HAYAT I TV1: BAKIRA SE OPET NE PITA ZA CACU

Autor/ica 👤tačno.net 11.8.2015. u 13:48

Povezani članci

Bila je prilika i nije iskorištena. Prava je šteta da niko s ove dvije televizije nije htio ili smio da Bakira Izetbegovića upita šta je za njega Caco. Odgovor na to pitanje je važan s obzirom da i jedna i druga televizija često potenciraju odnos političara prema ratnoj prošlosti i pomirenju

Piše: Amer Tikveša, analiziraj.ba

HAYAT: UTAPANJA – OD CRNE HRONIKE NAPRAVLJENA OZBILJNA TEMA

3. – 9. august 2015.

SVE ŠTO STE HTJELI DA ZNATE O UTAPANJU: U ponedjeljak su na Hayatu kao centralnu temu imali utapanja. Odličan izbor s obzirom i na vrijeme, ali i na veliki broj utapanja ovog ljeta čija nam je hronologija data. Ugao iz kojeg je tema problematizirana jest pitanje spasilačkih službi kojih na rijekama i jezerima nema. Također nema ni označenih dozvoljenih mjesta za kupanje. Nisu ostali samo na tome. Dat nam je prikaz kakvo je stanje u Srbiji. Prikazana je vježba ronilaca tamošnje žandarmerije. Time su stvoreni uslovi da gledaoci sami izvuku zaključke iz dobro izvedene komparacije. Moglo je, međutim, i bolje. Nismo imali nijednog načelnika opštine kao ni lokalnog službenika čiji je resor pitanje zaštite građana i/ili turizma. Postoje opštine koje se diče svojim turističkim potencijalima, a jedan od glavnih preduslova za uspješan turizam jest sigurnost turista. Kad je opasnost od utapanja u pitanju, nijedna opština ne nastoji stvoriti ni privid sigurnosti.

BEZ SENZACIONALIZMA: Domaća politička tema broj jedan bila je smjena Gorana Zubca, direktora SIPA-e. Hayat je tome pristupio kao važnoj temi, ali bez senzacionalizma. Goran Kovačević, dobar poznavalac policijskih struktura, jedan od Hayatovih sagovornika o toj temi, u smjeni ne vidi ništa značajno. Čak u smjeni vidi i odskočnu dasku za Zubca, u političke vode.

OLUJA I POSLJEDICE: Regionalna tema vrijedna isticanja bila je ona o obljetnici vojne akcije Oluja. Događaj je osmotren iz srbijanske i hrvatske perspektive. Dijelom, gotovo zanemarljivo, i iz republičkosrpske. Međutim, nismo mogli saznati šta o tome misle Hrvati u BiH. S obzirom na blisku saradnju HV-a i HVO-a u ratu, ta vizura nije se smjela propustiti.

ŠTA JE NAMA ISIL: Oba vikend-dnevnika Hayat je otvorio pričom o državljaninu Hrvatske kojeg je zarobio ISIL. Njime ucjenjuje egipatske vlasti. Dobar izbor za otvaranje dnevnika. Mediji stranim državljanima u opasnosti pristupaju kao vijestima iz svijeta ili regionalnim te ih tako niže pozicioniraju. Stavljanjem ove vijesti na prvo mjesto skrenuta je pažnja da se to tiče i nas te da je ISIL globalna opasnost. S obzirom na broj državljana BiH koji se nalaze u zemljama koje prednjače po broju terorističkih ISIL-ovih napada, to je nešto što se nekima od njih lako može desiti. Ni Hrvatska kao ni BiH nema značajnu ulogu u borbi protiv ISIL-a. Ni Hrvatska kao ni BiH nema veze s tim što Egipat ili bilo koja druga zemlja u zatočeništvu drži ISIL-ovce. Ipak, to teroriste ISIL-a nije spriječilo da otetim Hrvatom ucjenjuju egipatske vlasti. Zašto bi ih onda spriječilo da to čine i s bh. državljaninom?

AKCIJA MUZEJ: Kao centralnu temu jednog od dnevnika na Hayatu imali su i Zemaljski muzej. Povod je akcija “Ja sam muzej”. Akcija sama po sebi ostala je prilično nejasna. Svrha joj je skrenuti pažnju na stanje u kojem se muzej nalazi te na neki način povećati svijest ljudi o njegovom značaju i povećati pritisak da se stanje Muzeja promijeni. Međutim, nije nam predočena mjerljivost učinka te akcije. Naime, na čemu se temelje argumenti lidera akcije da ona može uroditi plodom? I do sada su javne ličnosti i drugi upozoravali na istu stvar i ništa se nije promijenilo. Po čemu je ova akcija drugačija? Novinari Hayata su morali na tome insistirati.

PLUS SEDMICE

Tema vijesti od ponedjeljka. Utapanje. Temu su obradili, svako iz različitog ugla: Senad Omerašević, Adijata Žiga iLejla Skenderagić.

MINUS SEDMICE

Nije bilo ničega što bi bilo naročito ispod Hayatovog prosjeka ili standarda novinarstva općenito a da bi bilo vrijedno naglasiti.

OCJENA: 8

TV1: O ALIJI INDOKTRINACIJSKI

3. – 9. august 2015.

ZNAČAJ GORANA ZUPCA: Kad je Oluja u pitanju, iste zamjerke koje su pripisane Hayatu mogu se pripisati i TV1. Isto je i s akcijom “Ja sam muzej”. Što se, pak, Gorana Zubca tiče, na TV1 su temi pristupili senzacionalnije, kao nečemu značajnom, kao radu pravne države. Međutim, kako smo vidjeli u slučaju Hayata, unatoč Zubčevim propustima, njegova smjena mogla bi se ispostaviti korisnim po njega.

ISIL, BiH I HRVATSKA: O utapanjima su na TV1 obavještavali bez dubljeg tematiziranja problema, a prema hrvatskom državljaninu zarobljenom u ISIL-u imali su respektabilan tretman. Čak je i gost dnevnika u nedjelju bio direktor sarajevskog Centra za sigurnosne studije. On je stručno govorio i o samom slučaju kao i mogućnosti da se to desi bh. državljanima te ulozi države u tom slučaju.

DA LI ĆE TV1 NASTAVITI S TEMOM? Inače su na TV1 kroz cijelu sedmicu imali dobar odabir gostiju. U subotu, recimo, to je bio sudski vještak saobraćajne struke. S obzirom na veliki procenat saobraćajnih nesreća te na svakodnevnu uslovljenost građana saobraćajem, to je definitivno jedna od top tema. Sagovornik je bio više nego kompetentan. Pozvao je, recimo, TV kamere da odu u Butmir, u skladište zaplijenjenih automobila. Kao jedan od problema vidi i taj zašto se s njima ništa ne radi kad znamo da su brojne zdravstvene i obrazovne institucije, ali i druge, u deficitu s vozilima. Vidjet ćemo narednih dana da li će se s TV1 odazvati njegovom pozivu, a tema je više nego interesantna.

DŽUDO CENTAR SVIJETA: Gost dnevnika četvrtog augusta bio je predsjednik Džudo saveza BiH. Ako znamo da se ove godine Svjetsko prvenstvo u džudu održava u Sarajevu, onda džudo više nije vijest samo za sportski blok. Sarajevo je džudo centar svijeta i to je vijest od općeg, a ne samo od sportskog značaja. To su na TV1 prepoznali, za razliku od brojnih drugih medija.

NELEGALNA IMOVINA: I na TV1 imali su dobru komparaciju u ponedjeljak. Prilog se ticao toga da su u FBiH ispunjeni svi uslovi za oduzimanje nelegalno stečene imovine. Ajla Obradović, autorica priloga, predstavila nam je kako se to radi u Srbiji, Italiji i Velikoj Britaniji.

PLUS SEDMICE

Tretiranje sigurnosti u saobraćaju kao top teme, barem jedan dan.

MINUS SEDMICE

U najavi priloga o 90 godina od rođenja Alije Izetbegovića, voditeljica Armina Sadiković pročitala je sljedeće: “Bez obzira na razne pokušaje sporenja, Alija Izetbegović ostat će upamćen kao jedan od najznačajnijih političara u istoriji BiH, kao stvaralac njene nezavisnosti i suverenosti. Kao čovjek i političar jednako je bio cijenjen i na istoku i na zapadu.”

Slično će ponoviti i autor priloga Ernad Metaj. Međutim, nijedan pokušaj sporenja nam nije ponuđen. Prilog je napravljen tendenciozno, o Aliji je govoreno samo o superlativima. Nije nam čak dato da vidimo šta o njemu misle građani, oni čiji je on prvi predsjednik bio. Također, Alija nije jedini koji je tvorac bh. suverenosti i nezavisnosti, a nije ni prvi. U kontekstu bh. suverenosti i nezavisnoti, o Aliji kao jednom od tvoraca pomenutog može se govoriti u novijoj istoriji. Međutim, i u novijoj istoriji toga ne bi moglo biti da nije bilo ZAVNOBiH-a u kojem je BiH imala elemente nezavisnosti i suverenosti. Tu su svakako stvorene predispozicije za njenu potpunu nezavisnost i suverenost. To što je bio hvaljen i na istoku i na zapadu također ne znači da na tom istom istoku i zapadu nije bio i kritikovan. Sve u svemu, tendenciozan prilog čija se svrha ogleda više u indoktrinaciji nego u informaciji.

OCJENA: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

I na Hayatu su imali vijest o 90 godina Alijinog rođenja, ali samo kao informaciju, ne kao prilog. Hayat se time izvukao iz indoktrinacije, ali nije pokušano ni objektivno valoriziranje Alijinog lika i djela. To bi moglo donijeti negativnu popularnost televiziji koja se oslanja na onaj dio populacije gdje Alija Izetbegović uživa prilično veliku popularnost. To nije novinarski hrabro, ali mudro jest. Ipak, važno je da se izbjegla tendencioznost. Isto su uradili i s obilježavanjem manifestacije “Odbrana BiH – Igman 2015”. Tu su na TV1 opet napravili istu grešku kao i s Alijom. Već je to ovdje jednom potencirano. Na obje manifestacije na Kovačima su i jedna i druga televizija imale bošnjačkog člana Predsjedništva. Na Kovačima je sahranjen i Mušan Topalović Caco. Niko nije htio ili smio da Bakira Izetbegovića upita šta je za njega Caco. Odgovor na to pitanje je važan s obzirom da i jedna i druga televizija često potenciraju odnos političara prema ratnoj prošlosti i pomirenju.

Na TV1 su nekritički pristupili i osveštenju Hrama spasenja Hristovog u Prebilovcima. Prebilovci su srpsko stradalničko selo koje je kako-tako preživjelo pogrom i u Drugom svjetskom ratu i u posljednjem ratu u BiH. Emitovana je Dodikova izjava u kojoj on kaže kako je Republika Srpska garant opstanka Srbima u Prebilovcima. To je politička manipulacija žrtvom. Kako, naime, Republika Srpska može na bilo koji način spasiti bilo šta u Prebilovcima ako neko odluči da se na to okomi? To je pitanje važno s obzirom da Prebilovci pripadaju opštini Čapljina, koja je, kako znamo, u FBiH. Na Hayatu se Prebilovcima nisu bavili, što je propust. Prilog je radio Adem Mećavica.

ISTIČEMO

I ovog puta vrijedi istaći vizualno komuniciranje na Hayatu. U prilogu koji je govorio o stanju u bh. kulturi snimljena je oglasna ploča ispred Narodnog pozorišta u Sarajevu. Stoje na oglasnoj ploči natpisi: Balet, Opera, Predstave. Ispod svakog od tih natpisa nema nijednog plakata.