Centar za istraživačko novinarstvo BiH: Novinari koji ukazuju na malverzacije, kriminal, korupciju

Predrag Blagovčanin
Autor 11.9.2013. u 11:12

Centar za istraživačko novinarstvo BiH: Novinari koji ukazuju na malverzacije, kriminal, korupciju

Jedino tačno informiranje bh. javnosti i konstantno ukazivanje na finansijske malverzacije, kriminal, korupciju, političke obmane te ostale nepravilnosti u radu bh. institucija predstavlja način kojim možemo stvoriti stvarno demokratsko društvo kojem svi težimo.

Piše: Predrag Blagovčanin

Nezadovoljni položajem i standardima bh. istraživačkog novinarstva, 2004. godine američki medijski stučnjaci i novinari Donald Pine i Drew Sullivan iniciraju stvaranje projekta pod nazivom Centar za istraživačko novinarstvo BiH sa sjedištem u Sarajevu. U tom trenutku Centar za istraživačko novinarstvo ili CIN predstavljao je prvu takvu organizaciju na Balkanu, a fokus rada, odnosno istraživanja bio je informiranje, zasnovano na tačnim i dokazanim informacijama, građana o organizovanom kriminalu i korupciji, kao i svim drugim aspektima koji negativno utječu na život stanovnika BiH.

Renata Radić-Dragić novinarstvom se bavi od 1996. Sadašnji je v. d. glavnog i odgovornog urednika, a u CIN-u je od samih početaka.

“Na samom početku formiran je tim od desetak ljudi, koji su prvo prolazili jednomjesečnu obuku, od vještine intervjuiranja, načina pisanja itd. Nakon te obuke izabrali smo temu kojom ćemo se baviti. U tom trenutku najviše smo se koncentrirali na zdravstvo jer se tada nije dovoljno govorilo i pisalo o problemima u ovom sektoru. Izabrali smo nekoliko tema iz ove oblasti: korupcija u zdravstvu, ljekari koji primaju mito, koliko se sredstava potroši na zdravstveni sistem, nedostatak opreme itd, tako da smo istražujući ove priče imali i jednu vrstu obuke. Sjećam se: jednom smo došli uredniku i rekli da u jednoj bolnici fali CT uređaj. On nas je pitao zašto. Čuj zašto? Pa nema ga, jednostavno. Tako da nas je stalno vraćao i tražio više i više, pa smo u jednom trenutku postali tako dosadni sugovornicima da su priznavali i ono što nisu željeli priznati.”

Od skromnih početaka do danas, zahvaljujući prvenstveno istinitim informiranjem javnosti te upornosti i profesionalnom radu novinara, CIN se razvio u modernu samostalnu i nezavisnu novinsku agenciju s uspostavljenom saradnjom sa brojnim uglednim medijima u svijetu i regionu, kao što su  The Guardian, Time, Der Spiegel, The Washington Post, radio i TV-stanice ZDF, BBC, Deutsche Welle, Radio Slobodna Evropa/TV Liberty i brojni drugi.

CIN je također dio međunarodne mreže Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP – Projekt za prijavljivanje organiziranog kriminala i korupcije), koja se bavi istraživanjem višeg nivoa prekograničnog kriminala.

“Trenutno radimo na jednom projektu u koji su uključeni CIN BiH i CIN Srbije na pričama koje su zajedničke za ove dvije zemlje. Jednu priču objavili smo prošlog tjedna, a vezana je za kupovinu nagrada, ali postoji još niz tema koje su zajedničke za ove dvije zemlje i tu zajednički rade novinari iz ove redakcije i novinari iz Beograda.”

Od samih početaka CIN egzistira kao nevladina organizacija, a finansira se sredstvima stranih ambasada i međunarodne zajednice, s tim da CIN ne aplicira na sredstva lokalnih organizacija i institucija, čime se izbjegava mogući utjecaj na uređivačku politiku.

“Praksa je da smo uvijek aplicirali na sredstva stranih donatora, s tim da, i kad su strani donatori u pitanju, mi ne prešućujemo neke nepravilnosti. Dobijamo sredstva od stranih donatora, pa smo ipak pisali članke o prekršajima ambasadora u BiH, odnosno o saobraćajnim prekršajima ljudi koji voze automobile sa diplomatskim tablicama. Dakle, imamo strane donatore, ali donatori nikad nisu utjecali na teme kojima se bavimo”, kaže Renata Radić-Dragić.

Sloboda medija jedan je od ključnih stubova demokratije i osnovno pravo zaštićeno odgovarajućim međunarodnim i evropskim sporazumima. Međutim, svjedoci smo svakodnevnog pritiska na medije i novinare koji su izloženi prijetnjama, uvredama i nezadovoljstvom političara ili kriminalaca koji su predmet njihovih istraživanja. Naša sagovornica kaže da dosad nisu imali nekih ozbiljnih prijetnji, ali ističe kako svakodnevno primaju pozive političara nezadovoljnih objavljenim informacijama.

“Mi smo radili istraživanje baze podataka i svaki podatak koji objavimo objavimo na osnovu dokaza do kojih dođemo. Bilo je situacija da zove političar i kaže da je istraga koja se vodila protiv njega sad odbačena; onda mi tražimo dokaz da je ta tvrdnja istinita i to zavedemo u bazi podataka. Dakle, ja se ne sjećam ni kad sam radila kao novinar, a evo sad i kao urednik, da je neko zvao i da nam je prijetio. Naša je sreća što radimo na osnovu činjenica i dokaza i ne špekuliramo. Mi igramo samo argumentima. Je li se neko naljutio? Sigurno jest, ali neka suprotstavi drugačije dokaze i mi ćemo to objaviti.”

Bosna i Hercegovina od 2000. ima usvojen Zakon o slobodi pristupa informacijama na državnom nivou. Međutim, provedba ovog zakona još uvijek ne zadovoljava svjetske standarde transparentnosti. Radić-Dragić kaže da i novinari CIN-a imaju najviše problema upravo pri prikupljanju podataka potrebnih za istraživanje.

“Ja se sjećam jedne priče gdje sam godinu dana od jednog ministarstva tražila informacije. Svakog mjeseca slala sam zahtjeve i oni su se žalili da ih zatrpavam zahtjevima. Međutim, slala sam im jedan te isti zahtjev i nakon godinu dana su popustili i omogućili mi te informacije koje sam tražila. Ali mi imamo taj luksuz da imamo vrijeme za razliku od drugih dnevnih ili tjednih medija koji imaju pritisak da nešto moraju objaviti. Mi smo tužili Agenciju za državnu službu zato što nam nije dala informacije, vodimo i druge procese za druge institucije koje nam ne daju podatke.”

Imovina nekadašnjeg ministra Brankovića, nelegalni kamenolomi u Unsko-sanskom kantonu teme su samo nekih od 1.328 tekstova koje je CIN BiH objavio u 9 godina postojanja. Upravo zahvaljujući informacijama koje dobijamo od CIN-a i pritisku na institucije koje su predmet njihovih istraživanja, Branković je podnio ostavku, nelegalni kamenolomi u USK su zatvoreni, a nedavnim istraživanjem i ukazivanjem na neregularnosti prilikom plaćanja advokata po službenoj dužnosti promijenjen je i sistem izbora advokata. Veliki doprinos radu CIN-a daju i građani, koji se svakodnevno javljaju kako bi ukazali na određene nepravilnosti.

“Građani se javljaju svakodnevno s nekim idejama koje su nama veoma zanimljive. Također se javljaju i za informacije kome bi se obratili za neke probleme koje imaju u lokalnim zajednicama. Međutim, mi se takvim problemima ne možemo baviti. Mi smo ipak organizacija koja teži da se bavi stvarima koje su od značaja za barem pola države ako ne za cijelu. Možda smo i nekoga razočarali, ali naprosto ne možemo stići obraditi sve zahtjeve koje dobijemo”, kaže urednica CIN-a.

CIN za sada ima ured samo u Sarajevu, mada egzistiraju na prostoru čitave Bosne i Hercegovine, a  tim uposlenika broji 18 ljudi, iz cijele BiH, s iskustvom rada u različitim medijima. Informacije o dosadašnjem radu možete pronaći na njihovoj web-stranici www.cin.ba, a sve dodatne informacije možete dobiti pozivom na broj (+387 33) 560-040 ili preko e-maila [email protected].

Portal Tačno.net svojim kolegama iz CIN-a želi puno sreće i uspjeha u budućem radu jer jedino tačno informiranje bh. javnosti i konstantno ukazivanje na finansijske malverzacije, kriminal, korupciju, političke obmane te ostale nepravilnosti u radu bh. institucija predstavlja način kojim možemo stvoriti stvarno demokratsko društvo kojem svi težimo.

Predrag Blagovčanin
Autor 11.9.2013. u 11:12

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija