Milanović: Ukidamo zastaru za sva ubistva

tačno.net
Autor 24.9.2013. u 11:13

Hrvatski premijer Zoran Milanović najavio je da će se Ustav mijenjati i da će se zastara ukinuti za sva teška ubistva, a ne samo za politički motivirana, kako je ranije najavljivano.

Pokušaj vremenskog ograničavanja u zakonu o pravosudnoj saradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU-a, tzv. ‘lex Perković’, nije bio motiviran zaštitom počinitelja zločina, ponovio je on u Saboru, gdje prvi put podnosi godišnji izvještaj Vlade o stanju u društvu, te o aktivnostima Vlade.

“Naš jedini motiv bio je da zaštitimo branitelje od mogućih kaznenih postupaka u nekoj od zemalja EU-a”, rekao je hrvatski premijer, precizirajući kako misli na postupke za kazneno djelo ratnog zločina, za koje postoji univerzalna jurisdikcija.

Naglasio je da hrvatsko pravosuđe treba doći do dokaza o svakom zločinu i kazniti krivce. Milanović tvrdi da zbog takvog pristupa Hrvatska neće biti ni na koji način oštećena ili sankcionirana.

Najavio je da će tu raspravu pokrenuti u Evropi i ukazati na neravnopravnost država članica u pravosudnoj saradnji.

Rekao je i to kako će upravo inicijativa o ustavnim promjenama i osnivanju saborskog istražnog povjerenstva omogućiti procesuiranje, pa i rasvjetljavanje nekih okolnosti u vezi sa najtežim kaznenim djelima i “izvući na površinu neke aktere koji se sada skrivaju iza kulise buke i galame”.

„I europski uhidbeni nalog je instrument jedinstvenog prostora slobode, pravde i prava u Europskoj uniji, a ne instrument prioriteta bilo koje države pred drugom državom. Ideja je ne da se sudi u Hrvatskoj ili Švedskoj, nego da se sudi bilo gdje“, dodao je.

„S obzirom na to da je riječ o našoj drami, njezin završni čin bi trebao biti u Hrvatskoj.“

‘Interes građana’

Hrvatska nikom ništa ne duguje za ulazak u Evropsku uniju. Mijenjali smo se nabolje i ispunili visoke kriterije koji su od nas zahtijevani, poručio je hrvatski premijer Zoran Milanović u Saboru, gdje prvi put podnosi godišnji izvještaj Vlade o stanju u društvu i o aktivnostima Vlade.

Hrvatskoj, kazao je Milanović, niko ništa nije poklonio, niti traži da joj neko nešto daruje.

“Tražimo, međutim, da nas se poštuje. Tražimo da se uvažavaju naša prava, naši napori i stavovi. Inzistiramo i inzistirat ćemo na tome da se Hrvatsku doživljava ravnopravnim partnerom i sugovornikom, jer je to naša obveza i posao”, naglasio je.

Jedinim preostalim strateškim zadatkom nakon ulaska u Uniju označio je stvaranje uvjeta za sadržajniji i ugodniji život svih građana, širenje područja ljudskih prava, individualnih sloboda i argumentiranog dijaloga.

Hrvatska, zemlja „radišnih, kompetentnih, kreativnih, otvorenih i ambicioznih ljudi“, bit će dobro uređena i ekonomski prosperitetna država, čiju stabilnost sigurno neće moći „uzdrmati nepovoljni financijski vjetrovi s drugih tržišta“, naglasio je Milanović, te iznio i pretpostavke za takvu Hrvatsku.

„Osnovana pretpostavka da bi se to ostvarilo je da se i u Briselu i na svim drugim utjecajnim adresama zalažemo za interes svojih građana i svoje zemlje“, rekao je hrvatski premijer.

“Budite sigurni da ćemo to i učiniti i budite sigurni da ćemo u tome biti uspješni”, poručio je Milanović pred Hrvatskim saborom.

On je kao glavne pravce Vladinih aktivnosti za izlazak iz krize naznačio uvođenje reda, konsolidaciju državnih finansija, restrukturiranje i racionalizaciju državnog i javnog sektora, te donošenje mjera za oporavak i novi rast ekonomije.

“Sva četiri pravca su gotovo jednako važna, jer samo pozitivni rezultati na sva četiri pravca i na njihovim rukavcima mogu uroditi boljim standardom naših građana i uređenim državnim financijama”, istaknuo je on.

Javni dug

Milanović je zaključio da je loša ekonomska situacija u Hrvatskoj “rezultat višegodišnje neodgovornosti HDZ-ovih Vlada”.

Rekao je kako je BDP u drugom tromjesečju ove godine realno manji za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2012, ali je u odnosu na prvo tromjesečje ove godine zabilježen rast od 0,2 posto.

Hrvatski premijer je kazao da će javni dug do kraja godine iznositi 24,9 milijardi eura, ali i da je budžetski deficit smanjen, tako da je iznosio nešto više od 1,4 milijarde eura, od čega je, ističe, gotovo 1,1 milijarda otišla na kamate.

Podsjetio je na to da je Vlada privatizirala tri velika brodogradilišta, a da je Ministarstvo finansija uvelo uredniju naplatu poreza kroz objavljivanje lista poreskih dužnika, reprogramiranje poreskih dugova, fiskalizaciju i Institut predstečajne nagodbe.

Najavio je da će se do kraja godine zakonskim izmjenama uvesti red u finansijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija.

Istaknuo je da uvođenje reda nije ostalo samo na resoru finansija, podsjetivši na to da je za vrijeme njegovog mandata dovršen registar birača, te da se informatizira sistem socijalne skrbi, „kako bi se stalo na kraj onima koji varaju i potkradaju državu“.

anadolija

tačno.net
Autor 24.9.2013. u 11:13