HAYAT I TV1: ODJEDNOM SE ZAPUCA U KUMANOVU

tačno.net
Autor 12.5.2015. u 13:38

HAYAT I TV1: ODJEDNOM SE ZAPUCA U KUMANOVU

Oružani sukob u Kumanovu nije se desio naprečac, iz čista mira i odjednom. Kulminacija je to duge političke krize koja potresa Makedoniju, a o kojoj gledatelji Hayata i TV1 ne znaju gotovo ništa. Jer ih niko nije izvijestio…

 Piše: Amer Tikveša, analiziraj.ba

HAYAT: DONESENA PRESUDA,  GOSPA NE POSTOJI

4. – 10. maj 2015.

EMOTIVNA INVOLVIRANOST: S pričom o Zvorniku nastavilo se i ove sedmice. I dalje je izraženo gotovo apsolutno nepovjerenje u namjere policije i gotovo apsolutna vjera u nevinost privedenih. Međutim, policija privodi po nalogu nadležnog tužiteljstva, a glas tužiteljstva nismo imali. Većina privedenih su pušteni, nismo imali ni njih. Zbog specifičnosti bh. situacije, teško je optuživati novinare za neprofesionalizam. Naime, mnoge sumnje u loše namjere državnih struktura vrlo lako se mogu pokazati opravdanim. Znači li to onda da svoje pretpostavke ne moramo do kraja provjeravati? U svakom slučaju moralo se više insistirati na objektivnoj informiranosti građana, a ne na njihovu emotivnu involviranost u slučaj. Emotivna involviranost proizvodila se kroz insistiranje na činjenici da je jedan od privedenih prvi povratnik u svoje selo. Ako je neko prvi povratnik, znači li to da ne može biti terorist? Također, pitanje je koliko je u redu uključivati u priču majku i suprugu privedenog. Da je spomenuti privedeni kojim slučajem bio terorista, da li to nužno znači da su za takvo što morali znati njegovi najbliži? I da znaju, kolike su šanse da novinarima to i kažu?

KOJA MAKEDONIJA? Druga tema na koju također treba skrenuti pažnju jesu dešavanja u Makedoniji. Nevjerovatno je koliko su bh. mediji gluhi za tamošnja dešavanja. Mjesecima Makedoniju potresa politička kriza. Bilo je mnogo demonstracija, kako opštih tako i povezanih s određenom populacijom (naprimjer, studentima). Neke od tih demonstracija uključivale su i sukobe s policijom. Ugrožavanje slobode medija je također jedna od top tema kad je Makedonija u pitanju. Pa barem se o tom, zbog kolegijalnosti, moglo više govoriti. Međutim, jedva da smo imali informaciju o posljednjim demonstracijama u kojima je učestvovalo na hiljade ljudi te bilo i povrijeđenih. Imali smo, pak, sukob u Islamskoj zajednici Makedonije oko borbe za položaj reisa. To je tema koja se tiče nesrazmjerno manje ljudi i lakše je rješiva od antivladinih protesta i njihovih razloga. Onda se desi teroristički napad u Kumanovu i onda je to vijest broj jedan na Hayatu, što je opravdano. Ipak, taj događaj djeluje kao “s neba pa u rebra”, a nije. Gledaocima bi taj napad u kontekstu političke i sigurnosne destabilizacije Makedonije djelovao manje iznenađujući da su bili izvještavani o dešavanjima koja već dugo podsjećaju na predratno stanje. Pogotovo nedostatak sluha za Makedoniju iznenađuje s obzirom na to da se radi o zemlji regije. Svaki značajniji poremećaj tamo ima velike šanse da se odrazi na cijelu regiju.

KORISNE RETROSPEKTIVE: Hayat i dalje insistira na retrospektivama često ponavljanih stvari. Naprimjer, stalno se spominju aranžmani s MMF-om. S tim u vezi, Nihad Sadiković nas je četvrtog maja proveo kroz sva naša zaduživanja od 1998. i bilo je korisno.

Tog dana bila je i godišnjica Titove smrti. Izviješteni smo o tome, ali bez priče o odnosu Bosanaca i Hercegovaca prema Titu.

KRNJA STATISTIKA: Narednog dana, ono na šta vrijedi skrenuti pažnju, jest statistika o stradalima u FBiH ove godine. Ostalo je nejasno zašto nije data ista statistika u RS-u. Razlog je možda banalan, možda takva statistika za RS nije dostupna, ali to treba reći. Ovako se može spočitati da se Hayata i njegovih gledalaca stradali u RS-u ne tiču.

PROFESOR FILOZOFIJE: Desila se i jedna greška u predstavljanju sagovornika koja se ne bi smjela ponavljati jer izaziva sumnju u kompetenciju novinara. Čak i sumnju u to da li je adekvatan sagovornik izabran. Emir Jamak, voditelj Vijesti u 7, najavio je Dragana Bursaća, novinara portala Buka, kao filozofa. Sreća je u tome da je poslije ispod Bursaćeve fotografije stajalo: “profesor filozofije”. Naime, kao što profesor književnosti nije književnik, tako ni profesor filozofije nije nužno filozof, što treba imati na umu.

ODAKLE SU LOGORAŠI: Inače, na Hayatu moraju biti daleko pažljiviji i kod formulacija drugih stvari. Naprimjer, devetog maja u najavi otvaranja spomen-sobe logorašima u Bratuncu čuli smo da se ona odnosi na logoraše iz cijele BiH. Ako je to tako, onda je to revolucionaran potez u suočavanju s prošlošću jer bi se tu našli i srpski i hrvatski logoraši. Ako se odnosi na logoraše koji su bili u logorima vojske RS-a i HVO-a, onda to nisu logoraši iz cijele BiH.

UVREDLJIV ISKAZ: Istog dana, prilog o vjerskom turizmu u Međugorju, Adisa Gojak završila je sljedećim riječima: “Iako Gospu niko ne čuje i ne vidi, novac ostaje mještanima.” Za svakog ko vjeruje u Gospino ukazanje, ovaj iskaz je uvredljiv, a radi se o stotinama hiljada ljudi. Naglasiti zaradu je OK, a što se tiče istinitosti ukazanja, pa dovoljno je reći da neki ljudi u to vjeruju. Vjera svakako nije stvar racionalnog poimanja stvarnosti. Gospu ne možemo dovesti u studio i pitati da li se zaista ukazala. Samim tim, bespredmetno je i nipodaštavati ljude koji zbog njenog ukazanja ostavljaju novce u Međugorju.

PLUS SEDMICE

Prilog Adijate Žiga od sedmog maja o spremnosti vatrogasnih službi. S prvim toplijim danima upozoreni smo na nedovoljnu spremnost naših vatrogasaca za gašenje većih požara. S obzirom na iskustvo koje smo imali s velikim požarima, radi se o važnoj i na vrijeme datoj informaciji, što je karakteristika društveno odgovornog novinarstva.

MINUS SEDMICE

Prilog Adise Gojak o turizmu u Međugorju intoniran je nipodaštavajuće.

OCJENA: 7

TV1: RAZGOVOR BEZ POVODA

4. – 10. maj 2015.

NESREĆA ZA NESREĆOM: U ponedjeljak na TV1, gledajući njihov dnevnik, moglo se pomisliti u jednom momentu da ćemo pola sata provesti slušajući izvještaje o saobraćajnim nesrećama. Čak četiri vijesti zaredom o tome. Onda smo dobili opravdanje. Uslijedio je prilog posvećen važnom pitanju: zašto su vlasti odustale od strategije o poboljšanju sigurnosti u saobraćaju. Međutim, ipak se moglo reći da su se u tom periodu desile četiri nesreće s teškim posljedicama, a onda dati prilog.

PRILOZI S MANOM: Ono što je često mana priloga na TV1 ilustrirano je ove sedmice u prilogu Aleksandre Tolj od petog maja. U jednom prilogu načne se više tema pri čemu ponekad svaka, a uvijek barem jedna, ostane neistražena. Prilog je govorio o neuslovnosti studentskog smještaja, tačnije domova, Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Na kraju priloga dobijamo informaciju da je “bez ikakvog osnova” budžet Univerziteta u Banjaluci znatno veći od budžeta Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Pritom nemamo odgovor nikoga iz Banjaluke. Šta s tom informacijom? Da li gledalac treba da provjerava da li je to ili nije bez ikakvog osnova?

KOGA JE UBIJAO KLICA? U Zagrebu je ubijen Vinko Žuljević Klica. Zbog njegove ratne uloge u BiH, imali smo i razgovor s ratnim reporterom iz Bugojna. On kaže da je Klica po narudžbi ubio više Hrvata nego zbirno Srba i Bošnjaka. Takvi iskazi bez debele argumentacije su nedopustivi. Ako ratni reporter te dokaze ima, mora ih predočiti. Inače, bilo koji novinar iz rata može o bilo kojem vojniku reći bilo šta. Pod uslovom da je boravio na istom području kao i vojnik, ne nužno na istoj zaraćenoj strani.

PRIVOĐENJE ILI HAPŠENJE: Što se tiče izvještavanja o privođenjima u RS-u, na TV1 su bili senzacionalniji od Hayata. Voditeljica Armina Sadiković ih je sedmog maja okarakterisala kao “masovna hapšenja“. Između privođenja i hapšenja postoje stanovite razlike, a osim toga ne možemo govoriti ni o masovnosti jer radi se o tridesetak osoba. To nije malo, ali nije masovno s obzirom na akciju koja se provodi pod egidom borbe protiv terorizma. Da ne govorimo o tome da je u vezi s hapšenjima govorio predsjednik Udruženja RVI iz Tuzlanskog kantona. On nije ništa loše rekao, ali kakve su njegove kompetencije u vezi sa slučajem?

SLIJEDI EPIDEMIJA NAPADA: Vrhunac je, pak, bio devetog maja, kada je gost u studiju bio predsjednik Stranke za BiH Amer Jerlagić. On je Nerdina Ibrića okarakterisao kao mladića kojem su “ratni zločinci oteli mladost i sreću prije 20 godina”. Voditeljica Nikolina Veljović nije našla za shodno da upita, ako je to uzrok Nerdinovog napada, da li onda možemo od svih takvih očekivati oružane napade diljem BiH?

NIČIM IZAZVAN GOST: Inače, Jerlagić je bio ničim izazvan gost. Ako nas zanima mišljenje Stranke za BiH o bilo čemu, imamo kanale njihovog obavještavanja, press službu, internet stranicu, televizija ne smije ustupati prostor tome. Druga je stvar kada pitamo Dragana Čovića zašto HDZ-ovi zastupnici bojkotuju sjednice federalne vlade. HDZ je temelj vlasti u Federaciji, rad te vlade nas se tiče. Jerlagić nije imao povod za gostovanje. I, naravno, sve što je rekao bilo je očekivano – Vlast ne zna šta radi, SBiH bi to znala bolje.

KUMANOVO I MOGUĆE POSLJEDICE: I na TV1, kao i na Hayatu, bili su gluhi za prethodna dešavanja u Makedoniji koja su bila uznemirujuća i s mogućim implikacijama na regiju. Međutim, kad su dešavanja u Kumanovu u pitanju, postupili su profesionalnije i informativnije, te s više osjećaja za to šta bi se bh. gledalaca moglo ticati. Za TV1 govorio je i ambasador BiH u Makedoniji, a imali smo uključenje i makedonskog novinara iz Kumanova.

KAD SPOMENICI PROGOVORE: Ove sedmice slavljen je Dan pobjede nad fašizmom. Na TV1 smo tim povodom, doduše tek 10. maja, imali prilog o stanju spomenika antifašističke borbe u BiH. Sami snimci tih spomenika govore bolje o stanju antifašizma u BiH nego bilo čija izjava. Prilog je radila Dalila Osmić.

PLUS SEDMICE

Prilog Dalile Osmić o stanju antifašističke memorijalne kulture u BiH.

MINUS SEDMICE

Gostovanje Amera Jerlagića, predsjednika Stranke za BiH, koje se bez adekvatnog povoda može lako tumačiti kao stranačka propaganda.

OCJENA: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA

I jedna i druga televizija povodom Dana pobjede nad fašizmom imale su istu izjavu Ive Komšića. Na Hayatu ta je izjava glupa, a na TV1 manje-više regularna. Naime, Hayat je iskoristio dio izjave u kojem se kaže da je svaki nacionalizam fašizam. To je nonsens. Na TV1 su taj dio dali kao zaključak nečeg što je prethodno rečeno. To je da fašizam ima sposobnost mimikrije te da se često prikriva iza blažih ideologija kakva je i nacionalizam. Tu treba biti pažljiv.

ISTIČEMO:

Hayat nas u uvodnom dijelu dnevnika uvijek podsjeti na svoj YouTube kanal, gdje njihove emisije možemo gledati besplatno. To je dobar potez jer u vremenu kada se internet sve više koristi nužno je reći da nas u identičnom formatu ima i tamo. Također, to povećava i našu odgovornost prema vlastitim sadržajima na internetu.

tačno.net
Autor 12.5.2015. u 13:38

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija