Lijanović pod sumnjom da je dao milione netransparentno

tačno.net
Autor 24.7.2013. u 10:50

Lijanović pod sumnjom da je dao milione netransparentno

Dok izvještaji o odobravanju poticaja za poljoprivredu upućuju na to da je ministar poljoprivrede Federacije, Jerko Ivanković Lijanović, poticaje davao po principu stranačkih i prijateljskih veza, resor poljoprivrede tvrdi da je sve politička hajka koja za cilj ima njegovo uklanjanje iz vlade.

Piše: Elvira M. Jukić

Stranačke, prijateljske i rođačke veze, bile su među najvažnijim kriterijima za dodjelu 16 miliona maraka subvencija poljoprivrednicima u Federaciji Bosne i Hercegovine, stoji u izvještaju Radne grupe, koji je planiran za raspravu na sjednici Parlamenta Federacije 24. jula.

Uz to, neki poljoprivrednici su se žalili da im je postavljen uslov da se polovina dobijenog novca, po prijemu subvencije, uplati Narodnoj stranci Radom za boljitak, trenutno u vladajućoj koaliciji, čiji je potpredsjednik minister poljoprivrede, Jerko Ivanković Lijanović, koji je i potpisivao subvencije.

Abdulah Tutmić, poljoprivrednik iz Nemile kod Zenice, rekao je za BIRN da mu je član partije Hilmo Hadžić nudio garant da dobije subvenciju, ako ju podijeli sa strankom, iako to Hadžić negira.

BIRN je takođe utvrdio da je kriterij izbora bio netransparentan tako da od 1135 aplikacija, 800 uopšte nije ni otvoreno.

Tender je podrazumijevao dodjelu 25 posto vrijednosti ukupne investicije, koju su poljoprivrednici već morali da ostvare u  2010. i 2011. godini. Međutim, bilo je odobravanja sredstava koje se i nisu odnosile na tenderom propisane uslove.

Tako od sedam poljoprivrednika iz Bosanskog Grahova,  koji su dobili ovaj poticaj, nijedan nije imao bilo kakvu prethodnu nepokretnu imovinu, kaže načelnik opštine Uroš Makić, te su neki  “čak prikazali tuđe štale”.

U Ministrastvu poljoprivrede, međutim, tvrde da je minister Lijanović žrtva političke zavjere, a da je Radna grupa iskorištena u te svrhe.

U  Federaciji od maja 2012. traje politička kriza zbog nastojanja parlamentarne većine da napravi rekonstrukciju Vlade.

Trenutno parlamentarnu većinu čine Socijaldemokratska partija, SDP, dvije HDZ stranke i Savez za bolju budućnost, dok su u Vladi još uvijek ministri iz prvobitne koalicije Stranke demokratske akcije, Hrvatske stranke prava, Socijaldemokratske partije i Lijanovićeve NSRZB.

Cilj parlamentarne većine, predvođene SDP-om, je rekonstrukcija vlade u kojoj ne bi bilo Lijanovića, SDA i HSP ministara.

Javni poziv

Više od 800 aplikacija, pristiglih za dodjelu poticaja za poljoprivredu u Federaciji početkom jula prošle godine, uopšte nije bilo ni otvoreno prije nego je više od 16 miliona maraka bilo podijeljeno na oko 150 poljoprivrednika, individualaca i kompanija.

Poticaji iz tog poziva odnosili su se na investicije u poljoprivredni posao napravljene u periodu od 30. juna 2010. do kraja 2011. godine, a bilo je potrebno dostaviti dokaz o investiranom u neki poljoprivredni objekat kao osnov za subvenciju od 25 posto.

U osam dana, koliko je trajao poziv, pristiglo je 1135 aplikacija, kaže Stipe Šakić, savjetnik ministra poljoprivrede. Četvrtina je obrađena, a ostatak još uvijek stoji neotvoren u kancelarijama ministarstva.

Kako je izabrana ta četvrtina aplikacija, kojim redom i da li je bilo nedozvoljene selekcije, jedna je od sumnji Radne grupe koja se bavila provjerom cijelog procesa, ali u Ministarstvu poljoprivrede i dalje ne vide mjesta sumnji.

“Kad nam je pristigao toliki broj zahtjeva, stavili smo ih sve u ormare i počeli smo sa radom, znači ono što se nalazilo ispred nas…stali smo kad je došlo do kraja novca,” opisuje Šakić metodologiju po kojoj su odobravane aplikacije, “Nismo birali, išli smo redom.”

Šakić je rekao za BIRN da su sve procudure bile transparentne i da, ukoliko žele, nadležne institucije mogu sve da provjere.

Međutim, tvrdnje i dokumenti do kojih je BIRN došao govore o tome da je novac za poticaje iz Ministarstva poljoprivrede, sa Jerkom Ivankovićem Lijanovićem na čelu, stigao aplikantima koji su ili stranački povezani, a da teško da se i bave poljoprivredom, ili su, po tvrdnjama političkih protivnika, u rodbinskim i prijateljskim vezama sa ministrom ili njegovim saradnicima.

Anonimna prijava

Nakon što je poziv za dodjelu poticaja u poljoprivredi završen, u augustu prošle godine na adresu Vlade pristigla je anonimna prijava od “poljoprivrednih proizvođača koji nemaju kome iznijeti svoje probleme” u kojoj optužuju Lijanovića, ali i premijera Nermina Nikšića i ministra finansija Antu Krajinu za malverzacije u odobravanju poticaja.

Anonimna prijava optužuje da su poticaji bili odobravani pod uslovima da se dio novca vraća posrednicima odnosno službenim savjetnicima ministra Lijanovića kojima bi korisnici poticaja vraćali 50 posto od ukupnog iznosa.

Tada Vlada Federacije formira Radnu grupu koja će da provjeri navode iz anonimne prijave koje ministra Lijanovića, ali i Antu Krajinu i Nermina Nikšića, ministra finansija i premijera, optužuje za tešku prevaru da je dio novca namijenjen za pomoć poljoprivrednicima zapravo vraćen njima.

Zbog političkih previranja u entitetu i zbog nastojanja da se izmijeni sastav vlade zbog raspada prvobitne koalicije, ni Radna grupa, također stranački šarolika, nije mogla naći zajedničku riječ, pa su tako nastala dva izvještaja nakon njihovih provjera.

Provjere anonimne prijave

Radna grupa bila je sastavljena of predstavnika premijera, Ivice Mladine, dva parlamentarna odbora za poljoprivredu, Envera Mehmedovića i Hajrudina Bećirevića, svi članovi Socijalemokratske partije, te Stipe Šakića iz Ministarstva poljoprivrede i predstavnika Ministarstva finansija, Marka Musića.

Izvještaj koji potpisuju svih pet članova, i koji bi trebao da se nađe na dnevnom redu Vlade, govori o tehničkim propustima u procesu podjele novaca uključujući i činjenicu da Ministarstvo poljoprivrede uopšte nije provjeravalo istinitost onoga što su aplikanti za poticaje naveli u svojim prijavama.

“Radna grupa nije mogla utvrditi na temelju kojih kriterija je izvršen odabir klijenata kojima će sredstva biti dodijeljena,” stoji u informaciji Radne grupe o izvršenoj kontroli pojedinih rješenja donesenih u realizaciji isplate poticaja za poljoprivredu.

Neke od zamjerki u izvještaju koji će Parlament, ali i entitetska Vlada, razmatrati je da nije ispoštovana regionalna zastupljenost i da su sredstva dodjeljivana i u slučajevima kada su investicije bile starije od onih propisanih pozivom.

“Ne postoji spisak svih aplikacija pristiglih na Javni poziv, jer svi pristigli zahtjevi nisu još obrađeni,” stoji u zajedničkom izvještaju radne grupe, “Otvorene su i obrađene 294 aplikacije, a 841 aplikacija nije otvorena.”

Mladina, Mehmedović i Bećirević, u nastojanju da Vladi bude ponuđen opširniji izvještaj, ili – kako tvrdi Šakić: da se politički napadne Lijanovića – napravili su izdvojeni i opširniji izvještaj u kojem optužuju Lijanovića i njegove stranačke kolege za manipulacije i subvencionisanje politički i prijateljski bliskih aplikanata.

Izdvojeni izvještaj

Ivica Mladina, predsjednik Radne grupe i premijerov savjetnik, rekao je za BIRN da budući da su svi članovi Radne grupe mogli da se dogovore samo o sažetoj verziji informacije o njihovom radu, poseban izvještaj Parlamentu će ponuditi i opširniji uvid u to da su, kako tvrde, “prioritet kod odabira imali aplikanti koji su članovi Narodne stranke Radom za boljitak, NSRZB, i rođačko, prijateljsko-teritorijalne veze”.

“Oko milion maraka je otišlo članovima NSRZB,” tvrdi Mladina, “Eklatantan primjer je gospodin Venco Anđelić iz Kiseljaka koji je dobio oko 645.000 KM.”

Venco Anđelić, kiseljaški biznismen, poticaj od oko 650.000 maraka dobio je zbog izgradnje moderne klaonice i kaže da to nije bilo zbog njegove stranačke pripadnosti.

“Ne pripadam nijednoj stranci. Ja sam radan čovjek. Napravio sam ponosan objekat, a nikad nisam bio u stranci,” kaže Anđelić za BIRN.

Iako ta klaonica još uvijek nije počela sa radom, o Anđeliću su mediji pisali i zbog organizovanja borbi bikova u kojima učestvuju i njegovi ljubimci.

Mladina ipak tvrdi da je Anđelić član NSRZB i da je ta stranačka pripadnost bila ta koja je odlučila o subvenciji i dodaje da nema drugog načina da se opravda kako se takozvanim “slučajnim odabirom desilo da 95% aplikanata pripada NSRZB”.

“Radna grupa nije imala za cilj da ispituje ko pripada kojoj političkoj stranci, ali znate kako to biva: jedni se sami pohvale, druge nam otkrije načelnik općine,” nastavlja Mladina, “Da se opravdano zaključiti da je politička pripadnost stranci NSRZB, odnosno dobre personalne veze sa ministrom, igralo ključnu ulogu u dobijanju novčanih poticaja.”

Za razliku od zajedničkog izvještaja, opširniji izvještaj koji potpisuju Mladina i parlamentarci Enver Mehmedović i Hajrudin Bećirević, upućuje upravo na to da su novci odobravani stranci bliskima, čak i u slučajevima kada nisu ispunjavali uslove propisane pozivom.

U izvještaju stoje i opisi desetaka privatnih poljoprivrednih posjeda i poslova za koje Mladina, Mehmedović i Bećirević kažu u svom izvještaju da ne odgovaraju prikazanom u prijavi za dodjelu poticaja koja im je odobrena.

“U razgovoru sa poljoprivrednicima na terenu dalo se zaključiti da su u povlaštenom položaju bili oni poljoprivrednici koji su u stranci NSRZB,” stoji u izdvojenom izvještaju trojice članova radne.

Međutim, iako taj opširniji izdvojeni izvještaj dijela Radne grupe daje više detalja i konkretnih primjera da je Lijanović zajedno sa svojim saradnicima navodno davao poticaje odabranima, taj izvještaj ni u kom dijelu ne spominje premijera Nermina Nikšića, na što je uputila anonimna prijava.

Istovremeno, u Ministarstvu poljoprivrede tvrde da su optužbe na račun ministra Jerka Ivankovića Lijanovića politički, i nikako drugačije, motivisane i da su članovi SDP-a, koristeći Radnu grupu i svoje pozicije, napravili izvještaj pun optužbi u političke svrhe.

“Na početku se odmah vidjelo da je to otišlo u domen političkih sukoba koji su postojali u vladi, a utvrđivanje stanja na terenu nije išlo kako treba,” kaže Šakić govoreći o podijeljenom radu Radne grupe koja je trebala da rasvijetli sumnje iznesene u anonimnoj prijavi.

“Po nama, u Ministarstvu je sve po zakonu napravljeno,” dodaje Šakić, “Oni tek kad su poslije vidjeli da je sve to po zakonu obavljeno, u svrhu politike su napravili jedan putopis – ovo nije izvješće ni informacija, neko se igrao i stvorio zvanični dokument od toga, to je smiješno,” opisuje Šakić izdvojeni izvještaj tri člana radne grupe iz SDP-a.

Podjela novca sa strankom

Pojedinci su potvrdili za BIRN neke od sumnji koje se spominju u izvještaju, pa je tako Abdulah Tutmić, poljoprivrednik iz Srednje Bosne, rekao da mu je član Narodne stranke Radom za boljitak nudio dogovor u zamjenu za “sređivanje” dobivanja poticaja.

Tutmić, koji posjeduje i vodi farmu pilića u Nemili, kaže za BIRN da on nije mogao prihvatiti takvu ponudu iako ga je, kako tvrdi, Hilmo Hadžić, nosilac izborne liste NSRZB u Zeničko-dobojskom kantonu, nekoliko puta zvao nakon što su imali sastanak u jednom zeničkom ugostiteljskom objektu.

“Kaže Hilmo ‘izašao je program za poticaje, mi to rješavamo, sređujemo, izvedemo ti vještaka, ali da 50 posto ide stranci, 50 posto tebi, a od toga 15 posto meni’,” prepričava Tutmić Hadžićevu ponudu i dodaje da to nije mogao prihvatiti, “Rekao sam mu ‘niste vi sa mnom to pravili’.”

Sa druge strane, Hilmo Hadžić kaže za BIRN da nikada nije upoznao Tutmića i da nije tačno da mu je nudio ikakvu nagodbu vezanu za poticaje u poljoprivredi.

“S poljoprivredom nemam ništa, to su špekulacije, ja sam u stranci zadužem za ljudske resurse,” kaže Hadžić.

Tutmić ipak kaže da nakon što je poslao svoju aplikaciju Ministarstvu poljoprivrede vrlo brzo je dobio negativan odgovor, ali i da, nevezano za njega, niko iz Zenice, koja ima više od 100.000 stanovnika, nije dobio nikakvu pomoć iz ministarstva.

“U Žepču gdje ima oko 30.000 stanovnika odobreno je nekih 6-7 projekata, neki su dobijali po više osnova,” kaže Tutmić i dodaje kako plan raspodjele sredstava nije bio realan.

Da je bilo veze između članstva u Lijanovićevoj stranci i dobijanjem poticaja za poljoprivredu, ili barem pokušaja, tvrde i drugi.

Tako se Uroš Makić, načelnik Bosanskog Grahova, male opštine na krajnjem zapadu države sa manje od 4.000 stanovnika, obratio premijeru sa tvrdnjom da su poticaji poljoprivredi iz prošle godine, kako je rekao, nezakonito dodijeljeni članovima NSRZB koji su na osnovu lažnih izjava ostvarili materijalnu korist.

Za BIRN Makić pojašnjava da je nekoliko osoba dobilo subvencije iako su prikazali objekte koji su izgrađeni puno prije zadatog perioda, ili su prikazivali tuđe nekretnine kao svoje.

“Bilo je tu ljudi koji su prikazivali štale koje su navodno sami radili, ali je to išlo po partijskoj liniji,” tvrdi Makić koji je premijeru pisao zbog žalbi građana Bosanskog Grahova, izrevoltiranih nepravdom.

“To je bilo usko vezano za partijsku odanost, neki ljudi nemaju na sebi nikakve objekte, a to kako su njima dodijelili poticaje samo oni znaju u ministarstvu,” kaže Makić.

Dodaje da su mu mnogi građani Bosanskog Grahova, koji se zaista bave poljoprivredom, dolazili i žalili se da nisu mogli da dobiju nikakvu pomoć od nadležnog ministarstva iako su njihovi sugrađani koji su prikazivali tuđu djelatnost dobijali novčanu podršku.

“Dolazili su mi pojedinci koji su vidjeli da neki ljudi dobijaju pare na osnovu ‘ničega’,”  kaže Makić.

On je, na zahtjev nekolicine izrevoltiranih građana te male opštine, u pismu premijeru iz prošle godine naveo da je nekoliko osoba iz Bosanskog Grahova dobilo poticaje iako na sebi nemaju registrovanu nikakvu imovinu.

Iako je među Vladi trenutno dostupnim dokumentima i izvod iz katastarskih knjiga Opštine Bosansko Grahovo, u kojem stoji da od tih sedam osoba koje su dobile poticaje u 2012. nijedna nema nepokretne imovine upisane na svoje ime, u Ministarstvu poljoprivrede smatraju da je to irelevantno.

Stipe Šakić, savjetnik u Ministarstvu poljoprivrede, koji je bio na čelu komisije koja je odobravala aplikacije, kaže da su tvrdnje načelnika Makića upitne.

“Taj gospodin vrlo dobro zna da su kod nas svugdje, ne samo u opštinama i gradovima, već i svugdje u Federaciji zemljišne knjige u katastrofalnom stanju,” kaže Šakić pravdajući Makićeve tvrdnje.

Šakić dodaje da nije bilo ništa nezakonito niti netransparentno u radu Ministarstva poljoprivrede.

“Mi smo kao komisija obrađivali – znate šta je 1100 zahtjeva obraditi – mi smo krenuli odmah u realizaciju, i budući da je Vlada propisala da se daje 25 posto od investicija, mi nismo gubili vremena,” kaže Šakić za BIRN.

“Mi smo obradili onoliko sredstava koliko nam je bilo propisano programom, jer mi se ne smijemo zaduživati više nego što imamo u stavci u programu,” nastavlja on, “Znači koliko je bilo u stavci u programu toliko smo i obradili zahtjeva i onda smo stali s time.”

Ostale, još neotvorene prijave, pričekat će ormarima Ministarstva poljoprivrede dok “Vlada ne odobri još novaca”, ali kad će se to desiti nije izvjesno s obzirom na to da je ionako tijesan entitetski budžet za poljoprivredu, umjesto traženih 160 odobrio 60 miliona maraka.

BIRN

tačno.net
Autor 24.7.2013. u 10:50

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija