Puzajući ostalizam

Goran Pandža
Autor 3.10.2013. u 19:53

Puzajući ostalizam

Foto: Harvey Schiller

Da li su Bosanci i Hercegovci, dakle osobe koje se prvenstveno tako izjašnjavaju, u državi Bosni i Hercegovini nacionalna manjina? Na osnovu aktuelnog popisa i činjenice da će svako ko se izjasni kao Bosanac, Hercegovac, jedno i drugo zajedno, ili bilo kako drugačije od postojeća tri konstitutivna naroda, biti svrstan u tzv. “ostale”, odgovor je jednostavan – jesu.

Piše: Goran Pandža

“Kako ćeš se izjasniti?” je u popisnom periodu kudikamo nadmašilo svako prethodno pitanje u doba izbora o tome za koga se glasalo. Stanovnici Bosne i Hercegovine su s razlogom zbunjeni  jer će oni koji se izjasne kao Bosanci/Hercegovci biti prosto svrstani u “ostale”, barem dok čelnici vodećih stranaka ne izglasaju novi ustav.

Domaćim političarima je, nimalo slučajno, baš sada u Bruxellesu naređeno da mijenjaju ustav na osnovu presude Sejdić-Finci kako bi se tzv. “ostali” institucionalno izjednačili kao ravnopravni građani države koju dijele s konstitutivnim narodima. To u prijevodu znači da bi se, prema novim ustavnim rješenjima, a koja se prema dogovoru iz Bruxellesa moraju pronaći idućih sedam dana, svaki državljanin trebao imati pravo kandidovati u Predsjedništvo BiH, što do sada nije slučaj, te da bi se u parlamentima na svim nivoima vlasti trebali uspostaviti klubovi naroda iz reda “ostalih” po istim principima kako se biraju i formiraju klubovi naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata, a stvorile bi se i realne pretpostavke da se redefinira i uskladi zakonska i ustavna brojnost poslanika u različitim klubovima naroda. Npr., trenutno je u Domu naroda Parlamenta FBiH i Vijeću naroda RS duplo manje poslanika iz reda “ostalih” u odnosu na klubove konstitutivnih naroda (Dom naroda PFBiH: 7 “ostalih” u odnosu na  17 u klubovima konstitutivnih naroda, VNRS: 4 iz reda “ostalih” u odnosu na 8 poslanika u klubovima konstitutivnih naroda).

U tom smislu je brojnost pojedinih skupina na popisu, iz perspektive buduće političke zastupljenosti, izuzetno bitno pitanje i žustre polemike i kampanje o izjašnjavanju su sasvim očekivane.

Međutim, najveća žalost čitavog stremenja ka ravnopravnošću “ostalih” sa konstitutivnima je u tome da kada, i ako bude postignuta ta ravnopravnost, tek će se shvatiti da je sam naziv “ostali” diskriminatoran. Zato je borba za ravnopravnost “ostalih” u samom startu oksimoron i previše će vode još proteći briselskom rječicom Zennom dok se o tom pitanju, na nekom budućem sastanku, usaglase evropski, a potpišu naši političari.

 

Goran Pandža
Autor 3.10.2013. u 19:53

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija