Josip Milić, pretučen i prešućen

tačno.net
Autor 18.2.2014. u 08:37

Josip Milić, pretučen i prešućen

Vijest da je u Mostaru ovoga petka pretučen sindikalni vođa Josip Milić nije se mogla probiti do hrvatskih novina, još uvijek prekrcanih politološkim analizama »bošnjačkog proljeća« i odama »državničkom« izletu Zorana Milanovića u BiH…

Piše: Predrag Lucić

I  ovog su nam vikenda hrvatske novine pune Mostara i Bosne i Hercegovine. Pune su nam Zorana Milanovića i njegovog »državničkog poteza« od prošle nedjelje, kada je odlaskom u Mostar i izjavama koje je tamo dao »pokazao da vodi najsuvisliju i za bosanskohercegovačke Hrvate najbolju politiku koja se naspram BiH krojila u Zagrebu unatrag dva desetljeća«.

Pune su nam hrvatske novine još uvijek i unisonog zgražanja nad »ogavnim performansom Jasmile Žbanić «koja je Milanoviću još prije sedam dana poručila da se iz Mostara goni doma i koja je, kažu, tim svojim »prostačkim istupom uspjela iznuditi podršku premijeru čak i kod onih koji ga smatraju jednom od najomraženijih osoba u hrvatskoj političkoj današnjici«.

Pune su nam i prepune hrvatske novine politoloških analiza i politikantskih kolumni u kojima se na jednoj, dvije ili čak četiri stranice i ovoga vikenda ponavlja ono čime smo zatrpavani i prošle subote i nedjelje, i svakoga dana otada do danas:

»Ovo je bošnjačka inačica antibirokratske revolucije«, »Uzvici ‘Ovo je Bosna!’ u hrvatskom dijelu Mostara isti su kao i uzvici na negdašnjim četničkim mitinzima u Hrvatskoj ‘Ovo je Srbija!’«…

I posve je onda normalno da se u hrvatskim novinama – kraj tolikih stranica potrošenih na betoniranje teze kako su kvazisocijalni prosvjedi u BiH pokrenuti s isključivim ciljem da se u Mostaru izazovu međuetnički sukobi i da se potom tamošnjim Hrvatima uskrate i preostala politička prava – ne nađe mjesta za objavljivanje i jednog jedinog slova o jednom čovjeku, k tome još i Hrvatu, koji je ovoga petka, usred bijela dana i usred Mostara, postao stvarna žrtva nasilja, nažalost toliko stvarnog da ne može biti stvarnije. Nasilja toliko stvarnog da u hrvatskim novinama mora biti prešućeno.

Jer zašto bi hrvatske novine trošile riječi na čovjeka koji se ne zove Zoran Milanović nego Josip Milić i kojega nisu ugrozili ni »isključivo bošnjački demonstranti što su iz istočnog dijela Mostara nahrupili u onaj zapadni«, a ni opaka Jasmila Žbanić svojim nezauzdanim jezikom?!

Zašto bi se čitatelje novinskih vikend-izdanja po hrvatskim špicama, rivama i korzoima gnjavilo viješću da su tom Josipu Miliću, profesoru logike i filozofije u mostarskoj gimnaziji koja nosi ime fra Grge Martića, eto baš na parkingu blizu škole izbušene gume na automobilu i da su na njega – dok je čekao vulkanizera – nasrnula dva grmalja posliješkolskog uzrasta, roba od svojih 25 do 30 godina, i premlatila ga nogama i bejzbolskim palicama?!

P a zar se sam taj Josip Milić nije svojski potrudio da hrvatskim novinama uskrati razlog za objavljivanje vijesti o vlastitom stradanju, jer ne samo što mu nije palo na pamet da se iz bolničke postelje – s longetom na slomljenoj ruci kojom su se nakon siledžija morali baviti i kirurzi – predstavlja medijski poželjnom žrtvom »bošnjačkog proljeća«, nego je i osobno, kao predsjednik Unije neovisnih sindikata Federacije BiH, sudjelovao u mostarskim demonstracijama i zbog toga nešto iza ponoći, s petka na subotu 7/8. veljače bio uhapšen u svom stanu i priveden na saslušanje?!

Zar taj Milićev sindikat – kao što se i moglo očekivati od predvodnika »antihrvatskih« socijalnih prosvjeda koji bi, da se u Mostaru nije pojavio Zoran Milanović, prerasli u međuetnički oružani sukob – za privođenje svoga šefa, zakletoga »borca protiv kriminala i terora oduzimanja radničkih prava kojega sprovode Dragan Čović, Miroslav Ćorić i ostala kriminalna vrhuška HDZ-a« nije optužio »HDZ-ove obavještajce koji državne obavještajne agencije kao što je SIPA koriste u stranačke svrhe«?!

I zar, na kraju krajeva, i sam Josip Milić – nakon što ga policijsko privođenje nije dozvalo pameti, pa je za nekoliko dana bio podvrgnut dozivanju istoj pomoću bejzbol palica – nije izjavio kako je njemu osobno jasno i kako misli da je i »svakome u Mostaru jasno tko stoji iza ovoga i čiji je ovo izrežirani napad bio«, te time poslao jasan signal kako u njegovoj bolničkoj postelji nema fotke za naslovne stranice hrvatskih novina koje bi od njegova pretučenog mesa i polomljenih kostiju pokušale sklepati recept za dokuhavanje svojih podvala o nacionalističkom karakteru socijalnih prosvjeda u BiH?!

T akav Josip Milić koji se bori za prava Hrvata i svih ostalih građana BiH da žive od svoga rada, a da pritom ne budu ni ponižavani ni pljačkani od političkih lidera koji – u ime nacije ili socijaldemokracije – na pričama o etničkoj ugroženosti zidaju svoje viletine, takav Josip Milić u hrvatske novine ne može ući ni priveden ni pretučen.

Jer rentgenska snimka njegove slomljene ruke kvari sliku o cjelovitosti nacionalnih interesa kojom trguju oni što niti imaju niti žele imati poštenijeg posla od unosne sustavne pljačke, oni s kojima su hrvatske novine sklopile predstečajnu nagodbu u kojoj će biti namireni baš svi vjerovnici, budući da nijedan od njih u toj predstečajnoj masi ne traži ni gram onoga što se po nekoj glupoj inerciji još uvijek naziva novinarstvom.

novilist.hr

tačno.net
Autor 18.2.2014. u 08:37