Između istoka i zapada: Pokušaj Srbije sa neutralnošću

tačno.net
Autor 22.8.2014. u 11:02

Izdvajamo

  • Srbija će 2015. preuzeti od Švajcarske predsjedništvo Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi. Organizacija ima kao posrednik u ukrajinskoj krizi značajnu ulogu. Već sada postoji intenzivna saradnja između Berna i Beograda sa aspekta preuzimanja predsjedništva. Za Srbiju ova obaveza dolazi u izuzetno nepovoljnom momentu. Umjesto da se, kao što je bilo planirano, predstavi kao simpatični domaćin internacionalnih konferecija Beograd sada mora posredovati u jednoj opasnoj konfrontaciji. Rizik je veliki za zemlju koja je ovisna od oba lagera a šanse da se okiti lovorom su minimalne

Povezani članci

Između istoka i zapada: Pokušaj Srbije sa neutralnošću

(Foto: Keystone / AP)

Da se Beograd nalazi u dilemi pokazuje se između ostalog na Gaspromovom plinovodu „Južni tok“

Konfrontacija između istoka i zapada oko Ukrajine prisiljava balkanske države da odrede svoj stav. To je rizično, posebno za Srbiju, jer je Beograd ovisan kako od EU tako i od Moskve.

Piše: Andreas Ernst
Preveo: Ešref Zaimbegović

Države EU upozorile su zemlje kandidate da ne zatvaraju tržišne rupe koje su nastale zbog embarga Rusije. Otkako je Moskva uvela zabranu uvoza životnih namirnica iz EU novi ponuđači dolaze na rusko tržište. Dok se Turska malo brine oko upozorenja iz Brisela zemlje kandidati na Balkanu uzimaju to veoma ozbiljno. Albanija i Crna Gora su odmah prihvatile kurs iz Brisela. Za Makedoniju i prije svega za Srbiju sutuacija je međutim komplikovanija.

U Srbiji su sankcije prema Moskvi nepopularne – ne samo iz ekonomskih razloga. Rusija je nakon Njemačke i Italije treći najveći trgovinski partner Srbije a zemlja je potpuno ovisna o ruskom gasu. Povećanjem cijena gasa Moskva bi mogla Srbiju gurnuti u bankrot. Na drugu stranu embargo je šansa za srpsku poljoprivredu zahvaljujući ugovoru o slobodnoj trgovini sa Rusijom. Izvoz životnih namirnica u Rusiju rastao je brzo i prije zapadno – istočnog privrednog rata a srpski proizvođači mlijeka, voća i povrća su zatrpani narudžbama iz Rusije.

Mnogi Srbi njeguju prijateljske osjećaje prema Rusiji. Oni su zasnovani na zajedničkoj pravoslavnoj vjeri, slavenskom porijeklu i sjećanju na rusku podršku od početka 19. stoljeća. Srbija bi prema riječima ruskog ambasadora u Beogradu pucala u vlastite noge ako bi podržala ekonomske sankcije.

Vlada se nalazi između čekića i nakovnja i ima malo manevarskog prostora između Istoka i Zapada. Beograd se zato odlučio za politiku neutralnosti: podržava se teritorijalni integritet Ukrajine, uključujući i Krim – međutim odbijaju se sankcije prema Moskvi. Da jednostrano odvajanje Krima nije priznato vezano je naravno za pitanje Kosova. O nezavisnosti Kosova Srbija se dogovara iako je formalno nije priznala.

Direktan uticaj konfrontacija Istoka i Zapada ima na projekat “Južni tok”, koji treba da dovede ruski gas preko Balkanskog poluostrva do Italije i Austrije. EU želi da spriječi “Južni tok” jer Gasprom traži monopol na isporuke i transport gasa. Bugarska je pod masivnim pritiskom morala obustaviti građevinske pripreme. Austrija i Mađarska su ipak potpisale građevinske ugovore sa Gaspromom. Početkom jula srpska državna firma potpisala je ugovor sa Gaspromom o gradnji gasovoda u dužini od oko 600 kilometara. Investicija iznosi 2,1 milijardu evra. Beograd će svoje učešće obračunati preko tranzitnih taksi, rekao je premijer Aleksandar Vučić. Zahvaljujući ruskoj spremnosti na ustupke jedva da postoji rizik za Beograd.

Međutim Brisel ima mogućnosti da prisili Srbiju na vanjsku politiku odgovarajuću politici EU prema Moskvi. Vjerovatno 2015. biće otvorena prva kapitola pristupnih pregovora sa Srbijom. Preuzimanje briselske linije prema Moskvi biće tada jedan od pristupnih kriterija. Na drugu stranu pregovori bi mogli trajati jednu deceniju – što ublažava kratkoročni uticaj evropskog pritiska. Berlin se želi “još neko vrijeme pokazati kulantnim” kaže jedan zapadni diplomata. Međutim Njemačka, koja na Balkanu nastupa kao vodeća evropska sila, neće trajno tolerisati kurs neutralnosti kandidata za EU.

Srbija će 2015. preuzeti od Švajcarske predsjedništvo Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi. Organizacija ima kao posrednik u ukrajinskoj krizi značajnu ulogu. Već sada postoji intenzivna saradnja između Berna i Beograda sa aspekta preuzimanja predsjedništva. Za Srbiju ova obaveza dolazi u izuzetno nepovoljnom momentu. Umjesto da se, kao što je bilo planirano, predstavi kao simpatični domaćin internacionalnih konferecija Beograd sada mora posredovati u jednoj opasnoj konfrontaciji. Rizik je veliki za zemlju koja je ovisna od oba lagera a šanse da se okiti lovorom su minimalne.

U diplomatskim krugovima se čuje da Bern i Beograd diskutuju mogućnost da jedan dio uključenih švajcarskih diplomata i nakon preuzimanja predsjedništva od strane Srbije ostane i dalje angažovan na preovladavanju krize.

nzz.ch

tačno.net
Autor 22.8.2014. u 11:02

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija