Ladislav Tomičić se pita: Imaju li bogati u Hrvatskoj dozvolu za ubijanje?

Autor 21.8.2011. u 05:25

Ladislav Tomičić se pita: Imaju li bogati u Hrvatskoj dozvolu za ubijanje?

Bahat na kopnu, bahat na moru. S ovih nekoliko riječi naš Ćićo Senjanović najbolje je oslikao uzrok pomorske tragedije u kojoj je živote na moru kod Primoštena izgubilo dvoje Talijana. Poduzetnik Tomislav Horvatinčić, »čovjek koji je navikao da mu se sklanjaju s puta«, nedozvoljenom brzinom glisirao je u nedozvoljenoj zoni, a njegovu zabavu dvoje ljudi platilo je glavom.

Već prve poduzetnikove fotografije nakon nesreće dale su povoda za pomisao da će spomenuti enterpreneur biti tretiran po specijalnom, nepisanom zakonu, koji se u Hrvatskoj počesto primjenjuje na bogate i moćne. Na njima vidimo Horvatinčića na prednjem sjedištu policijskog automobila, što se može smatrati krajnje neuobičajenim ako znamo da ga u tom trenutku u svojstvu osumnjičenika za izazivanje prometne nezgodne sa smrtnom posljedicom vode na ispitivanje u policijsku postaju.

Prve vijesti nakon nesreće dale su još više razloga za bojazan da se poduzetniku u ovom slučaju kani pogodovati. One kažu da je ministar Božidar Kalmeta osnovao povjerenstvo koje ima utvrditi okolnosti u kojima se Horvatinčićev gliser zabio u talijansku jedrilicu.

Nakon žestokog pritiska javnosti, odnosno medija koji su brzo na vidjelo iznijeli sve dostupne detalje nesreće, Kalmetino povjerenstvo je povučeno sa zadatka, kakav god taj zadatak bio, a slučaj je – kako to i treba biti – ostavljen policiji na postupanje.  

Sramotni slučajevi  

Možda bi se moglo reći da je sumnja da će zakoni na Horvatinčića biti primijenjeni kao i na svakog drugog građanina potpuno neopravdana, budući da za istu osim gore navedenih činjenica nije bilo nikakvog ozbiljnijeg povoda, ali iskustvo koje imamo kad su u pitanju nesreće koje prouzroče bogati i moćni daje nam za pravo da budemo skeptični i prema policiji i prema pravosuđu ove zemlje.

Naime, kako to poslovica kaže, tko se jednom o mlijeko opeče taj i u jogurt puše.

Nesreće na moru najzanimljivije su za analizu primjene zakona na one s dubljim džepom, budući da ih nerijetko izazivaju upravo vlasnici plovila nedostupnih prosječnom građaninu.

Jedan od najpoznatijih slučajeva sramotne primjene zakona u takvim slučajevima jest onaj s bivšim nogometašem i nogometnim menadžerom Ivicom Šurjakom u glavnoj ulozi. Godine 1999. Šurjak je kod poluotoka Čiova pored Trogira gliserom naletio na 29-godišnjeg kupača Miroslava Didaka, koji je dan kasnije preminuo od zadobivenih ozljeda.

Optužnim prijedlogom Šurjaka se teretilo da je gliserom upravljao bez dozvole; da je gliseru koji je vozio bila istekla registracija; da je glisirao preblizu obali te da je plovilom upravljao pod utjecajem alkohola. Izjave svjedoka nesreće bivšem nogometašu također nisu išle u prilog. Samo istraga je trajala tri godine, a suđenje osam godina. Na koncu je sud bivšeg nogometaša oslobodio krivnje jer je navodno utvrđeno da je unesrećeni Didak plivao predaleko od obale, pri čemu, opet navodno, Šurjak kupača nije mogao vidjeti zbog velikih valova.

– Kako sam bio okrenut leđima moru, nisam vidio samu nesreću. Taj dan je bio sunčan, a na moru nije bilo valova, te sam vidio gliser kako se okreće oko utopljenika i kako ga više ljudi s njega pokušava izvući. Brod nije mogao biti 500 metara od obale jer onda ne bih tako dobro vidio sva zbivanja oko pokojnika, ali mislim da je bio na oko 200 metara od kopna, govorio je o nesreći na suđenju svjedok Nikša Jelić, ali unatoč ovom iskazu sud je, kao što rekosmo, utvrdio da Šurjak plivača nije vidio zbog velikih valova. 

Zlatna mladež

Dvije godine kasnije nesreću sličnu ovoj koju je prouzročio Horvatinčić skrivio je vlasnik Blitz filma i Cinestara Hrvoje Krstulović. U blizini Hvara on je svojim gliserom naletio na jedrilicu na kojoj je plovila austrijska obitelj. Bio je to zadnji dan života za 15-godišnjeg Georga Weissa. Vozeći brzinom od 28 čvorova, Krstulović je doslovce prepolovio jedrilicu.

Sud je procijenio da je Krstulović kriv za nesreću pa mu dosudio sramotnih osam mjeseci uvjetne kazne, s trogodišnjim rokom kušnje. Nekako u isto vrijeme, jedan karlovački profesor matematike (podaci poznati redakciji) osuđen je na dvije godine zatvora jer je izazvao prometnu nesreću u kojoj je jedna osoba teško ozlijeđena.

Hrvoje Krstulović za prekinuti život petnaestogodišnjaka nije odležao niti jednog jedinog dana zatvora.

Da se odnos pravosuđa prema imućnima ne mijenja pokazao je i jedan slučaj novijeg datuma. Prije dvije godine sin vlasnika popularnog zagrebačkog restorana Baltazar Bobe Čimbura, Igor Čimbur, s gliserom se nasukao na otočić Sveti Jerolim u blizini Hvara. S njim na plovilu zatekla su se i djeca tajvanskog, odnosno veleposlanika Saudijske Arabije.

U trenutku nasukavanja, pripadnik zagrebačke zlatne mladeži bio je pod utjecajem alkohola. Nakon što je s gliserom završio na kopnu, mladić je ispalio signalnu raketu, unatoč činjenici da je akcija spašavanja plovila i putnika već bila organizirana. Signalna raketa pala je u suho raslinje na otočiću i izazvala požar.  

Čekajući presudu  

Nesreća se dogodila 3. kolovoza, a dva dana kasnije Prekršajni sud na Hvaru mladom Čimburu je odrezao »drakonsku kaznu« od 3.100 kuna, zbog remećenja javnog reda i mira. Zaboravismo pripomenuti da mladić nije imao dozvolu za upravljanje plovilom.

Dakle, bez dozvole je plovio pod utjecajem alkohola, nasukao je gliser i izazvao požar, da bi ga pravosuđe teretilo za kršenje javnog reda i mira. I ovog puta po svemu sudeći u pitanju je bio onaj specijalni, nepisani zakon kakav se u Hrvatskoj primjenjuje na posebnu sortu ljudi, onu koja si može priuštiti jahtu ili gliser.

Zbog svega navedenog, u slučaju Tomislava Horvatinčića javnost ima puno pravo sumnjati da će »pravna država za bogate i moćne« poduzetniku na neki način nastojati pogodovati i nastojati mu omogućiti da se provuče s minimalnom kaznom za nesreću u kojoj je dvoje ljudi izgubilo živote. To ne mora biti točno, ali kao što rekosmo – »tko se jednom o mlijeko opeče – taj i u jogurt puše«.

U slučaju funkcioniranja pravne države kad su u pitanju naši moćni sunarodnjaci, opekli smo se ne jednom, nego u cijelom nizu slučajeva. Sad nam ostaje čekati suđenje i presudu, pa vidjeti hoće li taj niz biti nastavljen.

tekst uz dozvolu autora prenosimo sa novilist.hr

Tagovi:
Autor 21.8.2011. u 05:25

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija