Huliganstvo ili teror – odlučuju policija i politika

Povezani članci

• Hrvatska je zemlja straha
• Dan mladosti
• Portal Tačno najoštrije osuđuje fašistički poziv na linč kolege Nedima Sejdinovića
• Božica Jelušić: IMA LI BOLJIH LJUDI?
• Pančić: Ugalj i čelik, Srbi i Nobel
• Samo fino i perfidno

Foto: Arhiv

“Sve vrijeme imamo problema sa Ministarstvom unutrašnjih poslova koji sa svoje strane prilikom kvalifikacije ova djela vodi kao prekršaje. Nažalost, mislim da te prekršajne prijave u iznosu od 500KM ne plate oni nego neko plati za njih i onda oni praktično ne osjećaju nikakve sankcije za ono što su počinili u prethodnom periodu. Zbog toga jeste važno da se onemogući MUP-u da djela ovog tipa u ponavljanju podvode pod remećenje javnog reda i mira.“

Grad Mostar već duže vremena potresaju huliganski napadi grupe ljudi koji se dovode u vezu sa navijačkom grupom „Ultrasi“, navijačima fudbalskog kluba Zrinjski.

U mostarskom naselju Donja Mahala grupa huligana, kako ih najčešće nazivaju u Ministarstvu unutrašnjih poslova HNK, krajem aprila izazvala je incident prilikom kojeg su nanesene štete na javnu i privatnu imovinu ljudi koji stanuju u tom naselju. Ovom incidentu prethodila je utakmica između „Sarajeva“ i „Zrinjskog“ koja je prekinuta zbog bacanja pirotehničkih sredstava na stadion pod Bijelim brijegom. Nakon utakmice grupa navijača se nije razilazila nego je krenula prema istočnom dijelu Mostara. Sve ovo se već odvijalo za vrijeme policijskog sata u FBiH koji je tada počinjao u 21h.

Kako piše portal Slobodna Bosna, nakon što su “nabrijani Ultrasi” sišli sa mosta, zaputili su se u poznati objekat “Kod Denje” gdje su počeli sa svojim rušilačkim pirom, lomeći sve pred sobom. Tu dolazi do prvog sukoba sa nekoliko lokalnih mještana, kojima su se kako je tučnjava trajala priključivao sve veći broj stanovnika ovog dijela Mostara. Razbijeni u manje grupe oni pokušavaju umaknuti pred mjesnim stanovnicima, kojima se priključuju i pripadnici “Red Army”, navijača “Veleža”. Lete kamenice, baklje, u sokacima Donje Mahale, vodi se pravi ulični rat. Jedna grupa tokom bijega provaljuje u porodičnu kuću uglednog Mostarca Tarika Mahmutagića, sudije Suda u Mostaru. Tu počinju mahnito lomiti namještaj i vandalski se ponašati prema prestravljenim ukućanima. Jedan od napadača je u tuči zadobio teške tjelesne povrede te je hitno prebačen u SKB u Mostaru. Nasilje na ulicama Mostara prekinuli su pripadnici Policijske uprave Mostar.

Od 50 učesnika u ovom incidentu, njih 10 je MUP HNK uspio identificirati. Kako je za portal Tacno.net kazao glasnogovornik MUP-a HNK Ljudevit Marić, privedene osobe su dobile prekršajni nalog za remećenje javnog reda i mira i nepoštivanje zabrane kretanja te da još uvijek rade na identificiranju preostalih učesnika.

„Znači izdata su dva prekršajna naloga, to je negdje oko tisuću maraka. Dalje, mi sad radimo na utvrđivanju identiteta preostalih učesnika ovih nereda. Znači, svaki dan jedna grupa radi to u policijskog službi. Radi se na identificiranju i ostalih. Mi uvijek tako postupamo. Oni jedni druge kriju, ali za sve mehanizmi postoje“, rekao je Marić.

Prema posljednjim informacijama, glasnogovornica iz Tužilaštva HNK-a Ana Rajič kazala nam je da još uvijek čekaju kompletirano izvješće iz policije za navedeni događaj.

U augustu 2020. godine, na dan derbija između „Veleža“ i „Zrinjskog“ skupina navijača Zrinjskog je, prema tvrdnjama očevidaca, upala u Fejićevu ulicu te napravila nered i tako pričinila materijalnu štetu na jednom ugostiteljskom objektu. Tada je za Tacno.net glasnogovornik MUP-a HNK na upit da li je riječ o navijačima „Zrinjskog“ kazao da su to za njih samo huligani i da njihov identitet tek treba da se utvrdi.

„Skupina huligana, njih 50, je prešla Stari most i narušila javni red i mir. Policijski službenici su spriječili to i evidentiraju osobe“, kazao je tada Ljudevit Marić.

PREKRŠAJ ILI KRIVIČNO DJELO?

U razgovoru za portal Tacno.net advokat Adnan Beganović istakao je da u radu treba razgraničiti dva zakona. Jedan je Krivični zakon Federacije BiH, a drugi je Zakon o javnom redu i miru HNK-a te da se huliganstvo kao huliganstvo i ovo što se dešava može podvesti pod obilježja krivičnog djela propisanog Zakonom, bez obzira da li je to uradila osoba kao huligan ili kao obična osoba.

„Krivičnim zakonom imate propisano u glavi šesnaest krivična djela koja su protiv života i tijela, učestvovanje u tuči. Jer sva ova krivična djela, ova ponašanja i huligana i navijača mogu se podvesti pod ta krivična djela. Npr. učestvovanje u tuči – ako dođe to učestvovanja u tuči svejedno je da li su oni navijači ili nisu, istina je nisu regulisane te grupe (navijačke, huliganske) kroz Zakon. Imate krivična djela protiv imovine, ako se tom prilikom, kada se huligani sastanu, ošteti nečija imovina, oni mogu odgovarati za oštećenje nečije imovine. Vi unutar krivičnog Zakona imate posebnu glavu koja se odnosi na krivična djela protiv javnog reda i mira. Tu spada ono nasilničko ponašanje. Kada se desi nešto onako što se desilo ili bilo šta drugo vezano za navijače huligane, policija reaguje na način, ako ih može lišiti slobode, identifikovati o kome se radi, da li je jedno ili više lica te ukoliko postoji osnov sumnje da su oni počinili inkriminirajuće radnje koje predstavljaju obilježje krivičnog djela, koji su propisani Krivičnim zakonom FBiH, da prije svega obavijesti postupajućeg ili dežurnog tužioca, gdje će tužilac reagovati na način da oni provedu djelimično tu istragu da vide da li u njihovim radnjama postoji obilježje krivičnog djela. Ako ne postoji, tek onda se ide na prekršaj. Ukoliko postoji osnov sumnje da je ta osoba počinila krivično djelo oni će ići izvještajem o počinjenom krivičnom djelu prema Tužilaštvu, pa će Tužilaštvo u toku istrage koju bude provodilo, ukoliko utvrdi da postoji osnovana sumnja podići optužnicu protiv tih osoba koje će, ukoliko se dokaže u toku postupka da su počinile to krivično djelo, biti proglašene krivim i iznijet će im se kazna u granicama koje su propisane Krivičnim zakonom FBiH. Naravno, na taj način treba utjecati i Sud samom tom kaznom na samog počionica krivičnog djela da ne vrši takva djela. Ta kazna treba da bude poruka i ostalima da se suzdrže od činjenja takvih krivičnih djela“, kazao je Beganović.

Adnan Beganović – foto: advokatbeganovic.ba

Naglašava i da je nečuveno da za vrijeme policijskog sata 40-50 ljudi centrom grada prođe neprimjećeno i uradi to što uradi. Smatra da je to organizacioni problem policije jer fali kadra i fali svega. Ali na policiji je dobar dio početka tog posla, početka istrage, da se taj dio odradi, a na kraju Tužilaštvo radi prema onome što od strane policije dobije.

„Ko učestvuje u tuči u kojoj je neko usmrćen ili je drugom nanesena teška tjelesna povreda, za samo učestvovanje u tuči, previđa se kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. Dovoljno je da samo on učestvuje u tuči, u kojoj je neko usmrćen ili ako je nekome nanesena teška tjelesna povreda, on će biti kažnjen. O tome ja pričam, samo treba uraditi onaj prvi dio posla kvalitetno. Sve se to može, ako se u prvom valu uradi posao kako treba, sankcionisati i u budućnosti preventivno djelovati“, dodao je Beganović.

KRIVIČNI ZAKON FEDERACIJE BIH

Delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, Aner Žuljević (SDP) je prije pet godina predložio amandmane na prijedlog izmjene Krivičnog zakona FBiH. Kako je za Tacno.net kazao Žuljević, obzirom da su tadašnji delegati Doma naroda odbili te amandmane tvrdeći da Krivični zakon FBiH sa svoje strane ima dovoljne mehanizme da se obračunava s tim pojavama i da praktično treba sačekati neku cjelovitu reformu Krivičnog zakona u kojem bi se njegove ideje integrisale, on je nedugo nakon incidenta u Donjoj Mahali zajedno sa kolegicom Lanom Prlić ponovo uputio amandmane u formi izmjena Zakona o krivičnom postupku.

„Ne radi se ni o čemu gdje sam se ja pravio pametan, radi se praktično o prepisivanju iskustava zemalja koje su imale slična ili gora iskustva kada je u pitanju huliganstvo. Radi se o eksplicitnoj kvalifikaciji krivičnih djela koja se odnose na sportska takmičenja, uoči, tokom ili nakon sportskih takmičenja gdje su vrlo jasno definisane stvari koje su devijantno ponašanje u takvim situacijama, tu konkretno mislim na uništavanje javne i privatne imovine i jedno od djela koje se također uvodi, a koje mi nemamo u Krivičnom zakonu, je zabrana prisustvovanja sportskim takmičenjima onim navijačima koji se ponašaju izvan duha navijača, a to je da umjesto da navija za svoj klub, on se usmjerava da napravi što više štete državi, privatnoj imovini i da razbije nekome glavu. Ono što je važno istaći je da se ne radi o nekim velikim izmjenama nego o konkretizaciji stvari, zbog toga što smo primjetili da su tužioci i sudije u svojim nekakvim iskustvima navodili da postojeće krivično zakonodavstvo, nažalost, ima kvalifikaciju krivičnih djela koja su rigidna u odnosu na ono što maloljetnik ili osoba mlađa od 22 godine napravi pa ga je teško optužiti za, recimo, rasnu diskriminaciju,“ pojasnio je Žuljević.

Aner Žuljević – foto SDPBIH

Kako dalje objašnjava Žuljević, izmjenom Krivičnog zakona FBiH tužiocima i sudijama bi bilo lakše identificirati krivično djelo koje stvarno odgovara pojavi koja se desila, u smislu da neko kamenuje autobus, onda se vrlo jasno tamo navodi u šta to spada i vrlo su jasne sankcije koje se odnose i na zatvor od tri do šest mjeseci jer očigledno da prekršajne prijave, koje su dosad korištene kao mehanizam pedagoške mjere nisu adekvatno uravnotežile potrebu mlađih ljudi da ne nastavljaju ponavljati svoja nedjela.

Žuljević je kazao i to da je MUP HNK sa svojim pristupom praktički ohrabrio da većina građana budu taoci nekih 100-150 mladih ljudi vođenih hormonima, a ne pameću i da praktično pred svako sportsko takmičenje i pred svaki derbi Veleža i Zrinjskog građani Mostara ograničavaju svoja kretanja, da gledaju da im dijete ne razbije glavu kamenom te da nekome ne bude oštećena imovina ili auto.

„Jasno da mi ovdje sve vrijeme imamo problema sa Ministarstvom unutrašnjih poslova koji sa svoje strane prilikom kvalifikacije ova djela vodi kao prekršaje. Nažalost, mislim da te prekršajne prijave u iznosu od 500KM ne plate oni nego neko plati za njih i onda oni praktično ne osjećaju nikakve sankcije za ono što su počinili u prethodnom periodu. Zbog toga jeste važno da se onemogući MUP-u da djela ovog tipa u ponavljanju podvode pod remećenje javnog reda i mira. Kada se usvoje ove izmjene Krivičnog zakona onda će inspektoru MUP-a biti vrlo teško da izbjegne da kvalificira djelo koje se tamo navodi u Krivičnom zakonu, ako vrlo jasno znamo da je neko uništavao stolice na stadionu, da je palio baklje i uništavao javnu imovinu, tamo će to biti vrlo jasno kvalificirano. Na ovaj način mi pokušavamo da onemogućimo bilo koje inspektore koji žele da izađu u susret takvim stvarima ili da eventualno ne sankcionišu takve stvari na adekvatan način, tako što će u Krivičnom zakonu biti vrlo jasno definisano djelo po kojem će oni na kraju to uputiti Tužilaštvu, a Tužilaštvo preuzima da to dokaže sudu koje će izreći mjeru koja može biti, ali i ne mora, zatvor za one koji to rade više puta u toku godine, a na kraju, mislim da je najveća sankcija navijaču da mu se onemogući pristup na stadion, da navija za svoj klub.“

Dodao je i to da su na ovakav način zemlje kao što je Velika Britanija u velikoj mjeri zaustavile ono što su imale prije 20ak godina, kada je bilo u pitanju huliganstvo navijačkih skupina.

„Sve počinje u MUP-u. Krivični zakon je važan zbog kvalifikacije djela. MUP sad to radi kao prekršaj, u smislu remećenja javnog reda i mira, a to nije dovoljno, jer očigledno se ljudi vraćaju i ponavljaju djela. Na ovaj način, ako se ovo usvoji, krivično zakonodavstvo će omogućiti i policiji i tužilaštvu, a i sudovima da vrlo jasno i eksplicitno definišu krivično djelo koji je taj mladi čovjek sa 20ak godina počinio, a koji se, po meni lažno predstavlja kao navijač, jer i ja sam navijač i nikad ništa nisam razbio.“

NAVIJAČ I/ILI HULIGAN?

Doc. dr. Sandi Dizdarević, profesor Kriminalističke psihologije u Mostaru za portal Tacno.net, na pitanje kako bi problem huliganstva u Mostaru trebale riješiti države institucije naglasio je da je neophodno napraviti distinkciju između navijača i huligana.

„Jedan od temeljnih distinkcionih čimbenika jeste ‘ekspresija’. U tom smislu, navijači su pripadnici publike koji svojim ponašanjem, poput nošenja šalova, oblačenja, koristeći se i ističući simbole kluba odražavaju i ispoljavaju ljubav prema istom. Za razliku od navijača, kod huligana ljubav prema klubu praćena je agresijom i nasiljem. Danas, socijalno sigurnosni ambijent u kojem živimo praćen je i opterećen brojnim ugrožavajućim fenomenima, između kojih je posebno zastupljeno huliganstvo. Državne institucije prije svega kantonalne/županijske policijske službe koje su zadužene i odgovorne za stanje opće sigurnosti na svom području su dužne djelovati. S druge strane, obzirom da se radi o fenomenu koji prevazilazi teritorijalnu i stvarnu nadležnost, neophodno je da se u sprečavanje i suzbijanje uključe i više razine, poput Obavještajno sigurnosne agencije BiH, ali i druge institucije. Kreiranje i pooštravanje kaznene politike je preduvjet generalne prevencije. Međutim, ukoliko ostale službe poput policije imaju pasivan odnos prema ovom fenomenu na način da se ponašanja pojedinaca ili grupa kvalificiraju kao prekršaji onda se cilj kaznene politike neće moći ostvariti“, istakao je Dizdarević.

Doc. dr. Sandi Dizdarević – foto tacno.net

Kako naglašava Uprava policije MUP HNK je svakako odgovorna za stanje sigurnosti, odnosno za svaki oblik ugrožavanja iste. Sigurnost u ovom kantonu ugrožena je u svakom segmentu, kako napominje Dizdarević od nepostojanja prvih i čelnih ljudi unutar Uprave policije, do nepostojanja drugih značajnih institucija unutar policije, pa do broja otkrivenih kaznenih djela, a posebno otkrivenih počinitelja.

„Ako promatramo izvještaje o stanju sigurnosti prema statistici mi smo kanton/županija koja ima najmanji problem sa neovlaštenom proizvodnjom i prodajom opojnih sredstava, a s druge strane broj osoba koji su se predozirali opovrgava statistiku. Sljedeći indikator zbog kojeg je stanje sigurnosti ugroženo, što implicira odgovornost kroz pasivan odnos policije jeste neadekvatno funkcioniranje kriminalističko obavještajne djelatnosti. Ne postoje temeljiti analitički proizvodi koji se temelje na ranijim dešavanjima, ne postoji ofanzivno djelovanje prema pojedincima i grupama, i kao krajnji ishod jeste ne raspolaganje sa informacijama o potencijalnim događajima. Ovakav pasivan odnos jeste zapravo uvod i početak anarhije u strukture organa nadležnih za javni red i mir, te sprečavanje i suzbijanje kriminaliteta. Grupe koje gledamo u poduzimanju nasilja funkcioniraju po principu revanšizma jednih prema drugima“, kaže Dizdarević.

Kada je u pitanju sankcionisanje pojedinaca koji učestvuju u ovakvim incidentima, Dizdarević kaže da je neadekvatno sankcioniranje jedan od elemenata koji motivira pojedince da nastave sa takvim ponašanjem s jedne strane, dok se s druge strane gube efekti generalne i specijalne prevencije

„Međutim, za ovakvo stanje odgovorni smo svi mi na svojevrstan način. Prije svega mislim na obitelj i vaspitanje, odnosno neadekvatan proces socijalizacije, škole i nastavne planove i programe, a posebno grupe i društvo. Da li se radi o pravilnim kvalifikacijama ili ne, je zapravo pitanje za nadležno tužiteljstvo i policiju? Ono što je posljedica niza procesa u kojem smo kao društvo zakazali jeste teror. Nažalost, svaki vid nasilja, a osobito nasilje koje poduzimaju grupe a koje se ispoljava na javnoj površini, kojim se ugrožavaju životi građana, imovine se moraju pravilno okvlificirati i adekvatno sankcionirati. Takva ponašanja praćena nasiljem, zapravo su teror koji proizvodi strah i nesigurnost zbog čega posljedice mogu biti nepopravljive. Bit će kasno ako dođemo u situaciju kakva se prije izvjesnog vremena desila u Srbiji, gdje su huliganske skupine zapravo organizirane grupe za vršenje različitih oblika kriminaliteta, pa i onih najtežih. Takvi oblici nasilja prodiru u segment javnosti, predstavljajući prijetnju pravnom poretku, javnom redu i miru, sigurnosti građana i na kraju mogu proizvesti političku nestabilnost“, zaključio je Dizdarević.

ULTRASI

Istraživanje Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN BiH) pokazalo je kako je grupa navijača fudbalskog kluba “Zrinjski”, koja nosi majice “Skinheads Mostar”, tokom proteklih pet godina najmanje dva puta javno isticala simbole koje koristi i ukrajinski bataljon “Azov”, na koji se godinama ugledaju ultradesničari širom svijeta, ali su i sami objavljivali simbole zabranjene na evropskim stadionima.

Foto: BIRN BiH

Navijači Zrinjskog su također odavali počast osuđenom ratnom zločincu Marku Maki Radiću, koji je kao zapovjednik 1. bjelopoljske bojne 2. brigade HVO-a, u okviru šireg i rasprostranjenog napada na bošnjačko stanovništvo s ciljem progona, naredio zločine protivpravnog zatočenja, ubistava, fizičkog i psihičkog zlostavljanja, te silovanja koja je i lično vršio nad zatočenicama.

Ultrasi – foto FB

Prije njih to su učinili i najviši dužnosnici HDZ-a BiH, nakon čega su stigle brojne osude, ali i poziv EU i cijeloj međunarodnoj zajednici na reakciju.