HAYAT I BNTV: DVIJE VRSTE STVARNOSTI

tačno.net
Autor 5.11.2015. u 12:40

HAYAT I BNTV: DVIJE VRSTE STVARNOSTI

Hayat je u posmatranom periodu imao raznovrsniji sadržaj, koji je pokrivao različite oblasti i događaje. BN-ov doživljaj javnosti sveo se pak na stranačke sukobe i prateće afere. Ionako osiromašena javnost pretvorena je u bilten partijskih glavaša. Ipak, poznajući televiziju iz Bijeljine i njene mogućnosti, vjerujemo da je to prolazna slabost

Piše: Uglješa Vuković, analiziraj.ba

HAYAT TV: MODERNO I PRISTOJNO

27. oktobar – 2. novembar

PRVI UTISAK: Vijesti u 7 Hayat televizije njeguju imidž moderne centralne informativne emisije (sa pažljivo pripremljenom scenografijom), koja drži do zamišljenog koncepta u kojem dominira utisak blage užurbanosti. Po ostvarenoj formi i konceptu, reklo bi se da je gledalac na kojeg se tipuje u aktivnoj životnoj dobi i iz urbanih krajeva, te da se ozbiljno shvata konkurencija drugih medija koji se nameću kao podrazumijevaći izbor savremenog konzumenta. Trajanje emisije je svedeno na oko dvadeset i pet minuta, a informacija se saopštava kratko, tj. stalno se izvlači iz obrađenog događaja ono što urednik/novinar smatra najbitnijim. To možda nekada ne odgovara mišljenju gledaoca, ali se gotovo uvijek markira bitno. Najkraće rečeno, vodi se računa o dužini i karakteru emisije. Pojedine segmente priloga prati muzička pratnja, čime se pojačava dramatičnost saopštenog, ali to je opet učinjeno dovoljno suptilno da se publici ne skreće pažnja sa same sadržine. Prvi utisak pri pažljivijem gledanju je da ono što gledamo počiva na koncepciji koja ima svoju ideju.

KVALITETNE TEMATSKE OBRADE: U utorak i subotu smo po uredničkom izboru Tomislava Đurića i Alema Karamešića mogli gledati vrlo pristojnu obradu odabranih tema. Prva se bavila našim šumskim bogatstvima i njihovim privrednim potencijalom, a druga Svjetskim danom štednje i mogućnostima štednje u današnjim ekonomskim prilikama. Pristup je bio vrlo sličan, pa su pored mnogobrojnih statističkih podataka koji su dati u vidu neinovativnog nabrajanja, prikazana i različita mišljenja i priče koje dovoljno plastično oslikavaju temu. Više priloga o jednoj stvari doprinose posvećenoj i svestranoj razradi teme, a ostaje još samo da se kreativnije prikažu statistički podaci i brojke.

ODIJELO KOJE PRILOG ZNAČI: U četvrtak je u Vijestima Tomislava Đurića dominirala sintagma i simbolička slika “reformsko odijelo”, kojom su predstavljeni novi federalni ministri. Naime, prilogom je lebdjelo pitanje hoće li novi ministri obući reformska odijela premijera Novalića, čime se pravila aluzija na premijerova proklamovana reformska nastojanja. Stvaranje upečatljive i ilustrativne slike (reformsko odijelo) kojom se skreće pažnja na vijest dvostruki je pogodak. S jedne strane, vijest je atraktivnija i zabavnija, dok se s druge strane očitom i jednostavnom aluzijom bez mnogo objašnjenja daje širi kontekst. I to sve uz ispoštovani mit o političkoj neutralnosti. U Vijestima hrvatskog RTL-a često se koriste jakim simboličkim odrednicama, bivajući duhoviti i provokativni u isti mah, posebice kada se bave dnevnopolitičkim previranjima.

IZDVOJENO: Izbor vijesti u protekloj sedmici bio je uglavnom pristojan, a neugodno je iznenadila samo činjenica da je velika pažnja data informaciji o naoružavanju regiona (četvrtak, urednik T. Đurić). Još gori je način intonacije (“a kad se region naoružava, BiH najgore prođe”), ili smjelo jednostrano tumačenje, prema kojem nabavka oružja u susjednim zemljama jamačno znači da se sprema ratna opasnost. Dodatni začin tumačenju su i ekskluzivno postavljeni citat i obraćanje člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića koji je ugodno lamentirao nad ratnim šimerama.

PLUS SEDMICE:

Rubrika kojom se tematski obrađuju vijesti spretno je bila uvrštena u koncept brze informativne emisije. Urednici su vješto balansirali između detaljnijeg pristupa i zamišljene forme koja ne trpi odugovlačenja, duže priloge i velike minutaže.

MINUS SEDMICE:

Kada se daje kontroverzna informacija, kao što je ona o naoružavanju regiona, i to kao vijest dana, neprofesionalno je bojiti vijest izjavom i mišljenjem jednog političara, jer to se onda pretvara u tendenciozno izvještavanje.

OCJENA: 8

BNTV: ŠTA SVE SKRIVAJU DODIKOVA LEĐA?

27. oktobar – 2. novembar

JAKE STRANAČKE KONOTACIJE: BN-ovom Dnevniku 2 kao da je u protekloj sedmici nedostajalo više užarenih dnevnih događaja koji bi bili dovoljno intenzivni za predstavljanje. Urednička zamisao u očitoj je stalnoj potrazi za politikantskim obračunima. Nedostatak dovoljno oštrih sukoba nadomješten je prilozima u kojima su se naglašavale stranačke konotacije, pa je u subotnjem dnevniku (uređivala Suzana Rađen Todorović), u priči o zaduživanju RS-a, izvučen naslov “Najveći dio duga stvorio SNSD“. Sam naslov ne bi bio problematičan da je bio potkrijepljen s više podataka, odnosno da nije prevladao utisak da je naslov bitniji od objašnjenja o trendovima zaduživanja. Prozivati političke stranke prozivanja radi, i u najopravdanijim okolnostima neminovno se pretvara u propagandu.

BULEVARSKO ŠTIVO: Dan poslije, u nedjeljnom dnevniku Slobodana Durmanovića od izjave/pogleda Milorada Dodika i Aleksandre Pandurević o trenutnom javnom dugu napravljen je posebno izdvojen prilog s naslovom “Ekonomska (ne)stabilnost”. Dvije izjave, sučelice date, i to odmah u špic dnevnika, kao da se radi o vanrednim okolnostima, a ne o svakodnevnim prepucavanjima. Konačni rezultat je bulevarsko štivo, i to još posve neatraktivno i izlizano.

ISTRAŽIVAČKI PODUHVAT: Mito Travar nam je u ponedjeljak (drugi novembar) donio priču o “Farmalendu“, a ranije smo mogli saznati o štrajku radnika u ovom preduzeću kroz riječi iscrpljenih i obespravljenih radnika. Travar sada odlazi dalje, pokušavajući objasniti pozadinu problema pozivanjem na različite izvore, te nam u Dnevniku 2 prezentuje hvale vrijedan istraživački materijal. Jedino što je nedostajalo jeste nešto bolja uklopljenost istraživanja u format dnevnih vijesti.

IZDVOJENO: Sadržaj je bio preopterećen latentnim stranačkim sukobima, izjavama stranačkih prvaka i njihovim vulgarnim dramskim sukobima. Kulminaciju je režirao predsjednik Dodik, koji je podnio krivičnu prijavu protiv samog sebe (ponedjeljak, drugi novembar; urednik S. Durmanović), što potom, naravno, biva udarna vijest, sve sa osvrtima tobož uzbuđenih opozicionara. Koliko god je u stvarnosti koju kroje groteskni cirkusanti teško biti ozbiljan i razuman, BN-ovi urednici trebali bi se suzdržati od stalnog povlađivanja niskim stranačkim strastima. Ako Dodik već “tuži sam sebe”, kako se to pronosalo po medijima, onda se treba dobro zamisliti s koliko minuta i obzira častiti podvalu lukavog majstora, koji veličinom namjerne gluposti pokriva sve ono što nam promiče iza njegovih dobro namještenih leđa.

PLUS SEDMICE:

Prilog M. Travara o pozadini dešavanja u “Farmalendu“.

MINUS SEDMICE:

Prezasićenost sadržaja izjavama stranačkih dužnosnika.

OCJENA: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Hayat televizija je u posmatranom periodu imala neuporedivo raznovrsniji sadržaj koji je pokrivao različite oblasti i događaje. BN-ov doživljaj javnosti sveo se pak na stranačke sukobe i prateće afere. Ionako osiromašena javnost pretvorena je u bilten partijskih glavaša. Primjetne su razlike u pristupu, odnosno sarajevska televizija mnogo više vodi računa o koncepciji i karakteru svoje emisije, trudeći se da bude što inkluzivnija, a zamišljeni koncept je dobro postavljen. S druge strane, BN nije imao tematski pristup vijestima, a u potpunosti su preovladala dnevnopolitička potkusurivanja. Nešto na šta obje televizije nisu imale odgovor jeste kako se odnositi prema obradi statističkih podataka. Nije dovoljno samo prikazati brojke i riječi u vidu tezi, već je potrebno i igrati se s njima. Vizuelizirati ih. Pričati priču uz pomoć njih.

tačno.net
Autor 5.11.2015. u 12:40

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija