Ko je Fethullah Gulen i šta predstavlja pokret Hizmet?

Haris Ljevo
Autor 6.1.2016. u 11:30

Izdvajamo

  • Fethullah Gulen u svijetu, prvenstveno u Turskoj, danas predstavlja osobu prema kojoj niko nije ravnodušan. Jedni ga vole i dižu do neslućenih visina stvarajući od njega kult, dok ga drugi, pogotovo nakon sukoba sa Erdoganom, otvoreno mrze. Za to vrijeme njegov pokret bilježi stalni rast ili da se poslužim neoliberalnim rječnikom, postaje ogromna i moćna korporacija.

Povezani članci

Ko je Fethullah Gulen i šta predstavlja pokret Hizmet?

Foto: milliyet

Nakon tragične smrti dječaka Mahira Rakovca, koji je pohađao privatnu školu u vlasništvu pokreta Hizmet (služenje), odnosno turskog islamskog učenjaka Fethullaha Gulena u bh. javnosti se ponovo postavlja, sasvim logično, pitanje; Ko je Fethullah Gulen i kako je uspio razgranati mrežu od preko 1000 školskih ustanova širom svijeta? Da li zna da se u tim školama zlostavljaju djeca?

Rođen 1941. godine u selu Korucuk pored Erzuruma, Gulen je od malih nogu bio uključen u vjersko obrazovanje, što je bilo i logično s obzirom da mu je otac bio imam, dok mu je majka držala časove Kur’ana u selu uprkos tadašnjoj zabrani vjeronauke. Nakon preseljenja porodice u grad, napustio je osnovno školsko obrazovanje, te se posvetio isključivo vjerskoj naobrazbi. Sa samo 14 godina je držao propovijedi, a interesantan je podatak da je vjersko obrazovanje sticao u istoj džamiji u Erzurumu u kojoj i otac radikalnog islamiste Metina Kaplana, koji danas živi u egzilu u Njemačkoj zbog zalaganja za rušenje sekularnog poretka i uspostave islamske države u Turskoj.

Najveći utjecaj na njega ostavio je čuveni sunitski hanefijski učenjak Said Nursi. Gulen je Nursijeve ideje počeo primijenjivati u praksi kada je 1966. godine prešao u Izmir, što za mnoge u Turskoj predstavlja veliko iznenađenje s obzirom da je Izmir tada, a i sada, slovio kao jedno od najjačih uporišta sekularista. Broj njegovih pristalica rastao je iz dana u dan, a 1971. godine uhapšen je tokom vojnog puča pod optužbom za zloupotrebljavanje vjerskih osjećanja zbog sticanja vlastitih političkih interesa. Međutim, nedugo nakon toga oslobođen je i odmah se vraća poslu imama.

Krajem sedamdesetih godina u Turskoj počinje Gulenov projekt osnivanja privatnih obrazovnih institucija. Kada je vojska 1980. godine izvela novi vojni udar s ciljem zaštite sekularnih tekovina Kemala Ataturka, Gulen je pozdravio taj vojni udar izveden od iste one vojske koja je njega samog hapsila devet godina ranije. To mu je donijelo potpuni mir u narednom periodu, a nakon što se godinu dana kasnije povukao u penziju potpuno se posvetio širenju mreže svojih institucija. Gulen je potpuno nesmetano radio sve do 1995. godine kada na vlast dolazi islamistička partija predvođena Necmetinom Erbakanom. Erbakan se zalagao da žene u javnosti obavezno moraju nositi marame, dok se  Gulen nije slagao s njegovo politikom. Ubrzo su uslijedili novi vojni udari, a Gulen je, iako je uživao veliko povjerenje vojske, 1999. godine napustio Tursku i otišao u SAD na liječenje, ali se više nije vratio u domovinu, već je ostao u Americi u svojevoljnom egzilu.

d884ea1a5db86070a72919bf42b48787241fa382

Foto: Ozan Kose, AFP

Nakon što se povukao u Ameriku, mnogi su smatrali da će to biti i kraj njegovog projekta, ali on je iz dana u dan bio sve moćniji. Ne samo u Turskoj, već je svoj utjecaj uspio proširiti diljem svijeta, a posebno u Njemačkoj gdje je otvorio na stotine škola za tursku dijasporu. Godinu dana nakon odlaska u Ameriku, Turska je podigla optužnicu protiv njega za podrivanje ustavnog poretka, ali je dolaskom na vlast Erdoganove AKP partije Gulen oslobođen svih optužbi. Dok su ga islamisti optuživali za blisku saradnju sa sekularistima, Gulen je podržao zabranu Socijalističke partije, dok je s druge strane na optužbe sekularista da stoji uz islamiste otvoreno podržao zabranu islamističke partije Refah predvođene Erbakanom. Očito je u svim tim zabranama gledao isključivo svoj interes.

a4eb0a62d17c766b753cc378e7d5219955a29557_1

Foto: Bulent Kilic, AFP

Zabranu Refah partije najbolje su iskoristila dva čovjeka. Fethullah Gulen i Recep Tayip Erdogan. Erdogan je sa istomišljenicima formirao novu stranku AKP (stranka pravde i razvoja), a od početka je imao otvorenu podršku Gulena i njegovih ljudi. Erdogan je izvukao pouke iz Erbakanovih grešaka i svjestan moći vojske opredijelio se za umjereniju islamističku politiku za razliku od Erbakana, koji se otvoreno zalagao za uspostavu šerijatskog poretka. I Erdogan i Gulen su bili i ostali zagovornici liberalnog kapitalizma, a dolaskom na vlast AKP-a počeo je ekonomski uspon Turske u kojem su se najbolje snašli vlasnici krupnog kapitala, mnogi od njih bliski Gulenovom pokretu. Period Erdoganove vladavine Turskom postao je ujedno i zlatno doba Gulenovog Hizmet pokreta.

Nakon zajedničkog uspjeha dvojice najmoćnijih ljudi u Turskoj došlo je do naglog sukoba. U posljednje dvije i pol godine u Turskoj su krenula masovna hapšenja Gulenovih ljudi ili onih za koje vladajući režim ocijeni da su pripadnici tog pokreta. Iako Erdogan danas tvrdi da nikada nije imao neku veliku podršku Fethullaha Gulena, izborni rezultati koje je AKP ostvarila na posljednjim izborima jasan su pokazatelj da turski predsjednik nije u pravu. AKP je u posljednje dvije godine izgubila oko 10 posto podrške, što pretvoreno u matematiku znači nekoliko miliona glasova. Koliko su utjecaji AKP-a i Gulena isprepleteni najbolje pokazuje slučaj najboljeg turskog fudbalera svih vremena Hakana Šukura, inače člana turskog Parlamenta u prošlom sazivu, koji je nakon Erdoganovog i Gulenovog sukoba podnio ostavku na članstvo u AKP-u iz razloga što je oko 20 godina član Gulenovog pokreta.

Nakon više od 30 godina razvijanja pokreta, Hizmet danas raspolaže sa stotinama fakulteta i hiljadama škola i drugih obrazovnih institucija u preko 100 zemalja svijeta, među njima i BiH. Pod kontrolom ljudi bliskih Gulenu u BiH nalaze se Tursko-bosanki koledž, Burch Univerzitet, Studentski dom na Ilidži, sedmični list Novo vrijeme, te, prema nekim informacijama, turistička agencija Fidan.

fethullah-gulen-24

Fethullah Gulen

Neki će se zapitati kako je moguće da se od školarina, iako izuzetno skupih, plaćaju tolike institucije i nastavnički kadar. Evo odgovora. U vlasništvu pokreta Hizmet i ljudi bliskih Gulenu u Turskoj se nalaze mnoge privredne kompanije, među kojima su najpoznatije jedna od vodećih turskih banaka Asya Bank, zatim jedan od najčitanijih turskih listova Zaman, televizija Samanyolu i još neke, dok je prema pisanju turskih medija pod Gulenovom kontrolom i TUSKON (Udruženje poduzetnika i industrijalaca Turske). Kada je turski novinar Ahmet Šik u martu 2011. godine objavio knjigu Imamova vojska, turska vlada ga je uhapsila, a knjigu zabranila. U knjizi su opisani svi Gulenovi poslovi i pobrojani svi ljudi koji u Turskoj rade pod njegovim patronatom.

Njegovu organizaciju mnogi smatraju islamskim Opus Dei-om, ali postoji i veliki broj onih koji smatraju da je Hizmet mnogo sličniji protestantskom Kalvinizmu. Iako je Fethullah Gulen cijeli svoj život vođen idejama sunitskog učenjaka Saida Nursija, nakon raskola sa Erdoganom mediji pod utjecajem AKP partije o njemu su počeli pisati kao o sufijskom učenjaku, premda nikad nije bio član nijednog sufijskog tarekata. Možda je najbolju ocjenu Fethullaha Gulena dao novinar Hakan Yavuz koji je za njega rekao;  “Gülen je više turski nacionalist u svome razmišljanju. Također, on je nešto više orijentiran ka državi, te mu je više stalo do tržišne ekonomije i neoliberalne ekonomske politike.” Gullen zapravo najviše i liči na čovjeka koji pod plaštom vjere širi svoje poslovno carstvo. Poput stotina drugih njemu sličnih ljudi širom svijeta.

Gulen je stekao veliku popularnost na Zapadu zbog svojih pomirljivih tonova prema Zapadu, jasne osude terorizma, vrlo dobrih odnosa s predstavnicima drugih vjerskih zajednica… Sastao se i sa Papom Ivanom Pavlom II, grčkim patrijarhom Bartolomejem, te izraelskim sefardskim rabinom Eliyahom Doronom. Iako je početnu popularnost stekao žestokim kritikama turskog sekularizma, za sekularizam zapadnog tipa rekao je da je skoro potpuno kompaktibilan sa islamskim učenjem, odnosno da je 95 posto sekularizma potpuno podudarno s islamskim učenjem, dok se vrijedi boriti za onih preostalih 5 posto.

Škole u njegovom vlasništvu u Turskoj smatraju se za najbolje. Učenici već od prvog razreda uče engleski jezik uporedo s turskim, dok sam Gulen smatra da studiranje prirodnih nauka poput matematike, fizike i hemije predstavlja služenje Bogu. Ipak, postoji i druga strana medalje. Nastavnici koji su ranije radili u njegovim školama širom Turske tvrde da je odnos prema ženama u njegovim školama jako loš, odnosno da nastavnice i profesorice nemaju nikakav utjecaj na administrativne odluke, dok su djevojčice od šestog razreda i starije potpuo odvojene od dječaka čak i tokom pauza za užinu.

Ugledni američki magazine Time uvrstio ga je 2013. godine među 100 najutjecajnijih intelektualaca u svijetu. Fethullah Gulen u svijetu, prvenstveno u Turskoj, danas predstavlja osobu prema kojoj niko nije ravnodušan. Jedni ga vole i dižu do neslućenih visina stvarajući od njega kult, dok ga drugi, pogotovo nakon sukoba sa Erdoganom, otvoreno mrze. Za to vrijeme njegov pokret bilježi stalni rast ili da se poslužim neoliberalnim rječnikom, postaje ogromna i moćna korporacija.

Haris Ljevo
Autor 6.1.2016. u 11:30