Ne postoji evropski čarobni paket mera za BiH

Autor 31.1.2011. u 00:59

Ne postoji evropski čarobni paket mera za BiH

Elvir Bucalo

Sankcije ili politički pritisak prema BiH, pitanje je koje se postavlja sve češće. Građani, zbog sve težih uslova u kojim žive, kao da priželjkuju konačne poteze kojim bi čelnici EU u BiH napravili reda i kaznili neposlušne. Međutim, postavlja se pitanje koliko je to u saglasnosti sa evropskom politikom prepuštanja odgovornosti za budućnost zemlje onima koji je vode.
 
Sve je manje raspoloženja na evropskoj strani da se prema BiH nastupi prijetnjama mogućim sankcijama ukoliko ne bude pomaka u političkoj blokadi. Nagovještaji kakvi stižu iz Vijeća ministara i Evropske komisije, više govore u korist političkog pritiska i igre na kartu privlačnosti evropskih perspektiva za zemlju u kojoj već svi znaju i osjete da su na začelju evropskog integracijskog procesa zapadnog Balkana.

Zašto onda odlaganje objave bh. paketa i rasprave o prilikama u zemlji, prvobitno planirane za kraj ovog mjeseca? Zato što još uvijek teče rasprava unutar evropskih članica i što još uvijek nema jedinstvenog stava ko će i sa kakvim ovlastima djelovati u ime Unije na bh. terenu. Zagovornici veće bh. samostalnosti u odlučivanju i preduzimanju odlučujućih koraka nalaze trenutnu situaciju – u kojoj je još uvijek neizvjestan izbor vlade – manje kritičnom od ostalih. Vjeruju, naime, da bez suočavanja bh. političara sa direktnom odgovornošću za zemlju, neće biti ništa ni od preuzimanje te iste odgovornosti.

U svakom slučaju, konsultacije još traju, kaže glasnogovornica visoke predstavnice EU Catherine Ashton, Maja Kocijančič.

„To što mogu reći je da na bazi zaključaka Vijeća u decembru prošle godine mi sada spremamo raspravu o BiH, budućnosti, budućoj ulozi EU na terenu. Ta rasprava koja se sprema bit će na razini ministara vanjskih poslova na jednom od sljedećih sastanaka Vijeća“, kazala je Kocijančić.

Za direktora za zapadni Balkan Međunarodne krizne grupe, Marka Preleca, sankcije nisu rješenje.

„Mogućnost sankcionisanja pojedinih političara je nešto što je sasvim sporedno. Ono što je bitno za Evropu jeste da postavi jasne uvjete za ono što BiH mora učiniti – kao i sve ostale države koje žele pristupiti Uniji. Dakle, da postavi te zadaće“,
smatra Prelec.

Potrebni umni vizionarski lideri

RSE: Ne čini li vam se da Bosanci i Hercegovci, svi ti bh. narodi previše očekuju od tih evropskih poteza? Već mjesecima se priča o tom paketu kojeg gđa Ashton priprema za BiH, ali mi se čini da se taj paket prije svega odnosi na unutrašnju organizaciju Evrope, nikako ne na neke nove instrumente koje ćemo vidjeti na terenu.

Marko Prelec

Prelec: Da, u pravu ste. Ne postoji nikakav čarobni paket mjera koje će odgonetnuti bosansku zagonetku. Ono što je ključno i što se zapravo već i dešava – to je prestanak onog klasičnog razdoblja visokog predstavnika, dakle uprave izvana, i postepeni početak jednog drugog razdoblja gdje političke strukture BiH nemaju drugog izbora nego da same odluče kako će zajedno prema Evropi. Vidimo kakva je muka oko stvaranja vlade – i u Federaciji, i u Republici Srpskoj, i na najvišoj, državnoj razini – to ne ide uopće lako. I to neće ići lako. Ali ide. I mora da ide.

U isto vrijeme, u Strazburu, Parlamentarna skupština Vijeća Evrope donosi rezoluciju o potrebi pomirenja među državama i narodima bivše Jugoslavije, naglašavajući – BiH je u srcu ovog pitanja, a u toj zemlji su još uvijek snažne etničke podjele i mržnja.  Put do pomirenja vodi preko pravde, ukazuje i komesar Vijeća Evrope za ljudska prava, Thomas Hamamberg.

„Stvarno, istinsko, međuetničko pomirenje neće doći na prostor bivše Jugoslavije bez pravde. Pravda je jedini ključ, pravda bez zadrške. Iz istorije smo naučili da mir koji je uspostavljen bez pravde, ne traje dugo. Zato smo uvjerenja da su neophodne efikasne istrage i procesuiranje svih zločina koji su počinjeni u vezi sa ratom. Moraju se riješiti slučajevi nestalih osoba, kao i konačno rješenje problema izbjeglih. Bilo je progresa,  ali stoji i činjenica da se još uvijek od pravde skrivaju optuženi za ratne zločine, da još postoji oko 14 hiljada slučajeva nestalih osoba, slučajeva koji još nisu rasvijetljeni, kao što nisu ni sve masovne grobnice otkrivene. I pored učinjenog progresa, postojeći problemi su još duboki i rašireni. Riješiti ih mogu samo umni, vizionarski i opredijeljeni lideri”, kaže Hamamberg, na šta naredna rezolucija Vijeća Evrope ukazuje da je BiH, nažalost, daleko od toga.

Podsjeća se da od prijema BiH u Vijeće Evrope  2002. godine ova organizacija uporno poziva na provođenje ustavnih reformi koje bi, sem implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava, trebale osnažiti demokratske institucije države, te joj tako omogućiti da uspješno ispuni vlastito opredjeljenje i odgovori preuzetim obavezama. Prije toga, konačno, doći do političkog sporazuma, sastaviti vladu i krenuti u hitan posao.

 slobodna evropa

 
Autor 31.1.2011. u 00:59

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija