Đani Böhm: Sad kad su svi zaštićeni gvozdenim zidinama, zagarantirali smo i kriminalcima apsolutnu anonimnost

Elmedina Šabanović
Autor/ica 27.5.2022. u 11:53

Đani Böhm: Sad kad su svi zaštićeni gvozdenim zidinama, zagarantirali smo i kriminalcima apsolutnu anonimnost

Foto: Ilustracija/Pixabay

„Prvo smo štitili podatke od onih koji ih hoće ukrasti, štitili smo anonimnost zviždača, sprječavali industrijsku špijunažu… Sad kad su svi zaštićeni gvozdenim zidinama, zagarantirali smo i kriminalcima apsolutnu anonimnost. Traži li neko da pretpostavim tko bi digitalni bombaši mogli biti?! E pa, od male raje sa ‘League of Legends’, do organizatora predizborne kampanje, do aktera rata kojim odgovara da zabave o sebi okolinu (diverzija), i onih koji se dokazuju da su informatički jači od sistema, pa sve do onih čiji kontrolni iz matematike neće biti dobra ocjena, svi su u igri. Recimo politici da prestane popunjavati ministarstva bidonima, pa ćemo lakše dolaziti do rezultata kad budemo imali malo stručniji kadar od malog od sestre“

Piše: Elmedina Šabanović

Dojave o bombama u 110 sarajevskih osnovnih i srednjih škola, upućene u srijedu ujutro, 25. maja, koje će biti tretirane kao teroristički čin, zabrinule su građane i građanke BiH, koji su sličan scenario samo par dana ranije vidjeli u susjednoj Srbiji.

Pored osnovnih i srednjih škola, bile su i dojave o postavljenim bombama u zgradama u kojima su smještene Vlada Kantona Sarajevo, Općina Centar te Općinski sud u Sarajevo. Već tada je komesar sarajevske policije Nusret Selimović, kako prenosi RSE, kazao da će te dojave biti tretirane kao “teroristički čin”.

“Sve ukazuje na to da bi se moglo raditi na krivičnom djelu terorizma koje će biti kao takvo i tretirano. S obzirom na nadležnosti, Federalna uprava policije će, pod direktnim nadzorom Tužilaštva Kantona Sarajevo, u saradnji s drugim policijskim agencijama, biti nosilac aktivnosti identifikovanja počinioca ili počinilaca ovog krivičnog djela”, kazao je Selimović na konferenciji za medije.

RUSKI CYBER NAPADI

Javnost je ove dojave povezala sa aktivnostima ruskih cyber napada, koje je početkom mjeseca najavio NATO, ali komesar Selimović je na konferenciji za medije odbio špekulisati navode te kazao da će sve detalje objaviti policija.

Saudin Sivro, predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo, objavio je sadržaj poruke na svom FB profilu koja je stigla na adrese škola.

“Treba biti jasno i javno obznanjeno da je lažna dojava o bombama u osnovnim školama kao “Amen” došla sa domene .ru (KMFDM KMFDM kmfffdmmm@yandex.ru)”, objavio je Sivro.

Dodao je da to “ukazuje na vrstu hakerskog napada iz Rusije koji je prethodnih dana najavljivan”.

Ambasada Ruske Federacije u BiH je danas, 27. maja, u svom saopćenju naglasila da ta zemlja nije povezana sa dojavama bombi u školama i institucijama u Sarajevu.

“U vezi sa insinuacijama koje su se pojavile u pojedinim medijima o ‘ruskom tragu’ u telefonskim i internet porukama o miniranju javnih objekata u Sarajevu, želimo kategorički opovrgnuti umiješanost Rusije u ove gnusne radnje. Ovakve provokativne spinove smatramo namjernim pokušajima da se dodatno destabilizuje ionako napeta unutrašnja politička situacija u Bosni i Hercegovini”, naveli su iz ambasade Rusije u BiH.

KRITIČNA INFRASTRUKTURA BIH

Stručnjak za sigurnost Ahmed Kico u razgovoru za portal Tacno.net kazao je da bi se dojave o postavljanju bombi u Bosni i Hercegovini (Sarajevu), pa i Srbiji mogle smatrati napadom na kritičku infrastrukturu te da su dio hibridnih operacija koje planira i realizira Ruska Federacija, preko svog Obavještajnog odjela za Balkan.

