KAD IZBORI UTIHNU

Uglješa Vuković
Autor/ica 31.10.2014. u 15:07

KAD IZBORI UTIHNU

Čim su prošli izbori, ATV vijesti bilježe evidentan napredak. Nažalost, to se ne može reći i za Hayatove  Vijesti u 7

Piše: Uglješa Vuković

ATV   29. oktobar 2014.

Urednica: Milijana Kos

Ćutnja na ćutnju tišina

Vijesti ATV-a doživjele su značajan kvalitetni pomak u pogledu izbora sadržaja, načina obrade i ukupnog dojma, a ta okolnost koincidira sa činjenicom da se kalendarski udaljavamo od opštih izbora. Očigledno je da uskomešani parcijalni interesi oko velikih političkih događaja u toj mjeri određuju uređivačku politiku da baš za vrijeme njihovog trajanja bilježimo najgrublje kršenje profesionalnih i etičkih standarda.

Poslije duže vremena, uredništvo ATV-a se dosjetilo da njegovo gledateljstvo živi u Bosni i Hercegovini, pa su najvažnije političke vijesti sa tzv. BH nivoa. Novinarka Sandra Kukić napravila je prilog o postizbornoj stranačkoj retorici, sa izjavama najvažnijih aktera iz Federacije, uspješno dramatizujući sukob na relaciji SDA i Fahrudin Radončić. Javnost Republike Srpske se napokon mogla upoznati s političkim trvenjima dalje od Banjaluke. U izvrsnoj priči o putnim troškovima sa poslovnih putovanja bh. parlamentaraca saznali smo ko su najveće trošadžije među njima, koliko nas mjesečno koštaju (u septembru najmanje 27.000 KM) i kako niko od njih nije bio spreman javno objasniti, tj. opravdati svoja poslovna putovanja. Prilog je takođe potpisala Sandra Kukić, demonstrirajući kako mediji mogu nametnuti pitanje političke odgovornosti istraživačkim pristupom.

Izuzetno duge vijesti obilovale su korisnim prikazima o vrlo konkretnim problemima građana ili određene grupe ljudi povezanih istim interesom, kao što je, naprimjer, kratka vijest o domaćim mljekarima i nešto duži osvrt na nevolje potrošača gradske Toplane u užem centru Banjaluke. Alternativna televizija nerijetko se odlučuje da predoči stvarne probleme građana namećući ih kao javnu temu, što je znalo direktno uticati na ponašanje odgovornih institucija. Ili na stvaranje svijesti o obilježenom problemu. Čini se da se večerašnjim vijestima ponovo njeguje hvaljeni pristup korišćenja medijske moći, ne bi li se javna pažnja usmjerila na muke običnih građana.

Ipak, najviše pažnje u večerašnjem sadržaju treba posvetiti vijesti da “Vlada Republike Srpske postaje suvlasnik komercijalnih banaka tako što dopušta zaduženje problematičnih banaka kod Investiciono-razvojne banke, dobijajući zauzvrat akcije tih banaka”. Citirani dio je jezik koji je korišćen u vijestima i nije dodatno približen široj javnosti i pored toga što sadrži krajnje uznemirujuće informacije o finansijskoj politici vlade. Bez potrebe da se brani novinarska struka, uputno je spomenuti da su novinari zaista suočeni sa poteškoćama, jer u konkretnom slučaju nisu uspjeli dobiti niti jednu izjavu od predstavnika bankarskog sektora, Vlade RS-a i IRB-a. Ali kako prevazići poteškoće? Kako progovoriti o bitnoj temi u društvu zaklete ćutnje odgovornih? Vriskom. Kritikom i direktnom prozivkom zvaničnika koji se odbijaju oglasiti. Pružanjem prostora dokazanim kritičarima ekonomske politike vlade. Nažalost, ATV je na ćutnju odgovorila ćutnjom, stvarajući začarani krug tišine i slabašnog mrmljanja, tako da su na kraju doprinijeli pokrovu ćutnje po vijesti koja bi nas trebala doslovce izbaciti iz cipela.

PLUS DANA

Prilog Sandre Kukić o putnim troškovima bh. parlamentaraca koji odbijaju položiti račune javnosti kojoj služe. Dobar izbor teme. Istraživački pristup. Pregledan prikaz podataka i spornih činjenica.

MINUS DANA

U pristojne ATV vijesti smjestio se bizarni “skeč” koji nije humoreska, nego ozbiljna vijest o četnicima koji tvrde da postoji masovna grobnica “pripadnika kraljeve vojske” u jednom banjalučkom naselju. Vijest se inače temelji na tvrdnjama navodnog svjedoka i omanjoj grupi ideoloških sljedbenika kvislinga i fašista.

OCJENA: 6

Hayat  29.oktobra 2014.

Urednica: Lejla Kovač Skenderagić

Radnička hronika ili jezik vapaja, srca i duše

U Vijestima u 7 Hayat televizije dominiraju političko-ekonomske aktuelnosti, što je očigledno koncepcija za koju se urednica svjesno odlučila. Centralna informativna emisija ispunjena političko-privrednim aktuelnim dešavanjima sigurno ima svoju publiku jer dobar dio javnosti pridaje najveći značaj vijestima o predstavnicima političke i/ili poslovne elite. Biti prepoznatljiv kao informativni medij jednog profila čini se kao dobra odluka. Nedopustivo je ipak svesti ekonomske vijesti na konferencijska saopštenja ili najvažnije političke vijesti staviti u format najava vladinih sjednica. Potrebno je prvo utvrditi šta je danas najudarnija i najpraćenija politička ili ekonomska vijest. Selekcija je od ključne važnosti i uspješan izbor podrazumijeva dobru obaviještenost i političku naobrazbu selektora. Potom je potrebno prikazati vijest na događajnoj razini, što dinamičnije, u skladu sa odabranim profilom informativnog servisa o dešavanjima unutar najuticajnijih krugova. Ovo nismo vidjeli u večerašnjem izdanju jer su se počesto smjenjivala napisana saopštenja organizacija/institucija koji su akteri događaja, čime se drugima prepušta vlastiti urednički posao.

Prikazana su i dva priloga o socijalnim protestima radnika. Jedan u Tuzli, gdje je radnike kantonalni ministar izgleda uspješno preusmjerio na Tužilaštvo BiH, tvrdeći da je to adresa gdje se trebaju obratiti. Sada već kao pravilo uočava se ponašanje naših medija u odnosu na probleme radničke klase. Prikazuju se izjave suprotstavljenih strana, ali se uporno (ne)namjerno ispušta srž problema. Gledalac je uskraćen za informaciju, koja ga, vjerovatno, najviše kopka, na osnovu izrečenog: zašto su to radnici upućeni baš pred Tužilaštvo BiH? Koji su to razlozi? Drugi radnički prilog o 37 radnika iz Dobošca pred hrvatskom ambasadom jednako nas ostavlja u neznanju jer gotovo nagađajući pretpostavljamo, skupljajući izjave radnika, zašto prosvjeduju pred simbolima susjedne zemlje. Bilo bi poželjno da se socijalni problemi izmaknu iz stvorene rubrike “radnička hronika”, stvorene nemarom i patetikom novinara, koji se vježbaju kako poentirati što banalnijim jezikom. Naprimjer, umjesto ozbiljnog epiloga, čuli smo sljedeće: “Svi ovi očinski vapaji iz srca su. Valjda će doći do onih koji njihove probleme mogu riješiti i na duši neće nositi njih i njihove porodice.” U vijestima je dovoljno zadržati se na radniku i njegovom problemu, korektno izvještavajući o tome u čemu se on sastoji, bez melodramskih upuštanja u srca i vapaje.

MINUS DANA

Pokušaj analize o ekonomskim mjerama koje buduća vlast treba preduzeti. Jednostran i površan prikaz u kojem su izloženi stavovi jedne škole mišljenja. Komentatori nisu jasno predstavljeni.

PLUS DANA

Relativno pristojan i iscrpan izbor vijesti iz svijeta iako nedostaje više vijesti o borbama na Bliskom istoku, koje i dalje zaokupljaju svjetsku pažnju.

OCJENA: 3

KOMPARATIVNA ANALIZA

Televizija Hayat mnogo je bolja u dinamici prezentovanja vijesti i samom kvalitetu prezentacije (dikcija i intonacija spikera neuporedivo kvalitetnija), ali to je jedina stvar koja zaslužuje pozitivnu kritiku. ATV vijesti su, i pored sada već tradicionalno slabe spikerske prezentacije u prilozima, mnogo sadržajnije jer se nisu svele na prenošenje saopštenja ili izjava. Novinari se nisu libili istraživati ili tumačiti, stvarajući tako vlastite priče, ispravno utičući da neke od njih dospiju u žižu javnosti.

analiziraj.ba

Uglješa Vuković
Autor/ica 31.10.2014. u 15:07