Kako postati Švedska?

Povezani članci

• Igra prijestolja
• ZAŠTO ŠUTIMO
• “Idioti” su znali
• Mitja Velikonja i Jurica Pavičić uoči drugog korčulanskog Foruma o nasljeđu i izazovima ljevice
• Juraj Filipović: „Dajte nam izbjeglice, a otjerajte Mamiće, Sanadere, Vidoševiće…“
• ORDENJE ZA ZLOČIN

Foto-Ola-Ericson

Nerijetko nam je primjer i mjera razvijenih društvenih odnosa, tolerancije, ekonomskog prosperiteta i blagostanja Skandinavija. Najčešće je to Švedska, mada, po statistici, od nje bolje stoje i Finska i Norveška, a najsretniji ljudi, kaže istraživanje, žive u Danskoj.

No, te razlike su manje nego između pojedinih županija.

Ako se ne uzdamo u, odavno napuštene, biološke teorije, koje do fašizma brane rasne principe i nacinalnu genetiku, trebali bismo, u osnovi, biti slični Šveđanima. Slično radišni, disciplinirani, pametni i lijepi.

I nije da mi ne preslikavamo neke crteže od Švedske. Mnoga rješenja su prepisana, posebno u poreznoj politici. Neka je nemoguće primijeniti bez cjelokupnih reformi u gotovo svim područjima.

Ali, ako se fokusiramo na politička pitanja, tu bismo mogli testirati „švedsku praksu“.

Jer i Šveđani imaju slične probleme s tankim majoritetom u parlamentu i „interesne zajednice“ pretočene u populističke pokrete.

U rujnu su u Švedskoj izbori za novi saziv parlamenta. Prema istraživanju javnog mnijenja vladajući Socialdemokrati su na oko 28 posto, najniže do sada. Partija Ljevice, bivši komunisti, su na oko 8 posto, a Zeleni, koji participiraju i u sadašnjoj vladi, na oko 4 – 5 posto, blizu izbornog praga (4 posto).

S druge strane su centar i desni centar, kojeg čine četiri stranke; Moderati, Centar, Kršćanski demokrati i Liberali. Ta dva bloka stoje gotovo isto u ispitivanjima, na oko 40 posto.

Ostatak pripada Švedskim demokratima (SD), koji su na oko 18 posto i nekim manjim strankama koji nemaju šanse prijeći izborni prag.

I što sad!?

Obzirom da je slična situacija nastupila i na iyborima 2014., „blokovi“ su se dogovorili (potpisali sporazum) da će Vladu sastavljati najjača stranka iz bloka koji dobije veći broj glasova, tzv manjinsku vladu. Sve to da bi eliminirali utjecaj ekstemne desnice, Švedskih demokrata, koji većinu poena grabe na pitanju useljavanja i nacionalističkoj retorici.

Kako su Socijaldemokrati tradicionalno najjača stranka, njima bi pripadalo pravo da prvi pokušaju sastaviti Vladu.

Zbog toga unutar Moderata ima inicijativa da se ide u suradnju s SD kako bi se iz opozicije prešlo u poziciju.

Toj ideji se, međutim, suprostalvljaju u Liberali i Centar, prijeteći napuštanjem koalicije ili čak prelaskom u blok Socijaldemokrata.

Ne pada im na pamet riskirati ugled i čast stranke samo da bi obnašali vlast. I pristajali na neka rješenja koja bi mogla, u jednom negativnom procesu, odvesti Švedsku na „balkansku rutu“.

Pa i oni, kao i Socijaldemokrati traže od Moderata da se sada, prije izbora, izjasne o eventualnoj poslijeizbornoj suradnji, kako birači ne bi kupovali, što Šveđani kažu; prase u vreći.

Puno za učiti?

E, pa u toj školi sve počinje!