FTV I BHT1: NE DAMO UNU!

tačno.net
Autor 22.7.2015. u 10:43

FTV I BHT1: NE DAMO UNU!

Protekle sedmice imali smo priliku uvjeriti se da građanska akcija, uz podršku javnih medija, može uticati na donosioce odluka. Nakon što su vlasti u Unsko-sanskom kantonu odlučile da daju dio rijeke Une pod koncesiju za izgradnju hidroelektrana, reagovali su građani, a javni servisi – naročito BHT 1 – u svojim su centralnim informativnim emisijama dali prostora građanskoj akciji, te su imali kritički uklon prema odlukama vlasti i osigurali su mišljenje stručnjaka

 Piše: Nidžara Ahmetašević, analiziraj.ba

BHT1: SVE VIŠE U SLUŽBI JAVNOSTI

14. – 21. juli 2015.

DINAMIČNO I RELEVANTNO: Urednica Samira Krehić je 18. jula uredila centralnu informativnu emisiju kakvoj se gledaoci sigurno odavno nadaju. Dnevnik 2 je bio informativan, zanimljiv, dinamičan, relevantan, analitičan, sa temama koje su od javnog interesa. Naravno, sve je urađeno u okvirima mogućnosti koje javni servis ima, a koje i nisu baš velike.

Dnevnik je otvoren izvještajem o požarištima širom BiH, sa reporterima sa lica mjesta, koji su govorili i o ekstremnim vrućinama u zemlji, te nam pokazali neodgovornost nadležnih službi koje ne samo da nisu uradile ništa na zaštiti imovine i građana nego čak ni ne šalju upozorenja o mogućoj opasnosti. Jedan od primjera je da radnici koji rade na otvorenom nemaju zaštitu, niti su nadležne institucije izdale bilo kakvu preporuku koju bi morali poštovati biznismeni koji puštaju radnike da rade bez ikakve zaštite na plus 40. Većina tih radnika prinuđena je da pristane na takve uslove, o čemu svjedoči i činjenica da reporteri BHT1, iako su pokušali, nisu uspjeli naći niti jednog sagovornika među ljudima koji rade u neljudskim uslovima za dobrobit svojih gazdi, i za puko preživljavanje (prilog Željane Mehmedike).

Još jedna vrlo zanimljiva tema obrađena u ovom dnevniku ticala se prava kupaca, te su govorili o tome kako život u BiH postaje (ili je već) luksuz za većinu građana (novinarka Martina Krišto Antelj).

VJERA I POLITIKA: Nažalost, sušta suprotnost ovom dnevniku je onaj emitovan dan ranije, 17. jula, koji je uredilaSvjetlana Vučetić. Taj dan su muslimani slavili praznik Bajram, o čemu smo slušali više od polovine dnevnika. Štaviše, dnevnik je otvorila čestitka vrhovnog poglavara Islamske zajednice BiH, dakle vjerska poruka, a potom smo gledali izvještaje iz džamija širom BiH. Novinarka Blažica Krišto izvještava i iz Begove džamije u Sarajevu, i još nam pokazuje kako u redu kraj vjerskih poglavara stoje političari koji primaju čestitke građana, što je krajnje neumjesno iz bilo kojeg ugla gledano. To je poruka da BiH nije sekularna država, koju javni servisi očito bez ikakvih problema prenose.

OPSESIJA RELIGIJSKIM CEREMONIJAMA: Više puta smo u ovim analizama ukazivali na opsesiju religijskim praznicima i običajima u javnim emiterima. To je neodgovorno spram građana koji nisu vjernici, ali i spram široke javnosti koja i taj dan, kao i bilo koji drugi, ako već odluči da pokloni vrijeme i povjerenje nekom mediju, očekuje da u centralnoj informativnoj emisiji čuje vijesti dana. Takva je, recimo, informacija o požaru koji bukti u Trebinju, a koju smo čuli tek u 14. minuti. Isto tako, informacija o crvenom meteoalarmu za BiH emitovana je tek u 24. minuti Dnevnika 2. Zašto novinari nisu posjetili službe hitne pomoći umjesto džamije tog dana kada je temperatura u nekim gradovima prelazila 40? Zašto nadležni nisu proglasili stanje elementarne nepogode? Sve su to pitanja na koja je javni servis trebao tražiti odgovore, koje bi rado da čuju i muslimani, kao i svi drugi.

INFORMACIJE KORISNE GRAĐANIMA: Ipak, u dnevniku 19. jula, koji je ponovo uredila Samira Krehić, sami početak posvećen je ovoj temi, te u studiju imaju doktoricu koja govori šta građani treba da rade da se zaštite u stanju kada je proglašen crveni meteoalarm, o tome koje su moguće posljedice, najugroženije kategorije… Sve što zaista želimo da znamo ovih dana.

MINUS SEDMICE

Dana 14. jula (Dnevnik 2 uredila Blažica Krišto), još jednom smo slušali o teškom stanju u javnim servisima. Ovo je bitna tema za široku javnost, ali nam je novinari i urednici javnih emitera uporno ne uspijevaju približiti. Umjesto da nas podsjete šta gubimo ako izgubimo javne emitere, oni nam govore o onom što oni gube ako mi ne plaćamo pretplatu. Nešto je tu naopako.

PLUS SEDMICE

Odluka da podrže građansku akciju za očuvanje Une.

OCJENA 7

 

FTV: SEDMICA BEZ ŽUPANIJE

14. – 21. juli 2015.

NOP U ISTOČNOJ BOSNI: Urednici i novinari FTV-a su i ove sedmice uspjeli naći teme koje drugi mediji nisu primijetili. Vrijedno je izdvojiti priču od 20. jula (dnevnik uredila Amra Zaklan) o rušenju zgrade gdje se tokom Drugog svjetskog rata u Goraždu sastajao Operativni štab Narodno-oslobodilačkog pokreta za istočnu Bosnu. Vlasti u tom gradu su naprasno odlučile da je, valjda, najbolje za građane da te zgrade nema, a da se na njenom mjestu izgradi “zona unaprijeđenog poslovanja”, šta god to bilo. Novinar Hasan Gabela razgovara sa nadležnim koji kažu da to nije kulturno-historijski spomenik i da je bolje bilo srušiti zgradu nego je renovirati. Riječ je o zgradi koja na istom mjestu stoji još od doba Austro-Ugarske. Malo je takvih zgrada rušeno po BiH, a u Austriji valjda nijedna. Na kraju, obećavaju da će postaviti istu spomen-ploču na novu zgradu, što još iz ovog priloga shvatamo da nije istina jer je kamera FTV-a snimila raskomadanu spomen-ploču.

DA SE MINISTRICA NE UVRIJEDI: Javni emiteri, pa tako i FTV, izvijestili su nas o podizanju optužnice protiv jedne visoke dužnosnice, ministrice, ali nisu za nas pronašli odgovor kako je moguće da ta osoba nije suspendovana kad je pokrenut proces protiv nje. Štaviše, dat joj je prostor da u medijima odbacuje optužbe.

NABILDANI I ISTETOVIRANI: Apsurdno je čuti kakve sve predrasude imaju novinari javnih servisa, i kako im je dozvoljeno da takve stavove šire. U prilogu o navijačkim neredima u Vogošći, emitovanom 14. jula u Dnevniku 2 urednice Jadranke Milošević, novinari Edib Bajrović i Sanid Pamuk prepričavaju incident u Vogošći bez da su se potrudili naći nekog od svjedoka da nam kaže se dešavalo, ili da pokušaju doći do snimaka koje su sigurno napravili građani koji žive u Vogošći. Prilog završavaju konstatacijom da su dan nakon, “isti oni nabildani i istetovirani navijači” normalno kupovali u prodavnicama, te ih i vidimo kako to rade. Šta nam to govore novinari? Da su “nabildani” i “istetovirani” ljudi opasni i da ne bi trebalo da kupuju u prodavnicama? Nije jasno zašto u ovom kontekstu spominju nečiji izgled, koji sigurno ništa ne govori o ljudima. No, propustili su nam kazati kako je policiji trebalo više od sat vremena, tvrde građani, da reaguju i zaustave tuču navijača.

ATINA BLIŽA OD TREBINJA: Naravno, i FTV je 17. jula (uredila Jadranka Milošević) više od polovine dnevnika govorio o proslavi Bajrama, te su u svojoj turneji džamija posjetili i Kasarnu 7. muslimanske brigade gdje je klanjan bajram-namaz. Zanimljivo je da kasarna sa takvim nazivom i dalje postoji u jednoj zvanično sekularnoj državi, a još zanimljivije da baš tamo odlaze reporteri FTV-a da govore o religijskom prazniku. Požar u Trebinju je tog dana tretiran tek kroz saopćenje za medije ili agencijsku vijest (nije jasno iz onog što čujemo), a puno više detalja smo saznali o požaru u Atini i na Peloponezu. Valjda nam nekako glavni grad Grčke dođe bliže od Trebinja? Na kraju dnevnika još jedan prilog koji bi trebao ići u nekoj emisiji o religiji, a u kojem govore o značaju Mišćine džamije u Sarajevu. To je nerelevantno za centralnu informativnu emisiju.

Religije i militantizma nije nedostajalo ni 18. jula, kada novinarka Indira Karić govori o obilježavanju Dana šehida, prilog kojem je urednica Azra Pašukan dala prostor u četvrtoj minuti dnevnika. Način na koji novinarka o tome govori glorifikuje ratnike. Novinarka poziva građane da posjete “bijele nišane” taj dan, i govori jednim vrlo patetičnim tonom o ovoj prigodi. Ovakvi prilozi nimalo ne doprinose procesima suočavanja sa prošlošću ili pomirenja, i nikako im nije mjesto u centralnim informativnim emisijama.

MINUS SEDMICE

Militarizam u prilogu o obilježavanju Bajrama (obilazak džamije u kasarni) i Dana šehida.

PLUS SEDMICE

Nijednom nisu koristili termin “županija”.

OCJENA 6

KOMPARATIVNA ANALIZA

Ni BHT1 ni FTV nisu obavijestili javnost da su TV stanice dobile zahtjev od SIPA-e da dostave snimke iz Srebrenice, a kako bi – valjda – našli krivca za incident u Potočarima. Ovaj zahtjev je na ivici pritiska na medije. U svakom slučaju, građani bi ovo trebali znati.

tačno.net
Autor 22.7.2015. u 10:43

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija