KO NEKAD U 60 MINUTA

Povezani članci

• ALMIN KAPLAN: DUH IZ MOČVARE
• Reuf Bajrović: Sporazum Tihić- Čović je uvod u podjelu BiH
• Država s gaćama na štapu debeloj „božjoj“ guski maže vrat. Nazdravlje!
• VRIJEME ISTIČE, SERIJAL #2: Pogledajte sedmu epizodu serijala “Stanje BiH društva: EU i NATO percepcije”
• Dobrodošlica ratnom zločincu Dariju Kordiću u Mostaru: ‘Čekamo te Dario! Junak Herceg-Bosne’
• Građanski savez pita Wigemarka: Prestaju li evropske i liberalne vrijednosti tamo gdje počinje muslimanska većina

Foto: Dominic Xavier

Novinari, voditelji i urednici Federalne televizije ne mogu odoljeti iskušenju komentiranja. Dnevnik koji je emitovan u ponedjeljak 27. oktobra na trenutke je bilo teško gledati zbog sugestija, komentara, naglašavanja…

Piše: Nidžara Ahmetašević

BHT1   27. oktobar 2014.

Urednik: Nikola Marković

Šta to bješe kontekst?

Rezultati općih izbora u Bosni i Hercegovini objavljeni su tek nakon 15 dana. U izvještaju u kojem su izneseni ti rezultati, uredništvo Dnevnika BHT1 nije našlo za shodno to spomenuti, što je svakako veliki propust. Isto tako propust je u centralnom dnevniku objaviti samo podatke o izborima koje su novinari čuli na konferenciji za medije CIK-a, umjesto da su pokušali staviti te podatke u kontekst, analizirati, uraditi bilo šta što bi dalo informaciju više građanima koji to sigurno očekuju.

Vrlo je problematična sklonost novinara javnih servisa da samo prenose ono što čuju na konferencijama za medije, dajući tako priliku onima koji su sazvali konferencije da ustvari urede prilog i odrede pristup, što nikako ne smije biti slučaj. Zadatak medija je da nađu ugao iz kojeg će izvještavati o nečemu, postavljaju pitanja i daju kontekst koji je bitan građanima. To naročito mora biti poštovano u informativnim emisijama javnih servisa.

A nije da novinari Dnevnika BHT1 to ne znaju raditi, što jako dobro pokazuju u prilogu o rezultatima popisa u Bosni i Hercegovini. Tu je s punim pravom postavljeno pitanje zašto građani čekaju skoro godinu dana da čuju rezultate popisa stanovništva. Novinarka je razgovarala s analitičarima, ekspertima, čak i ekonomskim stručnjacima koji govore o tom problemu i zašto je bitno da rezultati budu što prije poznati javnosti. Izuzetno informativan prilog, urađen na zanimljiv način.

PLUS DANA

I u ovom dnevniku BHT-a posvećeno je dosta pažnje protestima radnika širom BiH. To je bitna tema koja se dotiče života velikog broja građana i zato je važno o tome stalno govoriti u informativnim emisijama javnih emitera. No, uredništvo bi trebalo zahtijevati da novinari nalaze nešto novo u ovim pričama, a ne da stalno ponavljaju izjave radnika koji se žale na situaciju u kojoj su. To mogu biti razgovori s analitičarima i pravnim ekspertima, posjete porodicama radnika koji nisu primili plate, poređenje sa sličnim situacijama u drugim zemljama…

MINUS DANA

Rezultati izbora morali su biti predstavljeni na drugačiji način, analitično, a manje kao puki izvještaj s konferencije za medije.

OCJENA 5

FTV  27. oktobar 2014.

Urednik: Rasim Borčak

Ko je raštimao orkestar?

Problem koji novinari, voditelji i urednici Federalne televizije nikako ne mogu da riješe jeste jezik koji koriste u izvještajima ili najavama, te stalni komentari. Dnevnik koji je emitovan u ponedjeljak 27. oktobra na trenutke je bilo teško gledati jer su novinari sugerisali, komentarisali, naglašavali stvari, dok je gledaocima teško bilo razlučiti između onog što je informacija i komentar novinara. Način na koji voditelj najavljuje priloge ponekad postaje čak i neukusan, kako zbog onog što govori, tako i načina kako to radi. Tako voditelj kaže da pravosuđe u BiH funkcioniše “kao raštimani orkestar”, u sljedećem trenutku najavu počinje “izrekom”: “Postoji izreka da je zakon često rastegljiv ovisno o tome na koga se primjenjuje, a posljednja dešavanja u Razvojnoj banci Federacije tu izreku kao da potvrđuju.”

Još gore je što informacije, skrivene negdje između komentara koje daju novinari i voditelj, nemaju izvor i sugerišu nešto što možda nije istina. Nakon najave da se vodi istraga “protiv” dva državna tužitelja, voditelj podsjeća kako je ranije bilo žalbi zbog prisluškivanja, koje je Tužilaštvo BiH odbacilo. “Zaključak Tužilaštva BiH očito nije bio tačan”, riječi su kojima novinarka počinje izvještaj sugerišući da je već dokazano da je neko prisluškivao pojedine tužioce, sudije i zvaničnike SIPA-e, pa nije jasno da li je istraga otvorena ili je završena, ili novinarka ima neke informacije koje nema disciplinski ured. Novinarki je, čini se, dovoljan dokaz to što je Ured disciplinskog tužitelja zaključio kako postoji “osnova” za istragu, što i dalje ne znači da je krivica dokazana i takvo izvještavanje je ustvari grubo kršenje novinarskog kodeksa. Novinarka nastavlja dalje, navodeći imena tužilaca protiv kojih se vodi istraga, a da nema njihov stav niti navodi izvor ove informacije, što je izuzetno problematično, čak daje osnova za tužbu. Sve je pogrešno u ovom prilogu i tako nešto ne smije biti dopušteno u informativnim emisijama javnih emitera.

PLUS DANA

Za razliku od BHT1, FTV je informaciju o rezultatima izbora dala koristeći grafikone, i to na vrlo dobar način, te dajući kontekst podacima Izborne komisije, a izjave sa konferencije za medije koriste se samo kao dodatne informacije.

MINUS DANA

Voditelj prečesto komentariše informacije koje novinari prezentiraju. Nedopustivo za informativne emisije javnih emitera.

OCJENA 4 (zbog priloga koji su urađeni profesionalno)

UPOREDNA ANALIZA

I jedan i drugi dnevnik donose informaciju o zanimljivom slučaju u Brčko distriktu, gdje je bivši gradonačelnik osuđen za zloupotrebu položaja jer je službeno vozilo koristio u privatne svrhe, zbog čega mora platiti kaznu od 5.000 KM. No, za razliku od dnevnika BHT-a koji donosi šturu informaciju, ne ni potpunu, dnevnik FTV-a ovom posvećuje dosta vremena, a novinarka donosi ne samo detalje sa suđenja nego i izjave obje strane. Ovakve presude su izuzetno rijetke u BiH i baš zbog toga zaslužuju prostor u informativnim emisijama javnih emitera, što su urednici prepoznali, ali je razlika u načinu kako je izvještaj predstavljen. Javni emiteri u BiH ne žele da sarađuju jedni sa drugima, ma koliko je logično da to rade, no ako ništa, nekada kolege mogu jedni od drugih nešto naučiti, saznati, vidjeti, uporediti, a sve kako bi javnosti dali što više informacija.

analiziraj.ba