F. WILLIAM ENGDAHL: Hrvatska je bojište naftnih interesa Rusije i SAD-a

Autor 31.1.2012. u 20:09

F. WILLIAM ENGDAHL: Hrvatska je bojište naftnih interesa Rusije i SAD-a

Jedan od najdiskutiranijih geopolitičara današnjice, F. William Engdahl u dao je intervju za portal  Dnevno.hr  koji vam prenosimo u cjelosti.

Zbog čega je EU nakon niza godina odlučila Hrvatsku upravo sada primiti u svoje članstvo, a građani svjedoče da nužne društvene i ekonomske reforme nisu ni približno privedene kraju?

– Razlozi za to leže u geopolitici. Hrvatska je stožerna zemlja za cijelu jugoistočnu Europu. Uz to ima posebne povijesne veze s Bliskim Istokom. Svi energetski tokovi iz tog područja do južnih država Europske unije moraju proći kroz Hrvatsku. Upravo takav geopolitički položaj čini ju neformalnim ‘bojištem’ naftnih interesa između Rusije s jedne strane i SAD-a odnosno Europske unije kao američkog zastupnika, s druge strane. Energetski tokovi i s njima povezani interesi velikih sila kreću se danas sličnom trasom kao i željeznička linija Berlin-Bagdad koja je prije više od jednog stoljeća prolazila kroz Balkan i Hrvatsku. Upravo su ti interesi, odnosno zemljopisni položaj Hrvatske definirali sve ono loše, ali i dobro što joj se, kao i njenim građanima, događalo kroz stoljeća.

Neki analitičari smatraju da su upravo SAD ‘ugurali’ Hrvatsku u EU kako bi zaštitili svoje interese na ovom području od sve jačeg ruskog i kineskog utjecaja. Slažete li se s time?

– To je zasigurno točno. Rusija ima dugogodišnje energetske veze s Hrvatskom. One su imale uspona i padova, ali su uvijek postojale, prije svega kroz Jadranski naftovod (JANAF) i Družbu Adria. Prije dvije godine hrvatska Vlada pristupila je i Gazpromovom projektu ‘Južni tok’ koji ruski plin dovodi u južnu Europu. To je dio većeg projekta u kojeg spada i tzv. ‘Sjeverni tok’ koji prolazi kroz Njemačku, a započeo je s radom prije dva mjeseca.

Upravo sve to čini Washington vrlo nervoznim. Kontrola nafte i plina je stup američke vanjske politike još od kraja Drugog svjetskog rata. No Rusija je kao jedinu mogućnost suprotstavljanja američkoj dominaciji u Euroaziji iskoristila energetske resurse i njihovo snažnije povezivanje s Europom. Na taj način želi neutralizirati prijetnju koju joj predstavlja NATO.

Što se pak Kine tiče, od kad je 2009. godine predsjednik Hu Jintao posjetio Zagreb, te dvije zemlje grade sve jače odnose. Koliko sam upoznat, u studenom prošle godine razgovaralo se i o kinesko-hrvatskoj vojnoj suradnji. To nikako ne veseli Washington.

Kako gledate na dužničku krizu u koju je upala Europske unija? Može li se EU iz nje izvući i hoće li preživjeti u obliku u kojem je danas?

– To je izuzetno kompleksno pitanje. Dužnički problem Grčke, Italije, Portugala i drugih država ima svoje ishodište u bankarskoj krizi koja je nastala tijekom proteklog desetljeća kada su američke kamatne stope bila rekordno niske. To je na valu jeftinog američkog novca stvorilo financijski balon globalnih dimenzija. Trenutno je situacija u EU izuzetno dramatična. Najveće europske banke očajnički trebaju kapital dok istovremeno drže trilijune eura u nenaplativim kreditima kojih se ne mogu riješiti. Moje je mišljenje međutim da će unatoč krizi Europska unija opstati, ali u drugačijem obliku, nadam se manje destruktivnom. No to za sada nitko još ne može prognozirati. Ono što šira javnost ne zna je da se trenutno vodi skriveni valutni rat između američkog dolara i eura. Njega su pokrenuli Wall Street i američko Ministarstvo financija koristeći krizu u Grčkoj kako bi putem Hedge fondova započeli financijski ‘napad’ na euro. Američke rejting agencije Moody’s i S&P imaju besramnu ulogu u tome. Rušenjem kreditnog rejtinga pojedinim europskim državama potpomažu američki ‘napad’.

U kakvom je stanju američko gospodarstvo danas? Oporavlja li se SAD ili se bliži početak kraja američke globalne dominacije bazirane na dolaru?

– SAD su danas u sličnoj poziciji u kojoj je prije Prvog svjetskog rata bila Velika Britanija ili Rimsko carstvo oko trećeg stoljeća prije Krista. Američka ekonomija zahvaćena je velikom depresijom. ‘Nekretninskom balonu’ stvorenom nakon 2002. godine trebat će godine da se ‘ispuše’. Najveće banke su de facto nesolventne, održavaju se na umjetnom životu samo putem pomoći američkih federalnih rezervi i novcem poreznih obveznika. Amerika više ništa ne proizvodi. Velike kompanije pobjegle su na Istok u potrazi za jeftinom radnom snagom. Iza dolara, kao rezervne svjetske valute, više ne stoji jaka ekonomija već isključivo sirova vojna moć. Bez toga bi ga Japan i druge zemlje, koje u svojim trezorima drže američke obveznice, a time i američki dug, odavno napustile.

Bespoštedan oblik kapitalizma izveo je na ulice gradova brojne demonstrante poput pokreta ‘Okupirajmo Wall Street’ i drugih. Kako gledate na njih?

– Što se tiče pokreta ‘Okupirajmo Wall Street’, on je vrlo amorfan. Neki krugovi oko Obame i Bijele kuće nastoje ga iskoristiti kao oblik pobune protiv republikanskih bankara. Cilj im je ponovno dobiti izbore. No većina demonstranata je ipak iskrena u svojem nezadovoljstvu stanjem u zemlji i svijetu. Prosvjedi su važni zbog toga što ukazuju na najvažniji problem SAD-a. Banke s Wall Streeta postale su tijekom proteklih trideset godina moćnije od američke Vlade. Ekonomija će imati šansu za oporavak samo ako se razbije enormna moć banaka poput Goldman Sachsa, Citigroupa, Bank of America i JP MorganChase, i to nacionalizacijom ili na bilo koji drugi način. U svakom slučaju, za to će biti potrebna desetljeća.

Svjedoci smo napetosti oko Irana i njegovog navodnog nuklearnog programa. EU je nakon SAD-a blokirala uvoz iranske nafte. Situacija podsjeća na stanje prije američkog napada na Irak. Slijedi li novi rat zbog kojeg će cijene nafte ‘odletjeti u nebo’?

– Ne vjerujem da će biti vojne akcije protiv Irana. SAD su svjesne da riskiraju totalni svjetski sukob. Iran nije Irak. Ta zemlja ima stvarne kapacitete da uzvrati na napad, zbog toga vojna okupacija zemlje ne dolazi u obzir. A Izrael nema snage sam ući u rat. Europska unija je napravila glupost kad je pod američkim pritiskom zabranila uvoz iranske nafte od srpnja ove godine. Sada će Iran odgovoriti na način da će obustaviti isporuku nafte za EU, i to odmah. To će samo pojačati ekonomski pritisak na krizom uzdrmanu Europu. U usporedbi s Kinom, Japanom, Indijom i Azijom, Europska unija čini beznačajno mali dio svjetskog tržišta na kojem Iran plasira svoju naftu.

Tko po vašem mišljenju stoji iza revolucije u Libiji te svrgavanja i mučnog ubojstva Gadafija?

– Posve je jasno, Washington je orkestrirao rat u Libiji koristeći prevarantsku i opasnu doktrinu ‘Odgovornost za zaštitu civila’. Nikada nije pružen niti jedan dokaz da su Gadafijeve zračne snage bombardirale libijske civile. No zato NATO-ve snage jesu. Gadafi je bio trn u oku SAD-a isto kao i egipatski predsjednik Hosni Mubarak. No libijskog vođu nisu mogli svrgnuti jer je imao snažnu potporu naroda. Zato su pustili da Francuska naoruža i financijski podupre opozicijsko ‘Tranzicijsko nacionalno vijeće’ u zamjenu za libijsku naftu. Svim ratnim operacijama, od samog početka, rukovodila je Pentagonova Afrička komanda ‘Africom’ sakrivena iza ‘Zaljevskog vijeća za suradnju’. Rat u Libiji jedno je od najcrnjih poglavlja novije povijesti međunarodnog prava.

Kako gledate na trenutnu eksplozivnu situaciju u Rusiji? Čini se da se uoči ožujskih izbora stvara sve veći opozicijski pokret protiv dvojca Putin-Medvedev?

– Američki State Department i obavještajne službe iza kulisa vode cijelu ‘igru‘ u Rusiji. Istu su stvar napravili u Ukrajini 2004. godine. Washington zna da će Putin biti teži oponent nego Medvedev i nastoje ga oslabiti koliko god to mogu. Putinov predsjedničko-premijerski ‘krug’ svakako nije stil vladanja zapadnih demokracija. No radi se o ruskom nacionalistu koji će pod svaku cijenu braniti ruske interese u teškim vremenima koja dolaze. Zbog toga SAD financijski podupire dokazano korumpirane opozicijske lidere. U Rusiji vlada nezadovoljstvo Medvedevom i Putinom, ali većina Rusa s kojima sam razgovarao smatra da je Putin generalno najbolji izbor za teška vremena kroz koja Rusija prolazi. Ta je zemlja zapravo u stanju neobjavljenog Hladnog rata s SAD-om, nametnutog od strane Washingtona. Moskva se nastoji održati igrajući na jedini ‘adut’ koji ima, naftno i plinsko bogatstvo. Mislim da je to dobra strategija.

Kako vidite trenutnu globalnu situaciju u svijetu zahvaćenom krizom? Hoće li borba za naftu, podivljali financijski interesi i društvo temeljeno na profitu dovesti do novog ‘stoljeća rata’?

– Na žalost, mi smo već sada negdje u sredini ‘stoljeća rata‘. Za Washington Hladni rat nije završio propašću Varšavskog pakta i SSSR-a. Američki stratezi još prije 20 godina u tome su vidjeli priliku za globalnom kontrolom. Pentagon ju je nazvao ‘Dominacijom punog spektra’. Pogledajte samo u kojim su sve ratovima izravno ili neizravno sudjelovale SAD od 1991. do danas; Irak, Afganistan i Libija samo su najpoznatiji. Ali tu su prikriveni sukobi u Somaliji, Yemenu, Iranu, Egiptu, Kirgistanu, Kosovu… Lista je sve duža. No ti ratovi nisu znak američke snage već očaja. Stoljeće američke vladavine se ruši zbog truleži koja dolazi iznutra. Isto kao Rimsko carstvo 300 godina prije Krista. Najveća je tragedija pritom što većina Amerikanaca toga nije svjesna zbog strogo kontroliranih medija.

Kako će SAD reagirati na nedavnu najavu ruske naftne kompanije ‘Zarubažnjeft’ kako će u Hrvatsku investirati više od milijardu eura?

– Pred Washington to postavlja problem: kako blokirati hrvatsku neovisnost u vanjskoj ekonomskoj politici koja istovremeno u regiji potkopava NATO-vu ulogu? Mislim međutim da od tješnjih energetskih veza Rusije i Hrvatske obje zemlje mogu imati koristi. ‘Zarabažnjeft’ planira uložiti značajnu količinu novca u narednih pet godina. To uključuje gradnju naftovoda od Slavonskog Broda do Zagreba i Omišlja na Krku koji bi služio izvozu viška naftnih proizvoda koji se ne prodaju u BiH i Hrvatskoj. Modernizirat će Jadranski naftovod, a nekih 100 milijuna eura uložit će i u istraživanja ugljično-vodikovih nalazišta u Hrvatskoj. Amerikanci sigurno neće s naklonošću gledati na to.

Kada možemo očekivati novu knjigu iz ‘radionice’ Williama Engdahla? Koje vas teme trenutno najviše zaokupljaju?

– Upravo sam završio novu knjigu. Naziv joj je ‘Mitovi, laži i naftni ratovi’. Mislim da će se u Hrvatskoj pojaviti u nekoliko sljedećih tjedana. Knjiga otkriva pozadinu Arapskog proljeća, ulogu Kine i Rusije danas te manipulaciju britanskih i američkih elita koje stvaraju mit o nestašici nafte kako bi održale globalnu kontrolu nad tim energentom i sužile se njime kao sredstvom pritiska na druge države. Kao što je diplomat Henry Kissinger jednom rekao: ‘Kontroliraj naftu i kontrolirat ćeš cijelu državu’. Nova će knjiga iznenaditi mnoge.

Autor 31.1.2012. u 20:09

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija