neki u Hrvatskoj već trljaju ruke s neobećanih, zapravo aleatornih 85% bruxelleskog sufinanciranja.

Pretpostavimo da će se most i graditi i izgraditi. Znamo li da će, kako jutros čusmo na hrvatskom krugovalu, trebati sagraditi i oko dodatnih 280 km pristupnih cesta na Pelješcu? Znači, morat ćemo devastirati dio pelješkog krajolika. Znamo li da će prije ili kasnije Jadransko-jonska autocesta prolaziti preko Popova polja? Za manje od 20 godina! Onda se postavlja pitanje jesmo li toliki pijani milijarderi da nam trebaju dva paralelna autocestovna pravca, razdvojena tek nekih dvadesetak kilometara zračne crte? Možemo postaviti i ovakvo pitanje: odustajanjem od ideje neumskog koridora ne poručuje li se Bosni i Hercegovini da nikada neće biti članica EU i da takvo političko stajalište opravdava autocestovni pravac preko Pelješca? Sumnjamo u to! I BiH će jednoga dana biti u Schengenu. Što prije, to bolje! Hoće li onda nadobudni mostograditelji odlaziti u Dubrovnik kraćim (jadransko-jonskim pravecem) ili zaobilaznim pelješkim stazama?

I da zaključimo: Bože, ako postojiš i ako si učinio čovjeka na sliku i priliku svoju, sebi slična, slična i po tvom velerazumu i velerazboritosti, urazumi one koji ne vide dalje od svog intelektualno zakržljavog nosa.

                       

tačno.net
Autor 19.7.2015. u 13:15

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija