Domagoj Margetić na sudu pobijedio Hypo

Autor 9.11.2012. u 20:50

Domagoj Margetić na sudu pobijedio Hypo

ZAGEEB – Jučer je pred sudskim vijećem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, oslobađajućom presudom završeno suđenje istraživačkom novinaru i kolumnistu SEEbiza Domagoju Margetiću, po optužnici Hypo Alpe Adria banke, zbog objave takozvane poslovne ili bankarske tajne.

Optužnicom je Hypo banka teretila novinara da je objavom tajnog dokumenta “Projekt Fokus”, odnosno objavom informacija i dokumenata o fiktivnim, sumnjivim kreditima koji su u Hypo banci bili paravan za operacije pranja novca, objavio poslovnu i bankarsku tajnu, te su za Margetića tražili kaznu zatvora u trajanju od godinu dana.

Tijekom saslušanja pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu, bivši predsjednik Uprave Hypo banke Markus Ferstl, još je jednom potvrdio kako su informacije, podaci i dokumenti koje je Margetić objavio “istiniti i točni”, ali kako “u cijelosti predstavljaju bankarsku tajnu”, dok je njegov šef pravne službe Zoran Sabolić tvrdio kako je objava tih podataka “naštetila ugledu banke”, zbog čega sui  pokrenuli ovaj sudski postupak.

Kako je prema iskazima Ferstla i Sabolića bilo razvidno, uspredbom njihovim svjedočenja, te usporedbom njihovih iskaza sa činjeničnim stanjem, da je Ferstl pred sudskim vijećem, iako je bio upozoren na posljedice davanja lažnog iskaza, ipak lagao, odvjetnik obrane Ozren Tatarac najavio je pred sudskim vijećem kaznenu prijavu protiv bivšeg predsjednika Uprave Hypo banke. 

“Po stavu obrane ovaj svjedok svjsno laže, on na ovakav način želi opstruirati međunarodnu istragu koja se vodi, s obzirom na ovakav njegov lažan iskaz, obrana će biti primorana podnijeti protiv njega i kaznenu prijavu nadležnim institucijama”, prigovorio je iskazu Markusa Ferstla Tatarac.

“Poznato je da je upravo okrivljenik svojim istraživanjem djelatnosti te banke doprinio da se protiv iste banke pokrene međunarodna istraga, u kojoj je utvrđeno da je banka preko svog poslovanja u Hrvatskoj organizirala masovno izvlačenje novca iz ove zemlje koji se djelomično kasnije vraćao u vidu investicija pod kontrolom onih koji su ga izvorno iznijeli iz zemlje. 

Upravo je na tu okolnost okrivljenik objavio predmetne podatke, a za koje podatke nije sporno da su istiniti i koji se odnose upravo na kreditiranja iste banke za koja postoji osnovana sumnja da su djelomično predstavljala i povrat novca koji je ilegalno iznesen iz zemlje, drugim riječima, da su predstavljala pranje novca.

Na taj način okrivljenik je postupao u širem javnom interesu i to javnom interesu kako Državnog proračuna Hrvatske, tako i njenog pravnog poretka, odnosno njenog gospodarstva i građana. Stoga je ovaj postupak Hypo banke prije svega predstavljao pokušaj ometanja istrage. Najzad, okrivljenik je iste podatke pribavio kao novinar i objavio kao novinar pa u tom smislu njegov postupak predstavlja profesionalni postupak istraživačkog novinara, a postupak Hypo banke u ovom slučaju predstavlja izričiti napad na medijske slobode u ovoj zemlji”, zaključio je u završnoj riječi odvjetnik obrane.

“Kada sam prije deset dana ponovno u parlamentu Koruške razgovarao o Aferi Hypo, parlamentarni istražitelj Afere Hypo u AUstriji Rolf Holub zagrlio me i rekao: “Bez ovog čovjeka nikada ne bismo otkrili kako su nestale milijarde eura u slučaju Hypo!”. Nažalost u Hrvatskoj sam, uz Ivu Sanadera, peterostrukog optuženika pred hrvatskim pravosuđem za koruptivna kaznena djela, jedino ja optužen u slučaju Hypo, i to ironično upravo zato što sam otkrio između ostalog i Slučaj Sanader – Hypo, al ii zbog toga što sam otkrio gdje je Hrvatskoj nestaklo 47,7 milijardi eura koje je politički vrh HDZ-a, prvo na čelu s Franjom Tuđmanom, a potom na čelu s Ivom Sanaderom, opljačkao od poreznih obveznika ove zemlje. To je ujedno bio moj jedini motiv kao istraživačkog novinara, da istražujem i objavljujem podatke o Aferi Hypo”, rekao je Margetić u svojoj završnoj riječi i dodao:

“Na ovoj memoriji koju držim u ruci nalazi se preko 20 dokumenata, preko tisuću stranica dokumenata koji dokazuju kako je Hrvatska opljačkana i gdje je novac opljačkan iz Hrvatske. Da je ovo stvarno sud, da je ovo sud u nekoj pravnoj državi, Vi biste sada od mene tražili ove dokumente i tražili biste kao sudac pokretanje istrage o ovim mojim tvrdnjama. Ali vidite da ovo nije sud!”, zaključio je Margetić.

Nakontoga prisutni građani, kao javnost zapljeskali su spontano Margetiću, što je izazvalo burnu reakciju suca Milenka Đakovića koji je pokušao ušutkati javnost u sudnici, na što su građani reagirali: “Ovo je sramota!”, “Ovdje nema pravde”

“Nećete vi nas kao građane vrijeđati, mi vas plaćamo!”, te su građani demonstrativno napustili sudnicu dajući pri izlasku iz sudnice podršku optuženom novinaru.

Pola sata nakon tog incidenta u sudnici, sudac Đaković objavio je presudu novinaru Domagoju Margetiću: “Oslobađa se od optužbe!”, čime je Općinski kazneni sud u Zagrebu zauzeo stajalište da novinar nije počinio kazneno djelo objave poslovne ili bankarske tajne, u svojem tekstu pod naslovom “Ekskluzivno otkrivamo popis pravnih osoba kojima su odobravani sumnjivi krediti”. Ovakva presuda, dakako, predstavlja važan presedan u sudskoj praksi u odnosu na slične postupke koji bi se u budućnosti mogli voditi protiv novinara radi sličnih objavljivanja povjerljivih podataka, međutim, i sama činjenica da je sud oslobodio istraživačkog novinara, te da se tijekom postupka utvrdilo kako su prema izjavama same Hypo banke svi objavljeni podaci “istiniti i točni”, ovakva presuda sada otvara pitanje pokretanja postupaka protiv osoba koje su sudjelovale u ovim operacijama pranja novca, odnosno protiv pravnih i fizičkih osoba koje se nalaze u dokumentu kojeg je Margetić objavio.

Primjerice, izjavom kako su podaci “istiniti i točni” predstavnici Hypo banke, potvrdili su i kako su točni podaci o sumnjivim kreditima proračunskim institucijama u Republici Srpskoj, točnije Fondu zdravstvenog osiguranja, o čemu smo nedavno vrlo opšrino pisali, a za koje je informacije Goran Kljajčin tvrdio da su neistinite. Sada postoji i sudska presuda koja dokazuje vjerodostojnost i istinitost objavljenih podataka.

Osim toga, u problemima bi se mogli naći i brojni drugi viđeniji poduzetnici i poduzeća koja se nalaze na popisu u ovom dokumentu poput: Ivice Todorića, Agrokora, Konzuma, Lijanovića, Ninoslava Pavića, Europapress holding, Tehnika, Istrabenz, Osijek Koteks, Brodomerkur, Saponia, Dioki, TLM, Grad Banja Luka, Magma, Kerum, Podravka, M-san grupa, Hoto Grupa, Aluflexpack, Plodine, Dalekovod, Srbijagas, Delta, Naftna industrija Srbije, te brojne druge fizičke i pravne osobe u regiji.

Autor 9.11.2012. u 20:50

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija