Najneizvjesniji izbori od završetka rata

tačno.net
Autor 5.9.2014. u 12:10

Najneizvjesniji izbori od završetka rata

Centralna izborna komisija BiH (CIK) ovjerila je ukupno 113 političkih subjekata (65 političkih stranaka, 24 koalicije i 24 nezavisna kandidata) za učešće na Općim izborima 12.oktobra/listopada 2014.godine. Nakon izvršenih provjera ovjerene su ukupno 732 kandidacijske liste i 7743 kandidata, uključujući i nezavisne kandidate.
CIK je ovjerio 80 kandidacijskih listi za dodjelu kompenzacijskih mandata sa ukupno 952 kandidata. U Centralnom biračkom spisku za glasanje nalazi se ukupno 3.278.908 upisanih birača. Najzanimljiviji će biti izbori za Predsjedništvo BiH, posebno izbor za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH za kojeg se nadmeće čak 10 kandidata.

DODIKOVA OPOZICIJA „HVATA POSLJEDNJI VOZ“

Sve velike stranke/partije su u velikoj neizvjesnosti, počevši od Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), Saveza nezavisnih socijaldemokrata BiH (SNSD), Stranke demokratske akcije (SDA), Srpske demokratske stranke (SDS), pa i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH), koja je uspjela pod dugogodišnjim vođenjem Dragana Čovića izvršiti svojevrsnu „kriminalizaciju hrvatskog naroda“. U Republici Srpskoj (RS) opozicija ima jedinstvenu šansu da porazi Milorada Dodika i SNSD samo ako izlaznost na opće izbore u ovom bh. entitetu bude znatno veća nego na prošlim općim, ali i lokalnim izborima. Ognjen Tadić, potpredsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), kao Dodikov protivkandidat za poziciju predsjednika RS, je na prošlim izborima također odmjerio snage sa Dodikom, za istu poziciju i izgubio je od Dodika sa 92379 glasova razlike. Kronična neorganiziranost opozicije u RS-u i personalni višegodišnji sukobi i interesi unutar opozicije idu na ruku Miloradu Dodiku. Dugogodišnji opozicioni liderski dvojac iz RS-a Mladen Bosić – Mladen Ivanić “hvata posljednji voz”’, jer u slučaju neuspjeha u velikoj mjeri raspadaju se i njihove političke partije. Ognjenu Tadiću, pored visoke izlaznosti na opće izbore, može pomoći i unutrašnje jedinstvo SDS-a koje je u znatnoj mjeri narušeno nejasnim i kalkulantskim političkim kombinatorikama Mladena Bosića, predsjednika SDS-a.

Bosić je nepotrebno ulazio u koaliciju sa Dodikovim SNSD na državnom nivou i tako dobrim dijelom diskreditirao poziciju formalno opozicionog SDS-a u RS-u. Kasnije je napustio tu koaliciju. Međutim, posljedice toga koaliranja mogu SDS koštati izbornog poraza na predstojećim izborima. Pozicija Mladena Ivanića, kao kandidata opozicije za srpskog člana Predsjedništva BiH je lakša nego pozicija Ognjena Tadića, jer je Ivanić na prošlim izborima izgubio mjesto u Predsjedništvu BiH od Nebojše Radmanovića za samo 9678 glasova razlike. Jedina prednost Željke Cvijanović, članice SNSD-a i aktualne premijerke RS-a, i kandidatkinje za srpskog člana Predsjedništva BiH, u odnosu na Mladena Ivanića, je činjenica da je se radi o ženi-kandidatu za srpskog člana u Predsjedništva BiH, što je novina u RS-u u odmjeravanju snaga između najjačih političkih partija. Sve drugo osim pobjede Ivanića nad Cvijanovićkom bilo bi veliko iznenađenja izbora u BiH. Posebnu težinu izborima u RS-u daje i zvanično obraćanje Aleksandra Vučića, premijera Srbije, da se neće miješati u izbore u RS-u i u BiH, što dodatno otežava poziciju Milorada Dodika i njegovog SNSD-a. Izjava premijera Vučića je ustvari stav SR Njemačke i saveznika, ali i personalna odluka Aleksandra Vučića i predsjednika Srbije Tomislava Nikolića zbog podrške koju je Dodik iskazao Borisu Tadiću, bivšem predsjedniku Srbije, prilikom izbora u Srbiji 2012.godine. Poraz Tadića u Srbiji 2012.godine bio je nagovještaj odnosno uvod u poraz Dodika u Republici Srpskoj na predstojećim izborima. Iako je SDS na prošlim lokalnim izborima ostvario dobar izborni rezultat, opći izbori su nešto sasvim drugo i glasači se između ostalog opredjeljuju i prema politici koju aktualna vlast vodi spram države BiH i prema politici jačanja RS u odnosu na državu BiH. Milorad Dodik i SNSD-e su u tome u velikoj prednosti u odnosu na SDS i njegove saveznike, jer su nasljeđujući SDS u vlasti proteklih godina bili daleko „efikasniji“ u rušenju atributa države BiH.

DA LI JE DF-ŽELJKO KOMŠIĆ SATELITSKA STRANKA FAHRUDINA RADONČIĆA?

U Federaciji BiH (FBiH), Demokratska fronta-Željko Komšić (DF-Željko Komšić) je prvobitno predložila kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Zoru Terzić-Šeremet, koju je zamijenio Anto Popović, umirovljenik iz Livna, a tek potom kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Emira Suljagića. Komšić je ranije odbio prijedlog predsjednika HDZ 1990 Martina Raguža da DF podrži kandidaturu Raguža za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Očekivalo se, da upravo Željko Komšić predloži respektabilnog kandidata iz reda hrvatskog naroda ili da podrži Raguža, imajući u vidu da je osam godina zastupao interese Hrvata u Predsjedništvu BiH, upravo i zbog toga što je sa pozicije hrvatskog člana Predsjedništva BiH osnovao DF. Navodno postoji dogovor Željka Komšića, Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH i Fahrudina Radončića, predsjednika Saveza za bolju budućnost (SBB), da nakon izbora formiraju vlast u kojoj bi Radončić postao predsjedavajući Vijeća ministara BiH, jer će u novom četverogodišnjem ciklusu predsjedavajući biti iz reda Bošnjaka. Sve više se u javnosti stvara percepcija da je Željko Komšić i njegov DF postaju politički satelit i politički talac Fahrudina Radončića. Pri tome se ignorira činjenica da novi predsjedavajući Vijeća ministara BiH, prema demokratskoj praksi, dolazi iz redova pobjednika izbora, a ne iz minorne političke stranke kao što je Radončićev SBB.

Martin Raguž sa podrškom DF-Željko Komšić bio bi ravnopravni takmac Draganu Čoviću za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Analitičari upozoravaju, da je političkidegutantno da se ukupna aktivnost Komšića i DF-a isključivo fokusirala na Suljagića, a nimalo na umirovljenika Popovića i na taj način je Komšić dao za pravo onima koji tvrde da postoji njegov politički dogovor sa Draganom Čovićem, predsjednikom HDZBiH. Prema pouzdanim međunarodnim izvorima očekuje se, da će upravo Radončić u završnici kampanje preko svoje infrastrukture podržati kandidaturu Suljagića.
Kombinatorike Komšića, Radončića i Čovića da izaberu i bošnjačkog i hrvatskog
člana Predsjedništva BiH bi mogao poremetiti Bakir Hadžiomerović, kandidat SDP BiH, ali i postizanje dogovora drugih kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH u završnici kampanje, da zajednički podrže jednog kandidata.
Također, navedenu kombinatoriku bi mogao “pokvariti“ i sporazum Bakir Izetbegović- Mustafa Cerić i savezništvo stranaka i pojedinaca desnog centra.

