“ Krvavi ” izbori

Autor 4.9.2012. u 12:36

“ Krvavi ” izbori

Kao student, skoro svakog petka sam putovao kući, na klopu i, kako smo mi to tada govorili, “presvlaku”. Ako ne bih uhvatio lokal, stigao bih na drugi, ili pak treći voz. Vjerovali ili ne, bilo je nekad vrijeme kad su, u jednom danu, iz Sarajevo odlazile, i u njega dolazile na desetine kompozicija.

   No, u njima je često bila velika gužva. Radnici, seljaci i mi, poštena inteligencija – svi bismo se krajem nedjelje zaputili kućama, željni stare raje, odmora, provoda, domaće klope… Pa bi još na peronu zavladalo guranje i navlačenje. Bilo je, katkad, psovanja, a bogami i šaketanja. Naš svijet kao da se uvijek plaši da će mu nešto pobjeći. Ne znam zašto je to tako. Možda je tome uzrok nepovjerenje prema svemu što dolazi odozgo, od države, pa makar se radilo i o javnom “prometalu”.

   Elem, bilo je tu gužve i strke, znoja i svakojakih drugih “mirisa”. Nerijetko sam prestajao cijeli put od Sarajeva do Konjica, svih onih šezdesetak kilometara i pedeset i pet tunela – sve jedan mračniji od drugoga! Nema veze. Bio sam mlad. Ali, starijima smo svi ustajali. Uvijek bi se našao neko mlađi ko bi svoje mjesto ustupio starijima. To je bilo posve normalno, pa se na one koji to nisu činili gledalo sa izrazitim negodovanjem.

  

   E, u Holandiji najčešće nije tako. Dobro to znam, pošto se svakog jutra vozom i autobusom, putujem na posao. I ovdje je često gužva. Ponekad se i ovdje u kupeu mora stajati. No, još nikad nisam doživio da mi neki mladić, ili djevojka, ponude svoje mjesto. Ma, dobro ja – još se nisam sasvim upisao u “staronje”- ali ni mnogo stariji od mene bolje ne prolaze! Gledao sam, ne jednom, mlade majke s bebama u naručju kako tek nakon izričite molbe kakvom mlacu ili mladici s olakšanjem sjedaju na netom oslobođenu stolicu.

   Kao da smo svi, a pogotovo mladi, zauzeti samima sobom, svojim stvarima i problemima. Valjda svi vide da društvena pozornica, arena svakojakih borbi i previranja, postaje sve surovija. Pa se (i) mladi tome prilagođavaju.

 

   Mali primjer naše sviklosti na ranije nepojamnu surovost je nedavna anketa u vezi sa fotomontažom na naslovnici britanskog časopisa Quote. Na njoj je prikazan vođa ovdašnjih socijalista Emil Roemer. Sav krvav, od glave do pete, sa okrvavljenom žagom u rukama. Montaža je objavljena prije nekoliko sedmica.Teško da je zadnjih godina, u iole ozbiljnijim novinama, objavljeno nešto tako neukusno, odvratno, doslovno rečeno: krvavo. Uostalom, prosudite sami.

   No, uredništvo ovog veoma kozervativnog časopisa dobro zna šta radi: bliže se izbori u Holandiji (12. septembar), a Emil Roemer je još do prije desetak dana slovio kao najozbiljniji protivkandidat sadašnjem premijeru Mark Rutteu. Rutte je prononsirani (neo)liberal, zaštitnik interesa krupnog kapitala. Kapitalisti svih zemalja, ujedinite se – poruka je, eto, koja je odaslana od “kolega” sa Ostrvai. Jer, je l’te, ako dođu “crveni”, sjeći će u živo meso!

   I dok su ozbiljni mediji šokirani brutalnošću montaže, čak i ovdje ima onih koji u njoj ne vide ništa sporno. Tako je,  jedna djevojka, studentica, u pomenutoj anketi izjavila da je njoj ona pravo “lachen” (u žargonu: šaljiva)!

   Ne razumijem se u ukus mladih, niti njihov smisao za šalu, ali ako je ovo šega

   Izborna kampanja, dakle, postaje sve brutalnija. Tako je, recimo, vođa socijaldemokrata Diederik Samsom premijera Ruttea već nekoliko puta otvoreno nazvao lažovom, nakon što su to već učinili Emil Roemer i Gert Wilders. Povod su bila lična izdvajanja za (ionako preskupo) zdravstvo, koje liberali indirektno,  “a stražnja vrata”, opet namjeravaju da povise.

   U međuvremenu su se socijaldemokrati, na početku kampanje daleko iza socijalista, opasno približili “paradajzićima” (simbol ovdašnje Socijalističke partije). Izgleda da je teret favorita ipak preteško breme za simpatičnog, ali prilično neiskusnog Roemera. On se u tv-debatama ne snalazi najbolje, dok Samsom upravo tu briljira. Elokventan i samouvjeren, odavno je zbacio plašt autsajdera. U nekim anketama socijaldemokrati već vode u odnosu na socijaliste.

   Izgleda da se bitka na ljevici sve više zahuktava, naročito od kad je Samsom odbio Roemerovu ponudu o pretpostavljenoj lijevoj koaliciji. Takva situacija neodoljivo podsjeća na scenario prošlih izbora, kad su Samsomovi takođe odbili “poći u krevet” sa socijalistima, pa se nespretno “spetljali” sa liberalima i demohrišćanima. Izgleda da iz toga nisu mnogo naučili.

   Sve ovo, naravno, desnici savršeno odgovara, Premijer Rutte čeka da mu premijerska jabuka sama padne u krilo. Kraj ovakve ljevice, pa još uz pomoć kolega s druge strane La Manša – baš ga briga! Bolje i lažov, nego zadrti svađalica, tvrdoglavi gubitnik.

   Ne treba on, doista, puno pričati. Većina birača ionako ne mari za sadržaj onoga što gospoda političari nude. Često je važniji omot: držanje, izgled, imidž, spretnost u ponižavanju protivnika… Zaboravile su se, ovdje, u Zemlji lala i kanala, godine stagnacije i zatvaranja, povećanja socijalnih razlika i neodgovornog, često asocijalnog “rezanja” na onima koji su najosjetljiviji: bolesnima, siromašnijima, studentima i đacima… Sve sami “dosezi” vlade Marka Ruttea!

   U ovako brutalnoj, kvavoj kampanji – hljeba i igara, svađe i skandala – svi njegovi grijesi kao da se najednom praštaju. Ili se, možda, varam?

   Možda birači, ipak, nisu toliko naivni?

 

 

Autor 4.9.2012. u 12:36

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija