Kako smo postali novinarsko smeće

Autor 10.9.2012. u 12:14

Kako smo postali novinarsko smeće

Zahvaljujući spregama i zakulisnim igrama, u kojima prednjače »neobični novinari i urednici« zaposleni u »ozbiljnim medijima«, hrvatska javnost sustavno je dezinformirana, zbog čega redovito donosi pogrešne odluke i prosudbe

Na klupi za svjedoke jedne od dvorana Županijskog suda u Zagrebu nekoliko utjecajnih novinarki, odnosno televizijskih urednica ostavilo je ostatke svog kredibiliteta da ga više nikad ne povrate. Sva je sreća pa im – kao niti urednicima, urednicama, novinarima i novinarkama većine hrvatskih medija – taj kredibilitet uglavnom ne treba, jer javnost će i s njim i bez njega progutati sve što joj se sugerira putem malih ekrana i zloćudnih dnevnih tiskovina zaduženih za manipuliranje javnošću. 

   Za ovu priču valja nam najprije reći nešto o suđenju Siniši Svilanu , bivšem programskom direktoru Nove TV, koji je optužen da je od vlasnika producentske kuće »Core media« Vladimira Šelebaja Selliera primao mito u zamjenu za emitiranje emisija na najgledanijoj komercijalnoj televiziji. Taj Šelebaj bio je muž Dijane Šelebaj Čuljak, a iskaz jednog od svjedoka dao je povoda opravdanoj sumnji da su Hloverka Novak Srzić i Dijana Šelebaj Čuljak – u to vrijeme obje zaposlenice HRT-a – preko Core medije radile za konkurentsku Novu TV.

Sutkinja je svjedoka pitala: »Je li normalno da osoba koja radi u drugoj televizijskoj kući djeluje kao tim s vlasnikom producentske kuće?« Svjedok joj je na to odgovorio: »U Hrvatskoj je svašta normalno.« 

   Emisije »Core medije« koje su prikazivane na Novoj TV radili su pak novinari i novinarke iste te televizije, koji su plaću od Šelebaja dobivali na ruke, na crno. Ukratko – varali su državu. Među njima je bila i dnevna urednica Nove TV Ivana Ivančić , koja je pred sudom potvrdila da je plaću dobivala u kuverti te istaknula da je za taj posao primala simboličnu naknadu od – osam tisuća kuna. 

  
  I vana Ivančić i danas je dnevna urednica Nove TV, ona svakog dana odlučuje o čemu će i kako javnost biti informirana. Za kredibilitet koji joj je ostao na Županijskom sudu nitko je na poslu ne pita, a hrvatsku javnost također zaboli patka za isti. Važno je da medijski stroj melje, a tko i kako njime upravlja – manje je bitno. 

   O Hloverki Novak Srzić pak mediji ovih dana s nasladom izvještavaju da je postala »obična novinarka« u emisiji Pola ure kulture. Ni nju na poslu nitko ništa ne pita, iako su na HRT-u i za puno manje stvari znale frcati suspenzije i opomene pred otkaz. U Hloverkinom slučaju nije potrebna nikakva opomena, suspenzija, istraga ili što već, jer ona je, eto, postala »obična novinarka«. Dođe mu to kao nekakva kazna – biti običan novinar, jer »obični novinari« ne primaju simbolične naknade od osam i više tisuća kuna i nemaju tajne ortačke ugovore s vlasnicima producentskih kuća. Na zao glas obični novinari došli su upravo zbog ovih neobičnih, čija imena se povlače po sudovima, redovito u korupcijskim predmetima. 

   Za ovaj tekst važan nam je još jedan »neobičan novinar«, koji se odaziva na ime Davor Butković . Zaposlen je u izdavačkoj kući EPH, a taj se u posljednje vrijeme istaknuo neplaćanjem poreza. Državi je dužan 1.4 milijuna kuna. Da je Butković neobičan novinar kazuje činjenica da je uspio skupiti takav dug. Jednom običnom novinaru, s kojim smo svojevremeno dijelili redakciju, država je blokirala račun zbog par desetaka tisuća kuna pa se naplaćao kamata kao da se zadužio kod lihvara. U svojoj običnosti, naš kolega nije odlučivao o tako velikim stvarima kao što je uređivačka politička jedne izdavačke kuće te nije bilo razloga da ga država ne opelješi kao šibicar naivnu mušteriju željnu brze zarade. 

  
  D a situacija bude još poraznija redovito će se pobrinuti visoki državni dužnosnici. Ovom prilikom na pamet nam opet pada predsjednik države Ivo Josipović , koji se u jeku afere ZAMP branio tvrdnjom da je riječ o besmislici, što pokazuje činjenica da se njome ne bave »ozbiljni mediji«. A tko su ozbiljni mediji u ovoj državi, zapitate li se ponekad?

Opet se vraćamo na pitanje kredibiliteta. Novinari i novinarke, urednici i urednici, izdavači i izdavačice zabavljeni zakulisnim igrama, ucijenjeni poreznim dugom, odnosno privilegirani u Poreznoj upravi ne mogu objektivno izvještavati javnost. O teškim i bolnim temama društva pišu i govore obični novinari, koji redovito rade u medijima koje visoki dužnosnici valjda smatraju neozbiljnim.

U »ozbiljnim medijima« za njih nema mjesta, jer tamo naprosto ne mogu reći ono što se mora reći, ne mogu napisati ono što se mora napisati. Zahvaljujući spregama i zakulisnim igrama, u kojima prednjače »neobični novinari i urednici« zaposleni u »ozbiljnim medijima«, hrvatska javnost sustavno je dezinformirana, zbog čega redovito donosi pogrešne odluke i prosudbe. Godine dezinformiranja učinile su da su konzumenti medijskih sadržaja počeli instiktivno osjećati prevaru, zbog čega je novinarska profesija postala jedna od najozloglašenijih u društvu.

Novi list

Autor 10.9.2012. u 12:14