SPAŠAVANJE LAGUMDŽIJE

Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP BiH, kandidaturom Hadžiomerovića prevashodno pokušava spasiti sebe i SDP. Uzdajući se u imidž Hadžiomerovića, Lagumdžija računa da bi sa Hadžiomerovićem i SDP mogao ponoviti rezultat sa prošlih općih izbora i tako bi sve svoje pogreške i katastrofalnu politiku pokušao amnestirati, a posebno bijeg i odlazak najomiljenijeg SDP-ovca Željka Komšića.

Analitičari procjenjuju, da bi poslije izbora Lagumdžija na kongresu SDP-a instalirao svog čovjeka (a ne Hadžiomerovića) za predsjednika SDP, a Hadžiomerović bi ukoliko ne bude servilan doživio raniju sudbinu Komšića. Cijeneći dosadašnje ankete i analize, po svemu sudeći, članstvo SDP-a će plebiscitarno glasati za Hadžiomerovića, za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, ali glasajući za njega glasat će i za novog predsjednika i vođu SDP-a. Procjenjuje se, da će članstvo SDP-a u velikoj mjeri uskratiti podršku Lagumdžiji kako bi ga definitivno otjeralo iz SDP-a. Već su mu pojedinci iz Predsjedništva SDP-a ponudili da se časno povuče sa čela partije. Glasači SDP-a će ili glasati većim dijelom za DF Željka Komšića ili će se opredjeljivati personalno za osobe na listama. Protivnici Lagumdžije unutar SDP-a usmjerit će svoje glasove za Hadžiomerovića, jer ga vide kao mogućeg budućeg predsjednika i vođu SDP-a. U SDP-u postoji jaka frakcija koja se želi politički otarasiti Lagumdžije, jer su svjesni da bi njegov dalji ostanak na čelu potpuno uništio SDP.

Glas za SDP na budućim izborima će biti glas za Zlatka Lagumdžiju, a glas za Hadžiomerovića je glas za novog predsjednika SDP. Dolaskom Hadžiomerovića za predsjednika SDP-a otvorila bi se mogućnost saradnje sa DF-Željko Komšić, jer između Komšića i Hadžiomerovića, postoje jaki personalni odnosi. Međutim, takvom raspletu događaja prepreka je Zlatko Lagumdžija, osoba koja se politički obračunalasa plejadom političkih gromada od Nijaza Durakovića, zaključno sa Željkom Komšićem. Nije isključeno da upravo Lagumdžija započne pregovore sa DF u cilju postizbornog koaliranja i da se na taj način pokuša osigurati od neizbježnog unutarstranačkog puča.

Postoje naznake da bi se drugi hrvatski kandidati na čelu sa Živkom Budimirom,aktualnim predsjednikom Federacije BiH, uz podršku Lijanovića (stranka „Radom za boljitak“), mogli dogovoriti da između njih pronađu jednog kandidata u cilju razbijanja dogovora Dragana Čovića sa bošnjačkim strankama i Željkom Komšićem.
Ključnu ulogu bi mogao odigrati Budimir koji je tijekom svog mandata uradio veoma korisne stvari za braniteljsku populaciju iz Hrvatskog vijeća obrane (HVO), ali koji također računa na dio bošnjačkih glasova.

BOŠNJACI ZBUNJENI

Broj budućih glasova za pojedine kandidate za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH predstavlja veliku neizvjesnost. Bakir Izetbegović ukoliko bi ponovio rezultat sa prošlih izbora cca 162.000 glasova, teško da bi bez dodatnih novih glasova osigurao mjesto u Predsjedništvu BiH. Izetbegoviću ne ide na ruku kandidatura Cerića koji bi mogao upravo od Izetbegovića uzeti ključne glasove za njegovu pobjedu. Mustafa Cerić, bivši reisu-l-ulema Islamske zajednice BiH (IZ BiH), računa na glasove dijela glasača iz IZ BiH, koji nisu glasovi SDA, dio iz glasačke baze Bakira Izetbegovića, ali i na dio od 110.000 glasova Harisa Silajdžića sa prethodnih izbora, što bi ga dovelo u ravnopravnu poziciju sa Izetbegovićem. Ukoliko bio se napravio dogovor Izetbegović- Cerić, jedan od njih bi zasigurno (p)ostao član Predsjedništva BiH i tako bi bili prevaziđeni unutrašnji sukobi u SDA, a i eventualne podjele u okviru IZ BiH. Sa sporazumom Izetbegović-Cerić, odnosno dogovorom stranaka i pojedinaca desnog centra SDA bi bila jedini veliki pobjednik općih izbora. Gubljenjem izbora za člana Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović bi neupitno povukao i SDA u političku prošlost. Očigledno da SDA i Izetbegović nemaju partnera i da su pojedine stranke iz entiteta Federacija BiH usmjerene na izbacivanje SDA iz vlasti. Upravo je na Izetbegoviću i SDA odluka oko okupljanja saveza na poziciji desnog centra i dogovora sa Cerićem. Iako SDA ima dobre rezultate sa prošlih lokalnih izbora i popriličnu podršku Turske, a Izetbegović kontrolu na SDA i mjesto člana Predsjedništva BiH, to nikako nisu garanti da će SDA i Izetbegović ostvariti željene rezultate. Čak i u slučaju ponovljenog rezultata sa lokalnih izbora, SDA nije sigurna da će biti dio vlasti i prijeti joj dugogodišnja izolacija i apstinencija u političkom upravljanju u BiH, jer dvojac Komšić-Radončić žele ovladati političkom scenom u Federaciji BiH i eliminirati SDA kao vodeću političku stranku.

KONTROVERZNI RADONČIĆ

Kontroverzni Fahrudin Radončić je ukupnu kampanju isključivo fokusirao na svoje pozicioniranje i političko uhljebljenje. Radončićev dogovor sa Komšićem politički diskreditira Željka Komšića, jer se na takav način čak i Željko Komšić veže za „velikosrpski“ projekt. Javnost još uvijek nije upoznata sa političkom (finansijskom)pozadinom povezanosti Radončića i Komšića. Radončićevo kandidiranje za člana Predsjedništva BiH je ustvari pokušaj kontrole glasova koje je dobio na prošlim izborima, da se ne disperziraju drugim kandidatima, odnosno da on u danom momentu eventualno može usmjeriti svoje članstvo i glasače prema nekom drugom, a do sada, po svemu sudeći, će ih usmjeriti na kraju kampanje prema Emiru Suljagiću.
Očigledno je Radončić nakon kandidatura Suljagića i Hadžiomerovića te teških hipoteka i optužbi u „slučaju Kelmendi“, na Sudu u Prištini definitivno izgubio nadu da bi on mogao pobijediti Izetbegovića i profitirati nakon kandidature Mustafe Cerića. Također, političko objedinjavanje desnog centra i dogovor Izetbegović-Cerić bi faktički značio i nestajanje SBB i Radončića sa političke scene u BiH.

Ono što će ostati kao kuriozitet i fenomen izbora iz 2010.godine da su Komšić i Izetbegović, kao i Silajdžić i drugi bošnjački kandidati i formalno i faktički imali istu teritorijalnu glasačku bazu, odnosno imali su iste izborne jedinice koje se smatraju dominantno bošnjačkim izbornim jedinicama. U navedenim jedinicama Bošnjaci su duplo više glasova dodijelili Komšiću nego Izetbegoviću. Komšić je pobijedio u 88,5% izbornih jedinica, a Izetbegović je pobijedio samo u 6 izbornih jedinica, na Palama, Teočaku, Sapni, Čeliću, Bužimu i Banovićima ili 10,5%, a Silajdžić u Trnovu i Ibrahim Djedović u Velikoj Kladuši što čini samo 1% izbornih jedinica sa dominantno bošnjačkim stanovništvom. Drugi hrvatski predstavnici su pobjeđivali u izbornim jedinicama koje su naseljena dominantno hrvatskim pučanstvom i u takvim jedinicama Željko Komšić nije imao niti jednu pobjedu ili značajniji dio glasova.
Skoro sve glasove, njih cca 333.000 je dobio od Bošnjaka, odnosno u izbornim jedinicama sa dominantnim bošnjačkim stanovništvom. Zlatko Lagumdžija, kao nominalni Bošnjak je iskoristio izborne jedinice sa dominantnom bošnjačkim stanovništvom za inauguraciju Hrvata Željka Komšića, a na predstojećim izborima hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić će pokušati inaugurirati Suljagića kao bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, što Komšića dovodi u poziciju da bi najmanje 12 godina bio direktno i indirektno involviran u rad hrvatskih i bošnjačkih članova Predsjedništva BIH.

ASPIRACIJE SUSJEDA PREMA BiH NISU U POTPUNOSTI PRESTALE

Sasvim je jasno da međunarodna zajednica, ali i regionalno političko okruženje prate moguće političke rasplete pred i nakon općih izbora u BiH. I Srbija i Hrvatska su na istim pozicijama kao i prije 20-tak godina. U Hrvatskoj je ponovo na sceni politika Franje Tuđmana u pogledu BiH i zagovaranje trećeg entiteta, a Vučić i Nikolić, kao i njihovi prethodnici su taoci politike iz RS-a, ali i Srpske pravoslavne crkve (SPC) koja zdušno podržava politiku RS-a, da se izdvoji iz BiH, odnosno politiku kojom želi raspad BiH. I Srbija i Hrvatska podržavaju sporazum Dodika i Čovića, koji su protekle četiri godine blokirali BiH na putu euroatlantskih integracija. Međunarodna zajednica će preko SR Njemačke pokušati pokrenuti promjene u BiH. Uloga Turske može biti presudna i konstruktivna, ali prije svega i posebno u objedinjavanju bošnjačkih stranaka i pojedinaca, jer usaglašeni bošnjački interesi su uslov za promjene u BiH. Turska je već ranije napravila pogrešnu procjenu kada su 2010. godine stopirali posjetu Izetbegovića Turskoj, koji je posjetom želio osigurati podršku Recepa Tayyipa Erdoğana. Tada je politički establishment Turske bio siguran u Silajdžićevu pobjedu za člana Predsjedništva BiH. Zbog toga se ove godine očekuje konstruktivnija uloga Turske. Propast ustavnih promjena u BiH tzv. aprilskog paketa se upravo desio zbog bošnjačkih oprečnih stavova i sukoba, a ne zbog akcija srpske i hrvatske politike u BiH. Upravo Turska može značajno doprinijeti na objedinjavanju stranaka i pojedinaca na poziciji desnog centra, ali i svih drugih probosanskih snaga u BiH.

Analitičari smatraju, da će predstojeći opći izbori u BiH, zbog trenutnog ekonomskopolitičkog stanja i izborne kombinatorike političkih stranaka i pojedinaca, biti najneizvjesniji od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Nijedna politička stranka/partija ili pojedinac ne mogu biti sigurni u izborni rezultat, niti u kombinatoriku postizbornih koaliranja. U ovom trenutku najjači je neformalni savez/koalicija u BiH je između DF – Željko Komšić ● SBB-Fahrudin Radončić ● HDZ-Dragan Čović. Dolazeći dani i početak predizborne kampanje će ponuditi određene odgovore u vezi sa budućim koalicijama, ali i odgovore o utjecajima međunarodnih faktora prevashodno pojedinih nevladinih organizacija, a što će Međunarodni institut IFIMES posebno istraživati tokom i poslije izborne kampanje.

ifimes.org

tačno.net
Autor 5.9.2014. u 12:10

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija