Brammertz: Srbija se ozbiljno ne bavi hapšenjem Ratka Mladića

Povezani članci

• SLIJEDI NOVA ISTRAGA: Ko će odgovarati za lažnu optužnicu u slučaju Memić?
• HDZ-ov dugi marš u prošlost
• BOLESNO DRUŠTO
• Država treba spriječiti odljev startup tvrtki iz Hrvatske
• Od Gorana Salihovića do Gordane Tadić: Kako su propadale istrage Tužilaštva BIH
• Elvedin Nezirović: Engleskoj je sinoć nedostajao Gary Lineker

Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz ocijenio je u redovnom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN da je strategija Srbije za hapšenje dvojice optuženih bjegunaca – Ratka Mladića i Gorana Hadžića – do sada “potpuno neuspješna”.

U izvještaju Brammertz podvlači da “odgovornost za lociranje i hapšenje bjegunaca leži na Srbiji” i ocjenjuje da “do sada, napori Srbije u tom cilju nisu bili dovoljni”.

“Sadašnja strategija Srbije za hapšenje bjegunaca je do sada potpuno neuspješna. Srbija mora kritički razmotriti sve korake koje je do sada preduzela, ponovo sagledati svoju strategiju i radne metode i smjesta se pozabaviti svim operativnim manjkavostima”, piše u izvještaju, koji je Brammertz prekjuče poslao u New York.

Izvori Bete u Hagu, Brammertzov izvještaj Savjetu bezbjednosti smatraju “najkritičnijim do sada” prema vlastima u Beogradu.

“Srbija mora hitno da djeluje kako bi obezbijedila da bjegunci budu privedeni na suđenje bez daljeg odlaganja”, podvukao je Brammertz u izvještaju.

Glavni tužilac je naglasio da je “hitno potreban novi i značajno strožiji pristup kojim bi se proširio okvir istrage i efikasno upotrijebili svi raspoloživi resursi i sredstva”.

“Tužilaštvo još jednom poziva vlasti Srbije da pojačaju napore za hapšenje bjegunaca. Bez značajnog poboljšanja nivoa saradnje, bjegunci neće biti uhapšeni. Vlada Srbije svoju izraženu spremnost da uhapsi bjegunce mora pretvoriti u konkretnu akciju i vidljive rezultate”, podvukao je Brammertz.

Uz naglašavanje da hapšenje bjegunaca ostaje njegova “najpreča briga”, glavni tužilac je upozorio da će “neuspjeh Srbije da ih uhapsi potkopati njen kredibilitet i snagu njene izražene posvećenosti da kompletira saradnju s Haškim tribunalom”.

“Nehapšenje bi ugrozilo i uspješno ispunjavanje mandata Tribunala i posvećenost međunarodne zajednice međunarodnoj pravdi”, ocijenio je Brammertz.

Tužilac je podsjetio da je prošlog juna u izvještaju Savjetu bezbjednosti “snažno ohrabrio Srbiju” da primijeni rigorozniji pristup potrazi, uz “dubinsku reviziju strategije”.

Takođe, Brammertz je ponovio je da je tada dao preporuke kako unaprijediti operativnu sposobnost i metode srbijanskih vlasti.

“Suočeno sa odsustvom opipljivih rezultata, Tužilaštvo je u izvještaju od decembra 2010., pozvalo srpske vlasti da pojačaju napore u primjeni njegovih preporuka. Od njih je zatraženo da brže istražuju svježe tragove i pokriju sve moguće putanje u potrazi za bjeguncima. Sve u svemu, vlasti Srbije pozvane su da primijene pristup koji će biti aktivniji”, piše u izvještaju.

Iako Srbija nastavlja da provodi operativne aktivnosti u potrazi za Mladićem i Hadžićem, pod vođstvom Savjeta za nacionalnu bezbjednost, ocijenio je tužilac Brammertz, “nijedan konkretan rezultat nije postignut, a tužiočeve kritike i preporuke, izražene u decembarskom izvještaju ostale su djelimično neusvojene”.

“To se naročito odnosi na činjenicu da su vlasti ostale usredsređene na ograničen broj tragova i što su propustile da primijene dogovor da prošire obim istrage. Nije ispunjeno nekoliko operativnih rokova i ciljeva o kojima je postignut dogovor sa Tužilaštvom u februaru 2011”, naglasio je u izvještaju tužilac Brammertz .

U proteklih šest mjeseci, Haško tužilaštvo je, prema izvještaju, od vlasti u Beogradu “stalno tražilo” da ispitaju ulogu “mreža ljudi koje bjegunce podržavaju u izbjegavanju pravde”.

Osim postupka protiv osoba koje su pred sudom priznale krivicu za pomaganje Stojanu Župljaninu, akcije protiv mreža za podršku dovele su do malo rezultata, naglasio je Brammertz.

“Neophodni su trajni napori u rješavanju ovog problema, a vlasti Srbije moraju pokazati više odlučnosti u ciljanju i javnom osuđivanju tih mreža”, piše u izvještaju.

Kao pozitivne aspekte saradnje, tužilac Brammertz je pozdravio to što se Nacionalni savjet za saradnju Srbije s Tribunalom nije protivio objavljivanju zapisnika sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane SRJ, koji su do marta bili povjerljivi materijali u procesu Momčilu Perišiću, a ranije na suđenju Slobodanu Miloševiću.

U saradnji u dostavljanju dokumenata i omogućavanju pristupa svjedocima i arhivama, “nema neriješenih zahtjeva” Haškog tužilaštva, piše u izvještaju.

Prvi put, tužilac Brammertz u izvještaju Srbiju naziva “odgovornom”, zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, i za pronalaženje i hapšenje Radovana Stankovića.

Stanković, čiji je predmet Tribunal ustupio vlastima BiH, pobjegao je iz pritvora u Foči, pošto ga je Sud BiH osudio na 20 godina zatvora zbog silovanja muslimanki i drugih zločina u tom gradu 1992.

Brammertz je izvještaju naglasio da su “i Srbija i BiH odgovorne da preduzmu akciju za hvatanje Stankovića”.

Tužilac je ocijenio da je “potraga bosanskih vlasti neefikasna” i pozvao ih da pojačaju napore za hapšenje Stankovića.

“Uprkos brojnim zahtjevima, Srbija nije preduzela nijedan korak da pomogne u lociranju i hapšenju Stankovića. Tužilaštvo poziva Srbiju da se pozabavi tom situacijom”, piše u Brammertzovom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN.

Taj izvještaj tužilac Brammertz predstavit će Savjetu bezbjednosti u New Yorku , 6. juna.