Ahmed Kico, foto: Al Jazeera

„U takvim hibridnim operacijama vojnim i sigurnosnim stručnjacima Ruske Federacije pomažu posrednici iz Srbije i Bosne i Hercegovine (iz oba entiteta). Sigurnosni stručnjaci procjenjuju da je Ruski obavještajni odjel za Balkan podatke o e-mail adresama škola i institucija sudstva dobio od strane insajdera iz BiH. Ti insajderi su IT stručnjaci koji mogu utvrditi adrese, da li su aktivne i koje je frekventnost komunikacije.  Treba se podsjetiti da je tokom aprila ove godine o kritičnoj infrastrukturi u entitetu FBiH, pa i cijeloj Bosni i Hercegovini sjajnu analizu objavio portal Tačno.net iz pera novinara Predraga Blagovčanina. Naime, zapanjujuće su činjenice da je ‘za samo 350 hiljada KM bez zahtjeva za sigurnosne provjere Agencija za bankarstvo FBIH omogućila srbijanskoj kompaniji Energosoft, iza koje se krije Prointer Beograd, kompletan uvid u finansijski sektor Federacije BIH kao i privatne račune građana ovog bh. entiteta. Nastavak je to kontrole kritične infrastrukture FBIH od strane IT kompanija koje se dovode u vezu sa samim političkim vrhom R Srbije’, pa i Ruske Federacije“, istakao je Kico.

Ekspert za pitanje sigurnosti i profesor kriminalističke psihologije dr.sc. Sandi Dizdarević za Tacno.net naglasio je da su sigurnosni izazovi sa kojima se susreću građani BiH, ali i građani regiona te sigurnosne službe, sam akt otkrivanja pozicije sa koje su poslani mailovi, odnosno, otkrivanje osoba i organizacija koje stoje iza slanja ovih mailova i zapravo prozrokovanja same panike.

Kada je riječ o sigurnosnim sistemima BiH i njihovim kapacitetima da odgovore na ove slučajeve Dizdarević je istakao da daleko moćnije sile od BiH nemaju konkretan odgovor na ovakve situacije pa samim tim ni BiH.

Prof. dr.sc. Sandi Dizdarević, foto: Arhiva

„BiH unutar policijskih, obavještajnih i vojno-obavještajnih organizacija raspolaže i sa materijalno-tehničkim i personalnim kapacitetima koji će istraživati ove pojave i nastojati otkriti počinitelje. Međutim, radi se o jednom od najsloženijih krivičnih djela kada je u pitanju otkrivanje, jer imamo nevidljive počinitelje koji koristi savremene sisteme koji izazivaju strah. Zapravo se radi o vrstama specijalnih operacija“, dodao je Dizdarević.

IT stručnjak iz Mostara sc. Đani Böhm kazao je da je internet, kao najmoćniji izvor informacija i beskrajan prostor popunjen znanjem vrhunskih naučnika i entuzijasta, ujedno i najjači stimulans bolesnom umu.

„Prvo smo štitili podatke od onih koji ih hoće ukrasti, štitili smo anonimnost zviždača, sprječavali industrijsku špijunažu… Sad kad su svi zaštićeni gvozdenim zidinama, zagarantirali smo i kriminalcima apsolutnu anonimnost. Vlade svijeta moraju surađivati i surađuju u borbi protiv cyber kriminala, ali ako je kriminalac iza Ruskog VPN-a, hm… Traži li neko da pretpostavim tko bi digitalni bombaši mogli biti?! E pa, od male raje sa ‘League of Legends’, do organizatora predizborne kampanje, do aktera rata kojim odgovara da zabave o sebi okolinu (diverzija), i onih koji se dokazuju da su informatički jači od sistema, pa sve do onih čiji kontrolni iz matematike neće biti dobra ocjena, svi su u igri. Recimo politici da prestane popunjavati ministarstva bidonima, pa ćemo lakše dolaziti do rezultata kad budemo imali malo stručniji kadar od malog od sestre“, rekao je Böhm.

Dojave o postavljenim bombama potaknule su niz pitanja, između ostalog, šta je njihov cilj te kakve bi posljedice to moglo ostaviti na društvo.

Dr.sc. Sandi Dizdarević kazao je da je još uvijek prerano govoriti o nekom cilju, u smislu specijalnih operacija ili osoba odnosno država, tj. da li države uopće stoje iza ovog.

„Mislim da je primarni cilj postignut, a to je panika među građanima, koja je prouzrokovana samim izlaskom. Potom ekonomski segment koji se odnosi na angažman čitavog sigurnosnog aparata, od pružanju civilne zaštite do sprovođenja istraga“, zaključio je Dizdarević.

Stručnjak za sigurnost Ahmed Kico pak smatra da je cilj ovih dojava dodatno izvršiti uznemirenje stanovništva u BiH, pa i Srbiji, te kroz dalje specijalne efekte hibridnih operacija pokazati da država BiH „nije moguća“ i da „ne može odbraniti svoj suverenitet i integritet“.

„Na taj način bi se išlo u korist Ruskoj Federaciji, koja brani i podstiče seperatističke i secesionističke aktivnosti u entitetima RS i FBiH. Naravno protagonisti takvih protivzakonitih i protivustavnih (antidejtonskih) aktivnosti su pojedini politički, sigurnosni, vojni i znanstveni pojedinci, pa čak i institucije iz R Srbije i R Hrvatske. Zato je nužno da građani BiH imaju više povjerenja u institucije pravosudnog, sigurnosnog i odbrambenog sistema Bosne i Hercegovine. Također, neophodno je da građani BiH svojim angažmanom u svim oblastima društvenog života razobličuju i presjecaju hibridne aktivnosti koje su usmjerene na razaranje i uništenje države Bosne i Hercegovine. Predsjedništvo BiH i diplomacija naše države, trebaju obezbijediti kontinuiranu pažnju SAD, Velike Britanije i pojedinih zemalja EU, kako se efekti rušilačkh i genocidnih aktivnosti Ruske Federacije u Ukrajini, ni pod koju cijenu ne smiju prenijeti u BiH, pa ni preko susjednih zemalja i njihovih eksponenata u našoj državi“, kazao je Kico.

OSJEĆAJ NESIGURNOSTI KOD DJECE

Kada su u pitanju eventualne posljedice koje ovakve situacije mogu ostaviti na cjelokupno stanovništvo psihologinja u području obrazovanja i mentalnog zdravlja prof. Amela Dautbegović za Tacno.net je istakala je da mi u našem kontektu moramo razmišljati da nije ova krizna situacija nama prva te da smo mi društvo koje je u protekle dvije i pol godine, stalno izloženo nekim kriznim događajima.

„Prvo smo imali pandemiju, pa je to za djecu i mlade bilo puno rizika, u smislu readaptacije i različitih promjena i nekih poteškoća u emocionalnom funkcionisanju djece i adolescenata. Poslije toga povratak u školu, ponovna reorganizacija i readaptacija. Onda smo imali neke nemire i priče o ratu, dosta djece je upoznato i pričaju o Ukrajini i svemu što se dešava. Nakon toga zemljotresi i sad na kraju imamo dojave o bombama. Sve to itekako utječe, kod djece izaziva jak osjećaj nesigurnosti jer u ovim situacijama je važno da odrasli pošalju poruku, da poduzimaju sve da bi oni bili sigurni. Međutim, ono što smo mogli primjetiti jučer jeste da mi nažalost nismo spremni da adekvatno odreagujemo u ovim situacijama. U školama ne postoje protokoli ni pripremljenost kako menadžera i rukovodstva tako i nastavnika koji će adekvatno reagovati. Jučer su se donosile odluke, pojedinačne, svako je procijenjivao, nedostajala je sistemska podrška. Nedostajale su jasne smjernice kako i na koji način postupiti. Ono što je dobro u svemu tome jeste da nismo imali neke negativne ishode i posljedice. Ali, isto tako nam je lekcija da neke stvari trebamo promijeniti u budućnosti i da treba više ulagati u neke programe primarne prevencije“, kazala je prof. Dautbegović.

Kako pojašnjava prof. Dautbegović potrebno je educirati nastavno osoblje i rukovodstvo škole s ciljem usvajanja znanja i vještina koji su potrebni za adekvatno postupanje tokom kriznih događaja.

„Također, kad imamo krizni događaj neposredno nakon kriznog događaja važno je odreagovati i sa psihološke krizne intervencije i razgovarati sa djecom. Ko to radi? To rade roditelji, staratelji ali i stručna služba u školi i nažalost tu nemamo potpune stručne službe. Imamo psihologa, pedagoga, defektologa međutim, stručne službe škole trebaju u saradnji sa nastavnicima razgovarati sa djecom jer nekoj djeci bi ovo mogao biti okidač za neko od ranije traumatsko iskustvo. Djeca se razlikuju i različito reaguju. Tako da je bilo dovoljno da u toj panici koja je jučer nastupila neko dijete se osjeća nesigurno, nezaštićeno i da to potakne neke probleme na emocionalnom nivou. Tako da bi skrenula pažnju da je u ovom periodu važno da se razluči, da održe sastanke oni koji su odgovorni za reakciju u ovim kriznim situacijama i da osmisle strategiju dugoročno kako prevaziđi ovu situaciju. Da to ne bude stvar izbora nego odgovornost i obaveza“, zaključila je prof. Dautbegović.

DOJAVE BOMBI U SRBIJI

U Srbiji su u posljednjih nekoliko sedmica učestale lažne dojave o bombama. Pripadnici tamošnjih bezbjednosnih službi su identifikovali više zemalja iz kojih su stizale prijeteće poruke i lažne dojave o bombama na adrese javnih objekata u Srbiji, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije 18. maja.

“Utvrđeno je da je osam takvih prijetnji stiglo iz Poljske, četiri iz Gambije, po dvije iz Irana i Nigerije i po jedna iz Ukrajine, Slovenije i Rusije”, stoji u saopštenju MUP-a.

Kazali su da su identifikovali lokacije ukupno 19 e-mail adresa sa kojih su stigle prijeteće poruke o postavljenim bombama na različitim lokacijama u Srbiji.

Elmedina Šabanović
Autor/ica 27.5.2022. u 11:53