Mostarski srkletli izbori

Zija Dizdarević
Autor/ica 17.2.2021. u 11:03

Mostarski srkletli izbori

Zna se da su Mostarke posebne žene (NE seksizmu), da su neke baš na svoju ruku (NE mačizmu), da umiju i pravo zakuhati (NE rodnoj segregaciji). A u posljednje vrijeme sve to dokazaše dvije Mostarke – Irma Baralija i Boška Ćavar. I postaše žrtve svojih kuražnih građanskih nastojanja.

Odvažne žene i cmizdravi muškarci

Baralija je zaslužna što su mostarski izbori održani nakon 12 godina. Dobila je bitku obraćajući se Evropskom sudu za ljudska prava kao građanin kojem su uskraćena biračka prava. Ćavar je društvena aktivistkinja koja se opire nezdravom HDZ-SDA dvovlašću, lopovlucima i marifetlucima gradske uprave koja dezurbanizuje Grad. Obje su u Našoj stranci.

Umjesto da im se aplaudira od srca, Irma i Boška našle su se na brutalnom udaru etnomačista, izložene primitivizmima posljednje vrste. Krive su jer nisu htjele glasati ni za jednog od dva ljekara, finalna natjecatelja za gradonačelnika – dr. Marija Kordića (HDZ) i(li) dr. Zlatka Guzina (Koalicija za Mostar). Učinile su na što su imale neosporno pravo, jedno od onih za koja se bore kao društveno odgovorne i hrabre ličnosti. A naspram njih su kenjkavi muški politički konformisti i cmizdravi anonimusi što se drče tupoglavošću i junače uvredama po društvenim mrežama.

Kada je o muško-ženskim odnosima riječ na političkoj liniji – ni jedne dame nema na pet ključnih pozicija u Gradu. Gradonačelnik, predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić (SDA), zamjenici mu Ivan Zelenika (HDZ) i Velibor Milojević (Ostajte ovdje). Ove (i ne samo one) Mostarke su junakinje nastojanja da se Grad demokratizuje, da Mostar bude područje svih njegovih žitelja, a, eto pobjednici su Mostarci – eksponentni dokazano opasne nazadnjačke i konfliktne politike.

Kao i svako drugi, Baralija i Ćavar imaju svojih mušica, pa i izlijetanja u javnosti. Ali to je sasma zanemarivo spram njihovog životnog i aktivističkog kreda. Sjajna je rečenica Ćavar da neće da bude ničija osamnaesta ruka. Irma je objelodanila i ambiciju da bude gradonačelnica. U jednom od neuspješnih izjašnjavanja pri izboru za prvog čovjeka Grada dobila je pet glasova.

Glasovi i objede

Kada je utvrđeno da će izbora u Mostaru napokon biti to je dočekano ne samo kao ohrabrujuća vijest za Grad, već su zaiskrila i nerealna nadanja da bi se tim povodom tamo mogao desiti demokratski zaokret, koji bi relativizirao pa i ugrozio moć HDZ i SDA. Više je to bio izraz želje da se desi neki politički boljitak u bitnom bh. gradu nego što se vjerovalo u ostvarivost te nade.

Stvarnost kazuje, ne samo na tom području, da traje specifični hladni rat od kako je potpisan Mirovni sporazum. Razlog što su ubjedljivo pretegle dvije vladajuće stranke nije u činjenici da izbora tamo nije bilo 12 godina, već je tih 12 godina lokalne izborne apstinencije rezultat konfliktno-dogovorne politike SDA i HDZ.

Ne može se u Mostaru kao ni na razini Bosne i Hercegovine učiniti ništa temeljno dok se ne uzdrmaju baza i(li) vrhovi piramida (tro)vlasti. To zahtijeva kidanje korupcionaško-klijentelističko-nepotističke mreže koja čini vlast i štiti vladajuće.

Bio bi bezobrazluk da iz Sarajeva svjedočim o tome kako je u Mostaru danas, o podijeljenosti i  obnovi i izgradnji odnosa među ljudima – kao sugrađanima željnih normalne društvene atmosfere i opuštene komunikacije, kretanja diljem grada bez zaziranja. Uvjeren sam da većina građanki i građana Mostara takvo to i želi. Dragan Markovina zna kako je tamo i, uz ostalo, piše: I dok čitav svijet razmišlja kako da ukloni automobilski promet iz centra grada, u Mostaru se uz prateći nelegalni ekocid gradi magistrala od četiri trake u najužem gradskom središtu, s predviđenom ogromnom petljom nasred nekadašnjeg korza, tako da definitivno podijeli grad na dva dijela po ratnoj liniji.

Mostarski izbori bili su gotovo sudbinski važni sa SDA i HDZ, posebno. SDA je gubitnik u dva kapitalna kantona – Sarajevskom i Tuzlanskom. Za to što se u Mostaru završilo ovako – kao i u sarajevskom i tuzlanskom slučaju – čelnik SDA Bakir Izetbegović optužuje druge (probosanske) stranke. Otišao je korak dalje izričući sramotnu rečenicu: Irma Baralija nije donijela izbore u Mostar, ona je izdala Mostar. Sebi i SDA Izetbegović je pripisao zasluge za izbore, a Baraliji stajanje uz ono što je HDZ radio u ratu?! A, SDA sa HDZ-om druguje i trguje od 1990., uredno su se sastajale i u ratu, na najvišem nivou.

Pa što nije niko iz SDA uradio to pred Strazburškim sudom što je učinila Irma Baralija? A sad ona kriva. Odvratno!

Uz to, da je Baralija i glasala, bošnjačko-probosanski, za Guzina – bilo bi 17:17. U tom slučaju prednost po gradskom statutu ima mlađi kandidat – Kordić.

Dragan Čović slavodobitno tatrlja o potvrdi da je Mostar stolni hrvatski grad, ma šta to značilo. I HDZ je načet na posljednjim izborima na nekim za njih važnim punktovima. Odlučujuće glasove za svog gradonačelnika dobili su od Hrvatske republikanske stranke koja je to obrazložila protuhrvatskom psihozom, kriveći za to SDA, ali i SDP i još ponekog.

HDZ je u izbore ušao sam i u Gradskom vijeću (35 vijećnika) osvojio 13 mandata, Koalicija za Mostar (SDA, SBB, SBiH, DF i BPS) 11, Bh. blok (Naša stranka i SDP) 6, HRS 3 i po 1 mandat Ostajte ovdje (okrenuta srpskom stanovništvu) i Prva mostarska partija. Kordić je dobio sedamnaesti glas vjerovatno od Ostajte ovdje, po logici strateškog partnerstva SNSD i HDZ i političkog bratstva Milorad Dodik – Dragan Čović. Po toj računici, pet glasova KzM za Guzina dodali su iz Bh. bloka četiri i jedan iz PMP.

BiH bez bloka

Bh. blok je u Sarajevu spao sa šest na četiri stranke, na izborima u Mostaru na dvije i tamo se raspolutio i konfrontirao. Kada to poredate, onda onih 6 osvojenih mandata u Gradskom vijeću Mostara izgleda odlično. To što su činile SDP i NS jedna drugoj u ovakvom vremenu u tako delikatnom gradu je zaumno. Svjedoči o začuđujućoj političkoj nezrelosti, manjkavom (među)stranačkom liderstvu, ozbiljnim unutastranačkim problemima, odsustvu odgovornosti prema bh. stvarnosti i budućnosti. Umjesto da to bude prilika za iskazivanje animirajuće homogenosti, snaženje i širenje bh. demokratske platforme – dobijamo krizu u bloku koji je probudio nade da je moguća promjena u odnosima političkih snaga u Bosni i Hercegovini. Sukob dolazi u vrijeme kada međunarodni autoriteti razmatraju šta sa bh. državom i s kojim snagama je pokušavati izvući iz etnokorupcionaškog gliba. Svi koji su vjerovali u solidnost i snaženje bh. bloka dobili su šamarčinu baš s te strane. Niko nema pravo da upropasti ideju o Bh. bloku. Drugarice i drugovi u Socijaldemokratskoj partiji, dame i gospodo u Našoj stranci – uozbiljite se!

foto: Fokus.ba

Zija Dizdarević
Autor/ica 17.2.2021. u 11:03