Ima li ministar dušu

Predrag Lucić
Autor 2.7.2014. u 12:44

Ima li ministar dušu

Na stranu sad i Mornarovo koketiranje s Kaptolom i ideja o nastavi građanskog odgoja uz pjevanje »Lijepe naše«… Ključno je pitanje: da li ministar koji misli da bi zbog duševnih boli na novom poslu trebao biti plaćen barem pet puta više od sveučilišnog profesora uopće ima dušu?

Vedran Mornar nije odradio ni čitav tjedan na novom radnome mjestu ministra znanosti, obrazovanja i sporta, a već je shvatio da mu za taj mukotrpni posao slijedi besramno mala plaća. »Taj posao je barem pet puta potplaćen u odnosu na ono što bi trebao biti. Plaća ministra je tek nešto veća od plaće sveučilišnog profesora, a količina posla i odgovornosti je neusporediva. Ono što dobiju ministar, predsjednik, premijer, nije dovoljno ni za naknadu za duševne boli koje trebate otrpjeti zbog svih, u većini slučajeva neopravdanih, napada«, požalio se Jovanovićev nasljednik u razgovoru s Tihomirom Ponošem za Novi list.

  Ne znam traži li se od ministara u Vladi Republike Hrvatske da prije stupanja na dužnost obave najnužnije liječničke preglede i da donesu potvrde o zadovoljavajućem psihofizičkom stanju, ali sam siguran da Vedrana Mornara zbog ove izjave treba pod hitno poslati mjerodavnom specijalistu. Pa će dobar liječnik, prije nego što utvrdi kolika bi količina ljekovitih kuna sanirala ministrove duševne boli, valjda dijagnosticirati da li osoba koja misli da bi trebala biti plaćena barem pet puta više od sveučilišnog profesora uopće ima dušu. Ako medicina utvrdi da ministar nije bezdušan, iako njegova izjava zvuči baš tako, neka mu se pri duši nađe čitava apoteka puna adekvatnih analgetika po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, pa neka nam bude živ, zdrav i duševan. I neka se kvocijent socijalne inteligencije, peterostruko potplaćenom ministru u čast, ubuduće iskazuje mjernom jedinicom zvanom vedranmornar.

  Toliko o ministrovoj duši koja će, nadajmo se, barem donekle zacijeliti čim se kardinal Josip Bozanić i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, nadbiskup zadarski Želimir Puljić dogovore da mu usliše želju i pozovu ga na Kaptol, na čašicu ljekovitog razgovora o zdravstvenom odgoju. Dat će Bog, pa će se to dogoditi prije no što premijer Zoran Milanović usliši želju saborskog zastupnika Gorana Beusa Richembergha da Mornara pozove na Gradec i da mu opere uši zbog izjava kako »nije baš siguran da ja sasvim istina to da u sekularnoj državi Crkva ne bi smjela imati utjecaj na formiranje kurikuluma u javnim školama« i kako stoga »ne treba inzistirati na nečemu što je Crkvi neprihvatljivo«.

 Suprotno Beusu, koji smatra da se u ovom slučaju radi o »čvrsto izgrađenim konzervativnim vrijednostima« što ihMornar »pokušava institucionalizirati na način koji izravno dezavuira program i ionako oslabljenu vjerodostojnost Vlade čiji je član, a Crkvu promovira kao presudnoga aktera u sferi u kojoj za nju u sekularnim društvima nema mjesta«, pa da bi zbog toga morao reagirati premijer, ja mislim da bi se novim ministrom trebao pozabaviti netko stručniji od Zorana Milanovića. Netko tko bi ministru znanosti i obrazovanja održao kratku lekciju iz prirode i društva za niže razrede pučkih škola, nakon koje bi i Vedranu Mornaru postalo jasno da je njegova izjava kako »ne bi mirne duše ušao u rat s Katoličkom crkvom, niti s Grozdom, niti udrugama koje su po prirodi konzervativne, zbog jedne rečenice koja njima nije prihvatljiva« posvađena i sa znanošću i s obrazovanjem, budući da konzervativizam nije prirodni fenomen, pa samim tim ni crkve ni udruge ne mogu biti »po prirodi konzervativne«.

  Nećemo sada o tome da kršćanstva nikada ne bi ni bilo kada bi Isus Krist bio konzerva kakvom ga doživljavaju Vedran Mornar i njegovi žuđeni sukreatori javnoga školstva s Kaptola, jer bi od takvog vjeronaučnoga gradiva u ministrovoj glavi mogla nastati dodatna konfuzija. Idemo stoga na nastavu glazbenog odgoja u koju bi se, po ministrovoj kongenijalnoj zamisli, trebao uklopiti i građanski odgoj.

  »Ako to uklopimo u glazbeni odgoj, ako se otpjeva ‘Lijepa naša domovino’ uz prikladno tumačenje, to je također za mene dio građanskog odgoja«, kazao je Mornar u razgovoru za Index.hr, da bi na novinarsko potpitanje »Zašto baš ‘Lijepa naša domovino’?« odgovorio: »Kao primjer domoljubnog teksta.«

 Time je novi ministar znanosti i obrazovanja već u prvom radnom tjednu na svome peterostruko potplaćenom poslu pokazao da će hrvatsko školstvo – ukoliko mu se to dopusti – odvesti ravno na kraj prošloga stoljeća, da će nastaviti tamo gdje je stao tadašnji ministar prosvjete Božidar Pugelnik koji se svim silama borio da nastava u hrvatskim školama svakoga dana počne pjevanjem državne himne. I koji je tu svoju inicijativu zagovarao i ovakvim argumentom: »Himna se, osim u udžbenicima, domoljubnim zbirkama i odgovarajućim državnim dokumentima, odavno nalazi i u crkvenim pjevankama, te se redovito (dva ili tri puta godišnje) izvodi i nakon određenih crkvenih slavlja koja osim vjerskog imaju i nacionalni karakter«.

  Pa kad se već ponavlja povijest, zašto da ne ponavljamo i razred?!

Novi list

Predrag Lucić
Autor 2.7.2014. u 12:44

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija