Marihuana zakon mijenja

Autor 18.3.2012. u 10:45

Marihuana zakon mijenja

Mini-reformom novoga Kaznenog zakona i njegovim stupanjem na snagu početkom 2013. godine posjedovanje manjih količina lakih droga tretirat će se kao prekršajno, a ne više kao kazneno djelo, potvrdio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić, rekavši da je za posjedovanje lakših opojnih sredstava za vlastitu upotrebu dovoljna prekršajna odgovornost, odnosno maksimalna kazna do tri mjeseca zatvora, koliko predviđa Zakon o suzbijanju droga.

Hvalevrijedna reforma zakonodavstva provodi se i zbog izbjegavanja stigmatizacije pojedinaca; slikovito rečeno, ako bi, primjerice, student prava, k tome najbolji u svojoj klasi, bio uhvaćen s malom količine “trave”, prema sadašnjem se zakonu nikada ne bi mogao zaposliti u, recimo, Ministarstvu pravosuđa. Preciznije, opisano djelo od 2013. neće ulaziti u policijske dosjee prijestupnika i tako našem zamišljenom studentu stvarati probleme pri zapošljavanju, karijeri ili nečem sličnom.

Liječenje umjesto kažnjavanja

No, kako će osoba kod koje policija pronađe smotuljak marihuane dokazati da je džoint namijenjen osobnoj upotrebi i kolika je najmanja količina opijata koju netko može posjedovati, ostaje nepoznanica. Ministar najavljuje da će otvorena pitanja o dekriminalizaciji, odnosno o količinskim razlikama i vrstama droga za osobnu upotrebu rješavati stručnjaci, radna skupina za izmjene zakona, i to nakon što se o njima provede šira javna rasprava. U očekivanju te rasprave, važno je kazati da će reformom Kaznenog zakona najviše profitirati upravo pravosudni sustav, iz kojega se isisavaju goleme količine novca u skupim sudskim postupcima za takva kaznena djela, koja često na kraju bivaju odbačena. Profitirat će, dakle, državna blagajna.

Josip Kregar, predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe, kaže da onoga tko konzumira opojne droge ne treba gledati samo kao sudionika kaznenog ili prekršajnog djela nego i kao žrtvu; takav konzument, kaže, zaslužuje liječenje, a ne kažnjavanje. Kregarovo poimanje problema kao da ukazuje na činjenicu da ćemo reformom rasteretiti pravosudni, a opteretiti zdravstveni sustav.

– Prekršajni postupak poznaje mjere obaveznog liječenja – pojašnjava Kregar i odmah dodaje da ne bi bilo dobro zbog jednog džointa izricati kazne zatvora.

– U postupku bi sudac imao slobodu procjene ili bi mogao izreći društveno korisnu mjeru rada za širu zajednicu. Tako se ne bi opterećivali ni sudovi ni zatvori – dodaje Kregar.
Zanimljivo je da je inicijativa za premještanje odredbe o posjedovanju droge za osobnu upotrebu iz kaznene u prekršajnu sferu došla od onih koji se drogom u praksi i bave – liječnika, odvjetnika i policije – koji se, na koncu, moraju nositi s velikim brojem ne tako važnih delikata.

– Iako svaka droga nosi potencijalni rizik, nosi ga i svaki drugi lijek. Uostalom, fikcionalni detektiv Sherlock Holmes uživao je opijum i kokain, a i otac psihoanalize Freud umalo je nagrađen za otkrića vezana uz djelovanje kokaina; tako je i jedan njegov pacijent, da se poslužim crnim humorom, i preminuo prilično sretan – zaključuje Kregar.

Štelanje statistike

Bivši ministar unutarnjih poslova Šime Lučin poznati je zagovornik dekriminalizacije opojnih droga za osobnu upotrebu. U slučaju ovih zakonskih izmjena, kaže, ne radi se samo o rasterećenju sudova.

– U posljednjih nekoliko godina 70 posto svih policijskih akcija vezano je uz posjedovanje lakih i manjih količina droge za osobnu upotrebu. Time se guše i DORH i sudovi, bez obzira na to što se u krajnjem postupku dosta tih kaznenih prijava odbaci. Prelazak tih djela u prekršajnu sferu praksa je većine zapadnoeuropskih zemalja, vođena time da se oslobodi prostor za kazneni progon dilera i krupnih preprodavača. Uhićenje osoba sa samo jednim džointom služi tome da policija napumpa statistiku, bez neke krajnje koristi – smatra Lučin.
Iz kaznene u prekršajnu sferu prešli su u Portugalu, Belgiji, Luksemburgu, pa i Italiji, gdje je marihuana potpuno dekriminalizirana. Lučin dodaje da nije u redu da maloljetnik kojeg se zateklo s džointom bude cijeloga života u kaznenoj evidenciji.

– Novčane prekršajne kazne moraju biti uravnotežene, glupo je da se veća kazna propisuje za posjedovanje jednog džointa nego za nelegalno posjedovanje oružja. Kazna bi mogla biti i društveno koristan rad: kada bi takav prijestupnik dva-tri mjeseca volontirao u nekoj ustanovi za stare i nemoćne ili čistio ulice, i društvo bi imalo koristi. No, mislim da će proteći još dosta vremena dok takva praksa ne zaživi – kaže Lučin.
Psihologinja Mirjana Krizmanić smatra da su sve droge zlo, ali upozorava na apsurd da su veće kazne propisane za posjedovanje džointa nego, primjerice, za obiteljsko nasilje.

– Mladi su skloni znatiželji, što uključuje i eksperimentiranje s marihuanom, no smatram da država novac treba utrošiti na ozbiljne kaznene predmete, koji godinama čame u sudskim ladicama. Isto tako, mlade je potrebno zaštititi i progonom dilera, jer su oni glavni problem. Ako male konzumente već treba kazniti, onda sam za to da im se propiše društveno koristan rad, jer oni uglavnom nemaju dovoljno novca da plate prekršajnu kaznu – smatra Mirjana Krizmanić.

Najviše kaznenih djela za posjedovanje marihuane

Ministarstvo unutarnjih poslova izvještava da je lani evidentirano 7.767 kaznenih djela koja se odnose na zlouporabu opojnih droga iz članka 173 Kaznenog zakona. Od toga se 5.269 odnosi na posjedovanje opojnih droga, od čega 3.233 otpadaju na posjedovanje marihuane, što je 41,62 posto od ukupnog broja svih kaznenih djela počinjenih po navedenim zakonskim osnovama.

Godišnje zbog droge do 6.500 prijava DORH-u

Koliki je broj osoba kojima se prošle godine sudilo za neovlašteno posjedovanje droge po sadašnjim odredbama Kaznenog zakona, pitali smo Općinski kazneni sud u Zagrebu. Sud nam je dostavio podatke za 2010., 2011. i prvi kvartal 2012. Tijekom 2010. primljeno je 302 predmeta koji su pokrenuti zbog kaznenog djela iz članka 173 stavka 1 Kaznenog zakona, dok ih je u toj godini riješeno ukupno 313 (286 se odnosi na punoljetne, a 27 na maloljetne osobe), s tim da u ukupan broj riješenih predmeta ulaze i oni iz ranijih godina. Na dan 31. prosinca 2010. u radu je ostalo 54 predmeta. Tijekom 2011. primljeno je 279 predmeta (245 se odnosi na punoljetne i 34 na maloljetne osobe), a riješen je 291 predmet, dok je koncem godine ostalo 43 predmeta. U posljednjem kvartalnom razdoblju, zaključno s veljačom 2012., primljeno je 28 predmeta, riješeno 14, dok je u radu trenutno 37 predmeta koji se vode zbog kaznenog djela zlouporabe opojnih droga.

Iz Državnog odvjetništva poručuju da im za navedena kaznena djela godišnje pristigne između 6.000 i 6.500 prijava. “Ako se prijava odbaci a postoje obilježja prekršaja, može se pokrenuti prekršajni postupak”, stoji u priopćenju DORH-a.

tekst preuzet iz tjednika Novosti

Autor 18.3.2012. u 10:45

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija