Nacionalizam

Nacionalisti pokušavaju dijeliti Bosnu i Hercegovinu

 Adelheid Wölfl
Autor 22.4.2021. u 11:15

Izdvajamo

  • Kao i Čović, Zovko već godinama otvoreno vodi kampanju za etnizaciju biračkog prava u Bosni i Hercegovini. Thomas Waitz, europarlamentarac za zelene i član delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom, misli o tome: "Nominacija etnonacionalistički nastrojene europarlamentarke Zovko za mjesto zamjenika predsjedavajućeg delegacije dovoljno je skandalozna." Osim toga, zabrinjavajuće je, rekao je Waitz, kako se poslanici zalažu za navodno mirno komadanje Bosne i Hercegovine, iako bi to moglo dovesti do oružanih sukoba i ponovne nestabilnosti u regiji. "Postoji otvoreno lobiranje kojim se nastoje kršiti pravila, a istovremeno je rad delegacije godinama blokiran", kritikovao je Austrijanac.

Povezani članci

Nacionalisti pokušavaju dijeliti Bosnu i Hercegovinu

Foto: ELVIS BARUKCIC / AFP

Narodnjačko – nacionalistički HDZ pokušava promjeniti izborni zakon u svoju korist i dodatno ga etnizirati. Ustvari već dugo je potrebna promjena ustava.

Piše: Adelheid Wölfl

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

“Napad iznutra” u Bosni i Hercegovini koristi se već decenijama: od formiranja države 1992. etnički nacionalisti pokušavaju je uništiti. U početku se to radilo vojnom agresijom, danas se to događa zakonskim prijedlozima i političkom propagandom. Nedavno su nacionalisti dobili podršku i iz drugih zemalja: iz Hrvatske i Slovenije. Jedinstvena Bosna i Hercegovina ponovo je na meti napada. Šef bosanskohercegovačkog HDZ-a Dragan Čović već dugo pokušava uvjeriti međunarodne političare i diplomate da su Hrvati diskriminirani u Bosni i Hercegovini i često im govori o “legitimnom predstavljanju”.

Čovićev izum

Stručnjak za ustavno pravo iz Graza i stručnjak za bosanski Ustav Joseph Marko kaže da Čović ovom strategijom želi postići da se ubuduće izradi svojevrsni bodovni sistem prema kojem kandidate iz deset kantona u bosanskom dijelu zemlje Federacije BiH treba rebalansirati – tako da oni koji žive u kantonima u kojima je HDZ jak, imaju priliku uvijek pobijediti. Međutim, ovo nema nikakve veze s diskriminacijom. Radi se o održavanju HDZ-a na vlasti.

“Legitimno predstavljanje je Čovićev izum bez ikakvog pravnog osnova”, kaže Marko. Jer diskriminirani u Bosni i Hercegovini su sasvim drugi: u nekoliko presuda, Evropski sud za ljudska prava (EGMR) utvrdio je da su oni Bosanci koji ne spadaju u takozvana tri naroda (Bošnjaci, Srbi, Hrvati) u Bosni i Hercegovini, uvijek bili u nepovoljnom položaju.

Jevreji i Romi su teško diskriminirani

Na primjer, Jevreji ili Romi ne mogu postati članovi državnog predsjedništva. I Bosanci, koji uopće ne pripadaju bilo kojoj etničkoj grupi jer sebe vide kao individualne građane, također su isključeni iz mogućnosti da budu izabrani. No, zahvaljujući podršci Hrvatske, članice EU, Čović i Co. su uspjeli svojom propagandom na dnevni red staviti takozvano “hrvatsko pitanje”. Ovi nacionalistički Hrvati sada vrše ogroman pritisak, ne samo u Evropskom parlamentu već i u diplomatskim krugovima. Pritom je bosanskohercegovački HDZ posljednjih godina izgubio glasače. Stoga se boji da više neće moći koristiti svoju moć veta.

Ukupno je pet presuda EGMR-a (Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku i Pudarić) kojima se traži prestanak diskriminacije. Ustav bi morao biti promijenjen kako bi se osigurala jednakost svih građana. Ali ako se Čović izvuče sa svojom idejom “legitimnog predstavljanja”, to bi dovelo do suprotnog, naime do daljnje etnizacije i podjele države.

Neustavan prijedlog

“Tako nešto bilo bi neustavno jer bi stvorilo sistem koji je u suprotnosti s izbornim sistemima na drugim nivoima. Stoga, bio bi suprotan principu jednakosti”, objašnjava Marko za STANDARD. Provedba ideje o “legitimnom predstavljanju” koju slijedi Čović bila bi dijametralno suprotna od presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Čovićev zahtjev također je u suprotnosti sa zaključcima Evropskog vijeća iz 2017. U tamošnjem članu 4. jasno je rečeno: „Prepoznajući da Ustav Bosne i Hercegovine navodi Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstitutivne narode (zajedno s ostalima), Vijeće ponavlja da principi jednakosti svih građana i nediskriminacije moraju biti neograničeno garantirani. Vijeće naglašava da se ne smiju poduzimati nikakvi zakonodavni ili politički koraci koji bi otežali provođenje presude Sejdić-Finci i sa time vezanih presuda.“

Stari zahtjevi EU

EU već godinama zahtijeva konačno provođenje presude Sejdić-Finci iz 2009. godine kako bi Jevreji poput Jakova Fincija i Romi poput Derve Sejdića mogli biti izabrani u državno predsjedništvo. Međutim, HDZ prvo želi promijeniti izborni zakon u svoju korist. Čović se više puta pozivao na takozvani slučaj Ljubić: odluka Ustavnog suda BiH iz 2016. godine, koja je, međutim, već odavno provedena.

Stručnjak za ustavno pravo Marko više puta je ukazao da je u slučaju Ljubić sve urađeno jer je Ustavni sud već izbrisao odgovarajući pasus. Reforma izbornog zakona, kakvu HDZ želi i koja bi dovela do promjene formule izbora poslanika, nema pravnu osnovu. “Jer odgovarajući član 10.16 izbornog zakona već precizira kako Izborna komisija mora raspoređivati mandate zastupnika. U tome nema prostora za dodatno tumačenje”, rekao je Marko za STANDARD.

Politički trikovi

Međutim, ni međunarodne diplomate i političari nisu prozreli HDZ-ov trik da predmet Ljubić uvijek bude prilika za njihova politička angažovanja. Čak je i američki državni sekretar Antony Blinken nedavno u pismu bosanskom državnom Predsjedništvu zatražio da se pored odluka EGMR trebaju provesti i “odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”. Na slučaj Ljubić ukazano je i u internom dokumentu EU, iako je taj slučaj već odavno proveden.

Čović je uvjeren u pobjedu jer misli da će ga EU i SAD podržati u ovom slučaju: “Najvažnije mi je da smo uključili predstavnike međunarodnih institucija koji su od početka pratili ove procese. Svi poticaji EU-a i američke strane vrlo jasno daju do znanja da se taj posao mora dovršiti s našim snagama”, rekao je nedavno. U stvari, prema bosanskom portalu “Večernji”, već je održano nekoliko sastanaka bliže neimenovanih lokalnih političara uz posredovanje međunarodnih predstavnika, iako je obećan transparentan i inkluzivan proces, na primjer sa civilnim društvom. Zbog toga postoji velika zabrinutost u Bosni i Hercegovini da se radi na mogućem dogovoru.

EU želi okončati izborne manipulacije

Pritom su sasvim drugi zahtjevi Evropske komisije – poput provođenja preporuka Vijeća Evrope, Venecijanske komisije i Grupe država protiv korupcije (Greco) kako bi se spriječila izborna manipulacija – zapravo važni za Bosnu i Hercegovinu.

Željko Komšić, član bosanskog državnog predsjedništva, ukazao je državama EU, SAD, Turskoj, Velikoj Britaniji i Japanu da nisu potrebne izmjene izbornog zakona, kako to zahtijeva HDZ, nego hitne ustavne promjene kako bi se konačno okončala diskriminacija Jevreja i Roma.

HDZ se ne predaje

S obzirom na činjenicu da HDZ nema argumente za svoje zahtjeve, sada ponovo pokušava zaposliti bosanski Ustavni sud sa slučajem Ljubić. Sjednica je zakazana za juni ili juli u okviru Velikog vijeća. Na pitanje medija “Patria”, Ustavni sud je potvrdio da bi na ovom sastanku trebalo ispitati pitanje izvršenja presude u predmetu Ljubić.

HDZ time očito želi održati tu stvar što je duže moguće kako bi spasio svoj jedini alat. Za ovaj cilj još uvijek postoji podrška iz inostranstva, naime iz Hrvatske. Zagreb je nedavno objavio non-paper, koji također podržavaju Slovenija i Mađarska, kojim se opet bave takozvanom diskriminacijom.

Upozorenje na non-paper iz Hrvatske

Neetnički orijentisani političari kao Komšić upozoravaju: „Neke zemlje EU mogle bi kroz non-paper iz Hrvatske biti dovedene u zabludu, a radi se o tome da se nastavi politika Hrvatske i ostvari i dalje uticaj na interna pitanja u Bosni i Hercegovini. Veoma je važno da sve države članice EU vide i razmisle o tome šta Hrvatska stvarno želi u Bosni i Hercegovini, ne sa hrvatskog stajališta, nego sa stanovišta evropskih normi i vrijednosti. Ako bi države članice EU prihvatile nešto što je mimo evropskih vrijednosti koje svi dijele, kao što je ravnopravnost svih građana, ljudska prava, temeljne slobode i demokratija, to bi za samu EU bilo veoma opasno i neumjesno.“

U međuvremenu napetosti oko izbornog zakona su se pojačale jer je prošle sedmice objavljen još jedan non-paper koji dolazi od desničarskog populističkog premijera Slovenije Janeza Janše, koji čak želi stvoriti nove granice prema etničkim kriterijima na Balkanu, što bi sa velikom vjerovatnoćom dovelo do novih ratova.

Janša podržava ekstremiste

Janšin non-paper izazvao je strah i neizvjesnost kod onih u Bosni i Hercegovini koji se boje sukoba i zabrinuti su za državu. Međutim, etnonacionalisti poput Milorada Dodika se nasuprot tome raduju: oni godinama pokušavaju uništiti Bosnu i Hercegovinu i sada su započeli nove kampanje. U tom kontekstu nedostaju jasne i nedvosmislene riječi iz EU o ovom pitanju.

Činjenica da Hrvatska pristrasno djeluje i lobira čini ove stvari još težim. Na primjer, u Evropskom parlamentu predsjedništvo Delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom nije moglo biti konstituisano zbog blokade Europske narodne stranke (ENP), jer su dvojica Hrvata predložena za zamjenike predsjednika. Dvije osobe iz iste zemlje nisu dozvoljene. Međutim, ENP insistira na nominaciji radikalne nacionalističke parlamentarne zastupnice hrvatskog HDZ-a Željane Zovko, koja se zapravo interesira samo za Bosnu i Hercegovinu jer dolazi iz Mostara.

Pat u parlamentu EU zbog Hrvatske

Kao i Čović, Zovko već godinama otvoreno vodi kampanju za etnizaciju biračkog prava u Bosni i Hercegovini. Thomas Waitz, europarlamentarac za Zelene i član delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom, misli o tome: “Nominacija etnonacionalistički nastrojene europarlamentarke Zovko za mjesto zamjenika predsjedavajućeg delegacije dovoljno je skandalozna.” Osim toga, zabrinjavajuće je, rekao je Waitz, kako se poslanici zalažu za navodno mirno komadanje Bosne i Hercegovine, iako bi to moglo dovesti do oružanih sukoba i ponovne nestabilnosti u regiji. “Postoji otvoreno lobiranje kojim se nastoje kršiti pravila, a istovremeno je rad delegacije godinama blokiran”, kritikovao je Austrijanac.

derstandard.at –  21. april 2021.

 Adelheid Wölfl
Autor 22.4.2021. u 11:15

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija