Hiljadu osoba pod istragom za ratne zločine u BiH

Autor 10.4.2011. u 01:50

Hiljadu osoba pod istragom za ratne zločine u BiH

Tužilaštvo BiH trenutno vodi istragu protiv hiljadu lica osumnjičenih za ratne zločine, no do podizanja optužnice ti ljudi su slobodni građani ove zemlje. Udruženja logoraša, stradalnika rata i porodica poginulih kažu kako u opštinama u kojima su počinjeni zločini žrtve sreću svoje dželate, te smatraju da sudovi nisu dovoljno ažurni u procesuiranju osumnjičenih za ratne zločine.

Edin Ramulić, iz udruženja logoraša ‘IZVOR’ iz Prijedora, kaže kako u tom gradiću, u kojem su se desili strašni zločini, povratnici svakodnevno susreću one koji su ih tokom rata maltretirali. Štaviše, neki od njih su na takvim funkcijama da i dalje odlučuju o sudbini žrtava.

Recimo, u odjeljenju za boračko-invalidsku zaštitu sjedi bivši isljednik iz logora Keraterm Mišo Rodić i on odlučuje o tome ko može ostvariti pravo kao civilna žrtva rata. I on je, ustvari, bio u poziciji da odluči da najveći broj ljudi koji su podnijeli zahtjev, a radi se prije svega o porodicama ubijenih i nestalih logoraša, nisu ostvarili to pravo. I mi imamo u Prijedoru najveću koncentr

amulić kaže da su kapaciteti sudova mali, te da zbog toga dosta osumnjičenika još uvijek nije procesuirano.

„Mi imamo ovdje ljude koji su bili u jednom trenutku optuženi od strane Tribunala u Hagu. Radi se o dvije grupe optužnica koje su povučene 1998. Jedna optužnica obuhvata pet lica za Keraterm, i druga 13 lica za logor Omarska. Odlukom Tribunala oni su zbog promjene strategije predati nacionalnim sudovima, međutim, od 1998. do danas niko se nije pozabavio tim ljudima. Oni su, uglavnom, žive i borave u Prijedoru. Pored njih, imamo tu i jednu strukturu iz prijedorskih logora smrti isljednika od koji niko nije procesuiran. Radi se o preko 3.000 izvršitelja, naredbodavaca i saučesnika. A do sada, za sve ove godine samo je 36 njih osjetilo tu ruku pravde“
, navodi Ramulić.

Pritisci na sudije

Sabahudin Garibović, iz udruženja logoraša Kozarac, smatra da su politički pritisci razlozi što sudovi u BiH, pogotovo oni na nižoj instanci, ne procesuiraju jedan broj optuženih za ratne zločine.

„Mislim da političari vrše pritisak na određene sudije“
, kaže Garibović.

Vinko Lale, iz Udruženja logoraša Birač Bratunac, istog je mišljenja kao Garibović. Smatra da zbog političkih angažmana neki osumnjičenici nikad neće odgovarati za ono što su počinili.

„Tri hiljade i nešto mrtvih, a samo na prostoru Birča desetak tih logora nesretnih. Toliko žrtava, toliko toga se dešavalo ružnog i tužnog, a na kraju imate jednu presudu od Suda BiH. Čak ni od okružnih tužilaštava koja su dobila određene predmete da rade nemate nikakvih rezultata, što nam daje za pravo da sumnjamo da se predmeti koji dođu na okružni sud završavaju da li političkim pritiscima, da li novcem, a najvjerovanije je da je veliki novac u pitanju – i nema niko hrabrosti da to kaže“, tvrdi Lale.

Boris Grubešić

Hapšenja u završnoj fazi istrage

Tužilaštvo BiH trenutno vodi istragu protiv hiljadu lica osumnjičenih za ratne zločine, no do podizanja optužnice ti ljudi su slobodni građani ove zemlje, kaže glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić.

„Međutim, bitno je znati da se proces lišenja slobode najčešće provodi u završnoj fazi istrage i, naravno, ukoliko postoje razlozi za boravak te osobe u pritvoru, odnosno opasnost od bjekstva, opasnost da bi boravkom na slobodi mogla vršiti utjecaj na svjedoke i saučesnike, kao i drugi razlozi. Veliki broj osoba je pod istragoma Tužiteljstva BiH. Postoje osobe koje se brane sa slobode jer ne postoje razlozi da budu u pritvoru jer ne mogu ugroziti istragu, niti postoji bilo koji drugi zakonski razlog, mada su u predmetima ratnih zločina osobe koje su optužene najčešće u pritvoru“, navodi Grubešić.

„Postoje slučajevi gdje imamo optužene koji su van granica BiH, ali su te osobe najčešće bile saslušane putem naše zamolbe toj državi za međunarodnu pravnu pomoć. Najčešće se radi o susjednim zemljama Srbiji i Hrvatskoj, gdje mi tražimo da se one tamo saslušaju da bismo mi mogli ovdje podići optužnicu – i onda se protiv takvih osoba najčešće raspisuje međunarodna tjeralica. Ima određen broj osumnjičenih koji su nama nedostupni i za koje imamo podatke da se nalaze u susjednim zemljama, međutim optuženih nema mnogo“, pojašnjava Grubešić.

Ostaje problem slabog kapaciteta nižih sudova u BiH, ali i svjedoka koji sve češće odustaju od svjedočenja, te se jedan broj osumnjičenika zbog nedostatka dokaza ubrzo nađe na slobodi.

slobodna evropa

Autor 10.4.2011. u 01:50

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija