Korupcija je fuj, mito je bljak

Haris Hrustemović
Autor 18.5.2015. u 10:24

Korupcija je fuj, mito je bljak

20 godina Dejtonijade ili splet naših narodnih igara i običaja u kratkim ogovaranjima

DEMO(N)KRATIJA UBI(H)

Piše: Haris Hrustenović

Kada vidiš kako hodam, kako sam obučen, sve ti je jasno. Crno na bijelo, moje držanje i odijelo, samo po sebi ti kaže – apsolutno, eksplicitno, bezuvjetno i bezrezervno sam protiv korupcije. Prođem ulicom, a za mnom se okreće staro i mlado. Šapuću – pogledaj taj granit, tu stijenu, gromadu u borbi protiv korupcije. Otac sinu pokazuje na mene i govori – ugledaj se čedo moje u ovaj obeliks poštenja. Komšija ili susjed kada me sretnu, duboko se naklone i pozdrave riječima: “Planina si pravde iza koje izlazi sunce istine, prvoborac protiv korupcije”. Šta susjed i komšija govore jedan o drugom, nekom drugom zgodom ili nezgodom. Ali, prije nego što nastavim ovaj antikoruptivni pismeni ugarak, moram ispričati šta sam tek jučer lično uviđajem uvidio, a godinama mi je stajalo pred očima. Vozim vozilicu, prva, druga, treća. Prži se kvačilo, roštiljaju živci. Ohoo, odjednom, ti-ru-ri-ru, policija. Stanem sa strane, na autobusko stajalište, a oni iza mene. Priđe mi policajac. Dobar dan, dobar dan. Gospodine, vozili ste prebrzo, molim vaša dokumenta. Stavim u saobraćajnu 20 … Nije ovo bitno, htio sam reći nešto drugo, naime kako su zgodna ta proširenja pored ceste za nešto pregristi, iscijediti bubuljicu, uviti trepavice, predahnuti dušom od izazova kada se vraćaš ili ideš na posao, ali da se vratim na korupciju. Nema kod mene lijevo – desno, trte – mrte, kada je riječ o mitu. Brezovom metlom treba onoga koji daje i ko uzima. Moramo zbog sebe, ali i svoje djece istrijebiti te pijavice, priljepke, stjenice iz našeg punoljetnog demo(n)kratskog društva. Kada već spomenuh djecu, sin mi treba upisati fakultet ove godine. Sreća, rođak rođakovog rođaka poznaje rođaka koji može pomoći. Trebam počastiti tu ljudinu, i hoću, nije mi žao isprsiti se koliko god treba, samo da nam ovo vairles truplo iz kuće upiše ozbiljnu školu. Pomognem i ja drugima kada sam u prilici. Jedni se zahvale, drugi me zavale. Šta ću, valja mi mog genijalca izvesti na pravi, antikoruptivni put. Priznajem, zabrinut sam za budućnost naše djece kao i svaki savremeni demo(n)kratski otac. Pitamo se šta će biti sutra, kakvo vrijeme dolazi za naše pametnjakoviće. Kako bih došao do tog odgovora i bio ispred svoga vremena, da vidim danas ono što će drugi saznati tek sutra, okrenuo sam kazaljke na vekerici par sati unaprijed. Kada je kod drugih bilo pet do dvanaest, kod mene bi podne odavno prošlo. Nije pomoglo. Mislim se i namislim, zaviriću u zapisane mudrosti i savjete. Ko će znati nego naše iskusne starine. Uzmem prelistavati požutjele stranice, i evo ga, pronađoh naslov “Predskazivač vremena lako se pravi”. Rekoh – to je to. Predskazivač vremena, to mi treba. Pripremim alat, pljunem u šake i pratim uputstvo – Udari se u duvar jedan ekser. Na taj esker objesi se o koncu jedna kitica kokošijih ili guščijih pera. Mjesto do kojih dopiru krajevi od kitice perja zabilježi se na duvaru plajvazom, ugljenom ili mastilom. Čim počne da se kupi vlaga u vazduhu i da se sprema na kišu onda se kitica perija spušta ispod zabilježene crte. Ako se vrijeme mijenja na bolje, kitica perja se skupi do obilježenog mjesta. Ovaj predskazivač pogađa od šest do dvanaest sati prije promjene vremena. Eh, nije bio to predskazivač koji meni treba, ali sada na stranu geografija i zemljopis, istorija, historija i povijest, te ostale vragolije. Korupcija je debeli, proždrljivi, nezasiti divlji krmak koje će pojesti sve do čega se dohvati. Kada poždere sve oko sebe, početi će jesti samoga sebe. Na kraju, ostaće samo gladna njuška u blatu koja grokće. To je prdac koji ti slučajno izleti na razgovoru za posao, kurije oko na peti veličine zrele tikve stambolke. Enterokolitis na ljetovanju, karijes, jedinica iz vladanja ili vjeronauke ne k’o kuća, već viletina od onog (biiip). Najsmrdljiviji smrduljak što je ljudska nozdrva omirisala. Zvijer koja će bez stida nahrliti na svaka vrata. Mogu biti blindirana, tapacirana, od punog drveta ili furnira, sa jednom ili dvije brave, ništa je neće spriječiti da pokuca. Korupcija je fuj, mito je bljak. Bolest koja …, bolest – ova riječ je zlopamtilo i zamjeriti će ako sada preskočim jednu besjedu koliko je važno poznavati naš tradicionalni splet igara i običaja, iako nema baš nikakve veze sa korupcijom i demo(n)kratijom. Naime, nedavno sam bio nešto kaharli i odem doktoru, a on, da bi bio siguran u svoju dijagnozu i prognozu, zakaza mi neke dodatne pretrage. Otprilike, za dva godišnja doba došao bih na red. Vidjeh, vrag bi mogao odnijeti šalu, a vrijeme zdravlje, pa naćulih dobro uši da boljem čujem šta se ogovara, i već dan poslije, zahvaljujući lijepom starom predanju, učtivo zamolih doktora u četri oka i jednu kovertu da me progura prekoreda. Za tri dana sve je bilo gotovo, i evo mene još uvijek živog i manje više zdravog, a korupcija je fuj, mito je bljak.

Uživaj, sutra može biti i gore

Pričam ti priču o dolasku demo(n)kratije

Izbjeglica i poslovica ili pametnom je išaret glasača dovoljan

Umijeće komuniciranja čvrstim argumentima

Haris Hrustemović
Autor 18.5.2015. u 10:24

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija