Ko je uništio srednju klasu?

Autor 27.2.2011. u 11:49

Ko je uništio srednju klasu?

Teška financijska i gospodarska kriza najprije je pogodila financijaše i špekulante, da bi se ubrzo proširila i na ostale sfere društva. Ipak, čini se kako je najveći gubitnik krize i u svijetu i u Hrvatskoj – srednja klasa. 

Taj društveni sloj koji bi trebao biti »kičma« hrvatskog društva i oslonac njegovog razvitka – poznato je da države s većim udjelom srednje klase imaju tendenciju bržeg i stabilnijeg rasta – ubrzano propada i siromaši. 

Skupina koja je sve donedavno imala stabilan i siguran posao i koja je mogla zadovoljavati svoje osnovne potrebe, poput otplate stambenog kredita, rate za automobil srednje klase, zdravstvenu zaštitu i mogućnost obrazovanja svoje djece – uključujući i jedno ili dva putovanja godišnje te odlazak u kino ili kazalište – sada je suočena s nemogućnošću podmirivanja svojih životnih potreba. Tržište nekretnina je zamrlo, kao i tržište automobila. 

Da aktualna kriza snažno pogađa upravo srednju klasu, potvrđuju i podaci sa Zavoda za zapošljavanje. Nezaposlenost je najviše porasla među visokoobrazovanom populacijom, odnosno radnicima sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem ili višom školom. Upravo iz te skupine – koja predstavlja viši segment srednje klase – regrutira se rekordan broj novih nezaposlenih. Ako tome pridodamo podatak da je među nezaposlenima u apsolutnim brojevima najviše onih sa srednjom školom, slika o porazu srednje klase bit će potpuna, budući da upravo taj obrazovni sloj sačinjava najbrojniji dio srednje klase. 

Izbrisani obrtnici i poduzetnici

Među najugroženije skupine, koje su najviše pogođene aktualnom krizom, splitski sociolog Zoran Malenica, koji godinama sustavno proučava socijalnu stratifikaciju u Hrvatskoj, ubraja upravo srednju klasu i umirovljenike. Međutim, srednja klasa sastoji se od nekoliko podslojeva. Na udaru krize su i sitni poduzetnici i obrtnici, koje također ubrajamo u srednju klasu. U Hrvatskoj je samo oko 600 trgovačkih društava s 500 i više zaposlenih, dok je onih srednjih, s brojem zaposlenih od 50 do 500, oko dvije tisuće. Većina ostalih društava – čak 96 posto od ukupnog broja – manja su i spadaju u sitno poduzetništvo. Dok u skupini najvećih vlasnika i top menadžera s primanjima većim od 100 i 150 tisuća kuna mjesečno nailazimo na luksuz, vile i najskuplje automobile, najveći dio poduzetnika uopće ne pripada klasi najimućnijih. 

Sociolog Malenica upozorava kako je kriza od 2008. zbrisala oko 15 tisuća malih tvrtki i obrta. Takav trend nastavlja se i ove godine, jer Hrvatska još čeka na gospodarski oporavak. Ekonomski analitičari također smatraju kako nelikvidnost najviše pogađa upravo manje tvrtke. 

Osobito su ugroženi i niži slojevi srednje klase, naročito u Hrvatskoj izrazito brojno administrativno osoblje, kao i radnici u sektoru trgovine, zbog štednje i smanjivanja broja zaposlenih. 
Dok stabilna srednja klasa utječe na smanjenje tenzija u kapitalističkom društvu, jer se jačanjem srednjeg sloja smanjuje jaz između bogatih i siromašnih, a na srednju klasu u razvijenim kapitalističkim zemljama brojčano najčešće otpada većina stanovništva, u Hrvatskoj je drukčije. Iako taj broj oscilira ovisno o kriterijima, Malenica smatra kako pripadnicima srednje klase možemo smatrati tek oko milijun stanovnika Hrvatske.   

Procvat top menadžera

Hrvatska, naime, ima iznimno velik broj umirovljenika, koji spadaju u niže slojeve, ali i novu »armiju nezaposlenih«, koja je zbog svog statusa također dospjela u niži status, iako Malenica nezaposlene smatra »fluidnom kategorijom« i, donekle, posebnom podskupinom. 

Degradaciju srednjeg sloja proteklih godina, a naročito tzv. nižih profesionalaca, u kakve ubrajamo učitelje, nastavnike i slična zanimanja, pratilo je zamjetno poboljšanje položaja najviše klase i menadžera, čije su plaće, prema dostupnim podacima, višestruko porasle, naročito u slučaju top menadžera. 

U Hrvatskoj je u tranzicijskom periodu došlo do preraspodjele društvenog bogatstva, pri čemu se manji dio zajednice dokopao većine bivšeg društvenog vlasništva, dok većina preostalog stanovništva živi skromno i jedva namiruje svoje osnovne životne potrebe.   

Kritički prema siromaštvu

Po stopi siromaštva Hrvatska je u sličnoj situaciji kao i slabije razvijene zemlje EU mediteranskog kruga, no Malenica je svejedno kritičan, smatrajući kako Hrvatskoj treba efikasna strategija borbe protiv siromaštva. – Hrvatska je u socijalizmu imala relativno nisku stopu siromaštva, pa bi zbog toga trebala biti kritičnija prema sadašnjem povećanju te stope, uvjeren je splitski sociolog. 

Propadanje srednje klase i brojčana prevlast nižih slojeva imat će dalekosežne posljedice po razvoj i budućnost Hrvatske. 

– Hrvatska je u proteklom razdoblju, zbog rata i procesa stvaranja države, znatan dio svog proračuna trošila na one slojeve i pojedince koji su neosporno bili zaslužni u ratu, dok je država s druge strane zanemarila one slojeve i pojedince koji su posjedovali neke druge talente i koji su mogli potaknuti razvoj Hrvatske, koji je izostao, upozorava Malenica i dodaje: »Hrvatska je još uvijek pred istom dilemom: hoće li i dalje tetošiti jedan dio stanovništva, zanemarujući razvoj i obrazovanje«. 

   Izgubljene godine

– Već danas hrvatskom obrazovnom sustavu prijeti opasnost da će na doktorske studije dolaziti samo oni čiji će roditelji to moći platiti, a ne najsposobniji u svojoj generaciji. Naravno, na štetu budućeg razvoja zemlje, izričit je Malenica. 

Drugim riječima, ako ubrzo ne promijeni pristup, Hrvatskoj prijeti opasnost da se uskoro pridruži zemljama Trećega svijeta, iako ne i najsiromašnijima među njima, a ne razvijenim zemljama zapadnoga svijeta, unatoč proklamiranim ciljevima. Proteklih deset godina Hrvatska je u razvojnom smislu izgubila. 

– Ukoliko izgubimo i narednih deset godina Hrvatska će ostati u skupini pet-šest najnerazvijenijih europskih država, podvlači Malenica.

novilist.hr

Autor 27.2.2011. u 11:49

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija