Nedodirljivi Matan Mato Žarić: Investicijski ciklus Elektroprenosa BIH ili 288 miliona KM za stranačke firme

Predrag Blagovčanin
Autor 14.12.2021. u 11:18

Nedodirljivi Matan Mato Žarić: Investicijski ciklus Elektroprenosa BIH ili 288 miliona KM za stranačke firme

foto: Bljesak

Elektroprenos BIH pod vodstvom istaknutog HDZ-ovog operativca u energetskom sektoru BIH Matana Mate Žarića započeo je novi investicijski ciklus. Kompanija koja godinama predstavlja jedan od primarnih izvora finansiranja stranaka na vlasti nastavlja praksu dodjele milionskih tendera firmama koje se dovode u vezu sa HDZ-om, SNSD-om i SDA-om.  Međutim postavlja se i pitanje za čije interese Elektroprenos BIH gradi prijenosnu mrežu?

Piše: Predrag Blagovčanin

Politički odnosi na nivou Bosne i Hercegovine reflektirali su se i na rad Elektroprenosa BIH, jedine zajedničke kompanije u vlasništvu Republike Srpske i Federacije BIH. U tom kontekstu sukob koalicionih partnera HDZ-a BIH i SDA 2018. godine doveo je u blokadu rad ovog preduzeća, preciznije blokadu 180 miliona KM na računu Elektroprenosa BIH.

Zvanično, blokada je nastala zbog izostanka saglasnosti bošnjačkih kadrova da Matan Žarić, nakon isteka mandata, nastavi obnašati dužnost ‘prvog čovjeka’ ovog preduzeća. Najglasniji za deblokadu sredstva Elektroprenosa BIH i ostanak Matana Žarića, pored HDZ-a, bili su i predstavnici Republike Srpske.

Tako je Premijer RS-a, Radovan Višković u više navrata ponovio da Bosni i Hercegovini prijeti energetski kolaps ukoliko se milionska sredstva za investicije kao i rad Elektroprenosa ne odblokiraju.

„Kada kasnite u investicijama, pošto ste u blokadi 19 mjeseci, vi ne ulažete niti jednu marku u razvoj, a to znači da je naš elektroenergetski sektor, prije svega prijenosna mreža, ugrožen do te mjere da nam prijeti da u 21. vijeku ostanemo bez električne energije.“

Naravno, Bosna i Hercegovina nije doživjela energetski kolaps, a sredinom maja 2020. godine premijeri FBIH Fadil Novalić i RS-a Radovan Višković dogovorili su deblokadu ove državne firme.

Žarić ostaje na poziciji, a nakon usvajanja finansijskog plana Elektroprenosa BIH 200 miliona KM sa računa ovog preduzeća kao i kredit ERBD-a postaju operativni.

Tegeltija, Novalić i Visković/foto: istinomjer

Nakon uspostavljanja dogovora u izjavi za medije Matan Žarić je istakao da Elektroprenos BIH mora zamijeniti kompletan upravljački telekomunikacijski sustav, izgraditi niz trafostanica te nabaviti desetine energetskih transformatora pojedinačno procijenjenih na više miliona KM.

Na temeljima korupcije: Matanovi energetski dvori

Žarić, decenijama ključni HDZ-ov kadar za energetiku prema dostupnim podacima do početka rata u BIH radio je na poziciji rukovodioca Sektora za elektro-održavanje te poziciji predsjednika Saveza socijalističke omladine u fabrici UNIS Jablanica.

Osnivanjem HDZ-a BIH, Matan Mato Žarić postaje predsjednik ove stranke u Jablanici, a na osnovu političkih kao i zasluga u HVO-u nakon ratnih dešavanja pozicioniran je za direktora JP Parkovi prirode Blidinje. Nedugo nakon toga imenovan je i za ministra civilnih poslova i komunikacija u Vijeću Ministara.

U elektroenergetski sektor ulazi u martu 1999. godine kada dolazi na mjesto generalnog direktora JP Elektroprivrede HZHB. Za period prvog mandata na poziciji generalnog direktora EP HZHB vežu se korupcijske afere koje su javnosti približile modus operandi izvlačenja miliona KM iz javnih institucija.

U izvještaju o specijalnoj reviziji Elektroprivrede HZ HB još 2003. godine utvrđeno je da je Matan Žarić nelegalno isplaćivao Draganu Čoviću 1500 KM mjesečno za „usluge stručnog savjetovanja“. Također, važno je naglasiti da u ovom periodu institucije HDZ-a kao i firme u vlasništvu kadrova ove stranke nisu plaćale električnu energiju poput kompanije Soko Mostar.

Dragan Čović/foto: Prometej

Firmi koju je osnovao HDZ “Mondo”, Matan Žarić je prebacio 1,45 miliona KM za finansiranje kampanje i kupovinu nekretnina, a na optuženičkoj klupi zajedno sa sadašnjim predsjednikom HDZ-a Draganom Čovićem, našao se  u procesu nelegalne privatizacije Eroneta.

Nakon desetogodišnjeg procesa vođenog pred nadležnim sudom u Mostaru Dragan Čović, Marinko Gilja sadašnji direktor EP HZHB kao i tadašnji članovi Upravnog odbora HT-a Mostar Ivana Baćka, Vladimir Šoljić, Slavica Josipović, Neven Đukić te Matan Žarić oslobođeni su optužnice za nelegalnu privatizaciju.

Razlog oslobađajuće presude je proceduralna greška nadležnog Tužilaštva. Naime optužnica je podignuta devet mjeseci nakon zastare krivičnog djela.

U periodu između obnašanja dužnosti u Elektroprivredi HZHB i Elektroprenosu BIH Matan Žarić bio je uposlenik i firme Dalekovod Mostar u vlasništvu nekadašnjeg giganta Dalekovod d.d. Zagreb. Nakon povratka u EP HZHB bivša firma Matana Žarića godišnje je od ove elektroprivredne kompanije dobivala poslove u vrijednosti od 20 miliona KM.

Dolaskom na čelo Elektroprenosa BiH, Žarić će pokazati još raskošniji tenderski talent. U tom kontekstu veoma zanimljiva je i analiza dodijeljenih tenderskih ugovora na samom početku investicijskog ciklusa Elektroprenosa BIH ukupne vrijednosti 288 miliona KM.

Dalekovod Mostar: 7 zaposlenih 16,8 miliona prometa

Poslovi izgradnje dalekovoda ili trafostanica u vrijednosti od nekoliko miliona KM podijeljeni su na operativna područja Elektroprenosa BIH, OP Mostar, OP Sarajevo i OP Banja Luka, pa se na osnovu geografske pozicije kao i vladajuće stranke unutar ove tri „regije“ hipotetički može donijeti zaključak koje će firme dobiti tender.

Sa zvanično sedam uposlenika kompanija pod vodstvom Ante Landeke uspjela je da se pozicionira kao primarni izvođač radova za Elektroprenos BIH i Elektroprivredu HZHB u operativnom području Mostar.

Tako je u protekle dvije godine kompanija Dalekovod Mostar potpisala ugovore u vrijednosti cca. 5,4 miliona KM sa Elektroprenosom BIH. Naravno činjenica da je Matan Žarić u toku svoje karijere bio uposlenik ove firme nije bila prepreka za angažman na izgradnji infrastrukturalnih objekata prenosne mreže.

Na koji način kompanija sa 7 uposlenika i zvaničnim prihodom u 2020. godini od 16,8 miliona uspijeva realizirati zahtjevne projekte pokušali smo saznati od uprave Dalekovoda Mostar međutim, do objave ovog teksta nisu odgovorili na naše upite.

Ono što je vidljivo prema dostupnoj dokumentaciji je da Dalekovod Mostar na milionskim tenderima nastupa u konzorciju sa kompanijom Umel Dalekovodmontaža Tuzla.

Podsjećamo, protiv direktora ove firme Nedžada Ašćerića, tužilaštvo Tuzlanskog kantona u novembru 2018. godine podiglo je optužnicu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo zloupotrebe položaja i ovlaštenje koja je potvrđena na Opštinskom sudu Tuzla.

foto: Dolina Lašve

Svoj dio investicionog „kolača“ u drugom dijelu Federacije BIH pod kontrolom SDA stranke dobio je i Enver Malagić direktor i vlasnik firme Malcom d.o.o.. U avgustu, novembru i decembru ove godine samostalno i u konzorciju ova kompanija je za nabavke transformatora za trafostanice Živinice, Ilijaš, Maglaj, Gračanica i Jelah potpisala ugovore vrijednosti 7,5 miliona KM bez PDV-a.

Medijski natpisi prijeratnog sarajevskog obućara Envera Malagića dovode u vezu sa nekadašnjim premijerom i sadašnjim energetskim konzultantom Edhemom Bičakčićem. Upravo ovo poznanstvo otvorilo je kanal za unosne poslove u elektroenergetici. Milionski tenderi kreirali su multimilionsku imperiju, a danas kompanija Malcom d.o.o., pored poslova sa javnim preduzećima u oblasti energetike kapital ulaže u izgradnju stambeno poslovnih objekata u Sarajevu.

Na koji način su kompanija Malcom i njen vlasnik Enver Malagić akumulirali višemilionski profit najbolje pokazuju podaci iz revizorskih izvještaja Elektroprivrede BIH iz druge polovine 2000-ih.

U nalazu revizora o poslovanju Elektroprivrede BIH problematizirana je nabavka betonskih stubova vrijednosti 6.457.619 KM koja je dodijeljena firmi Malcom bez obzira što je eliminisan ponuđač sa 2.5 miliona nižom ponudom.

Da nonsens bude veći, na tenderu su otpala i dva ponuđača konkurenta od kojih je Malcom kupovao betonske stubove koje je kasnije prodavao Elektroprivredi BIH. Te 2007. godine firma Malcom d.o.o. je sa  Elektroprivredom BIH imala promet oko 12 miliona KM.

Zašto se Milorad Dodik ne povlači iz Elektroprenosa BIH?

Najave Milorada Dodika o povlačenju RS-a iz zajedničkih institucija, prvenstveno pravosuđa te oružanih snaga nisu obuhvatile i najavu povlačenja iz Elektroprenosa BIH. Razlozi se možda mogu tražiti i u milionima KM predviđenim investicijskim ciklusom kao i vlasničkim strukturama kompanija koje već sad dobijaju unosne poslove na tenderima ovog preduzeća u vlasništvu oba entiteta.

Na operativnom području Banja Luka kompanija Kaldera Company u periodu od 16.03 2021. godine do 20.10. ove godine prema podacima Agencije za javne nabavke potpisala samostalno ili u konzorciju tenderske ugovore ukupne vrijednosti cca 15,5 miliona KM bez PDV-a.

Kaldera Company nekada u 100% vlasništvu laktaškog biznismena Milenka Čičića godinama se povezuje sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Veze između Milenka Čičića i Milorada Dodika ogledaju se u kreditima Investiciono razvojne banke RS-a, afere kupovine državnog kapitala u „Agroprom banci“ te malverzacijama vezanim za koncesiono preduzeće „Hidroelektrane Bistrica“.

Podsjećamo, Republika Srpska je koncesiono preduzeće Hidroelektrane Bistrica prvo prodala firmi Kaldera Company za 6,8 miliona KM da bi ga koncem 2019. godine u potpunosti otkupila za 20 miliona KM.

Milorad Dodik i Igor Dodik/foto: Slobodna Bosna

Nedugo nakon akvizicije otkupa preduzeća Hidroelektrane Bistrica od strane Republike Srpske, 65% vlasništva Kaldera Kompany kupuje kompanija Prointer Banja Luka koja se već godinama dovodi u vezu sa Miloradom Dodikom kao i njegovim sinom Igorom Dodikom.

Nakon što su kreirali apsolutni monopol na tenderima za IT opremu kako u institucija RS-a tako i na državnom nivou koji se ogleda u podatku od 150 miliona KM vrijednosti potpisanih tenderskih ugovora, firma Prointer se orijentisala i na energetski sektor što su i potvrdili u izjavi za medije nakon preuzimanja većinskog paketa firme Kaldera Company.

„Odlučili smo se na ovaj korak na prvom mjestu zbog toga što smo procijenili da u našem sektoru poslovanja postoji prostor da se nastupi i u drugim sektorima kao što je energetika. U tom kontekstu smo tražili adekvatnog partnera sa kojim možemo da razmjenjujemo znanja i najbolje prakse koje imamo a Kaldera je bila naš izbor“. Izjavio je direktor Prointera, Bojan Vulić  za Capital.ba.

Da su uspjeli u namjeri da preuzmu unosne poslove u energetskom sektoru upravo pokazuju milionski ugovori potpisani sa Elektroprenosom BIH kao i sa Elektroprivredom RS-a.

Isplativost energetskih postrojenja: TS Šipovo

U periodu do 2018. godine pod vodstvom Matana Žarića Elektroprenos BIH je finansirao izgradnju četiri trafostanice TS Šipovo, TS Čitluk, TS Gradiška i TS Tuzla 3 koje su poslužile i kao jedinstvena prilika i za političku promociju.

Međutim, upravo primjer izgradnje trafostanice Šipovo pokazuje na koji način Elektroprenos BIH ulaže u energetske objekte te povlači pitanje ekonomske isplativosti izgradnje predimenzioniranih energetskih objekata.

Uz prisustvo tadašnje predsjednice Vlade RS-a Željke Cvijanović, Matana Žarića te načelnika opštine Šipovo Milana Kovača zvanično u rad je puštena trafostanica čija je izgradnja koštala 4,6 miliona KM.

Tender za izgradnju ovog objekta dobila je firma Elektroobnova Banja Luka a Elektroprenos BIH je tenderskom dokumentacijom jasno specificirao da lokacija Trafostanice 110x/20 KV Šipovo bude izgrađena u okviru kruga preduzeća Čajevec. Sticajem okolnosti ovo preduzeće je u vlasništvu Milana Kovača istaknutog SNSD-ovca, načelnika opštine i jednog od najodanijih kadrova Milorada Dodika.

Otvaranje TS Šipovo/foto: RTRS

Direktor Elektroprenosa BIH Mate-Matan Žarić tom prilikom istakao je da u Šipovu nije bilo dvostrukog napajanja ni dovoljnog napajanja električnom energijom te da izgrađena trafostanica omogućava dalje širenje industrije.

Iz Elektroprenosa BIH odbili su da nam objasne iz kojeg razloga su precizirali da lokacija trafostanice Šipovo bude u krugu fabrike Čajevec te pod kojim uslovima su realizirali ovaj ugovor.

Također od juna 2021. godine, preciznije 7 mjeseci, Elektroprenos BIH odbija da odgovori na zvanični upit portala tačno.net o statističkim opterećenjima na ovoj trafostanici, a koja bi mogla da pokažu koliko je opravdana njena izgradnja.

Iako najavljivana kao jedna od investicija koja će dati doprinos razvoju privrede u Šipovu i Mrkonjić Gradu sa ove vremenske distance postavlja se pitanje da li investicija od 4.6 miliona KM ima svoju ekonomsku opravdanost.

Razlog su upravo opterećenja na trafoima koja su prema podacima Nezavisnog operatera sistema BIH u vremenskom intervalu u 2020. godini tek u nekoliko navrata prelazila satna opterećenja od 5000 kW/h, dok opterećenja na drugom trafou ove trafo-stanice  uopšte nema.

Bez obzira na savremenu infrastrukturu u periodu od 2017. godine do danas, kao i najavu Matana Žarića, grad Šipovo i ova regija nažalost nisu uspjeli da se nametnu kao ekonomski prosperitetan kraj. Osim drvno-prerađivačke industrije od kojih su najznačajnije firme u vlasništvu SNSD-ovog načelnika Milana Kovača ova regija bila je interesantna i investitorima u hidro potencijal rijeke Plive i Janje.

U tom kontekstu na teritoriji opštine Šipovo planirana je izgradnja 11 malih hidroelektrana pojedinačnih snaga preko 250 KW.

S obzirom na devastaciju prirode kao i na sve veći otpor lokalnog stanovništva od planirane izgradnje nekoliko malih hidroelektrana se odustalo. Međutim, do sad izgrađene male hidroelektrane otkrivaju veoma zanimljivu vlasničku strukturu, koja danas na najbolji mogući način koristi energetsku infrastrukturu Šipova i ove regije.

Tako se na samom ulazu u grad Šipovo nalazi mala hidroelektrana Glavica u vlasništvu firme BBB d.o.o. Šipovo. Aneksima na ugovor snaga ove elektrane je povećana sa 0,9 MW na 1,473 MW a 2018. godine 90% njenog vlasničkog udjela kupuje firma Mo Herc d.o.o. iz Mostara.

Mo Herc d.o.o. je kompanija nastala namjenski kao nositelj projekta izgradnje stambeno poslovnog objekta na lokaciji nekadašnje privatizacijski uništene „Mljekare“ u centru Mostara. Prema podacima iz sudskog registra vlasnici firme koja je izgradila stambeni kompleks sa 16.900 m2, su istaknuti kadrovi HDZ-a i HVO-a.

Marinko Gilja i Brano Markić/foto: Večernji.ba

Brano Markić profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, vlasnik kompanija OIL AC i Antonio commerce te povremeni konsultant EP HZHB, Damir Vrljić, Emir Ćorić, Franjo Sivrić, Ivan Knezović vlasnik firme Sik d.o.o. i Ilija Vrljić, general HVO-a i jedan od najbogatijih ljudi u Hercegovini.

Pored ove male hidrocentrale čiju skupu struju subvencioniraju građani entiteta RS kroz plaćanje naknada za obnovljive izvore energije (prihod ove hidroelektrane je prošle godine bio 540.000 KM), profesor Brano Markić čija je poslovna imperija sagrađena također unosnim tenderskim poslovima sa Sveučilištem Mostar kao i drugim institucijama na čijem čelu se nalaze HDZ kadrovi prepoznao je isplativost ulaganja u obnovljive izvore energije.

Pa je tako 2019. godine kapital uložio u izgradnju fotonaponske elektrane Antonio Commerce i OIL AC ukupne snage 300 KW. Novcem prikupljenim iz naknada koje plaćaju građani Federacije BiH, skupu struju iz ovih solarnih elektrana otkupljuje federalni Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju.

U čistoj energiji i Končaru su temelji budućnosti naše djece

Projektni konsultant pri izradi solarnih fotonaponskih elektrana u FBIH Zoran Žarić, inače sin Matana Mate Žarića u septembru ove godine imenovan je za direktora predstavništva Končara u Mostaru.

Na ovoj poziciji zamijenio je Miroslava Ćorića kadra HDZ-a iz devedesetih za kojeg se zajedno sa Draganom Čovićem vežu afere poput privatizacije i prodaje imovine nekadašnjeg mostarskog giganta „SOKO“.

Foto: Končarevac/: Gordan Kolak, Zoran Žarić, dosadašnji direktor Miroslav Ćorić i Josip Lasić (slijeva na desno)

Svoju karijeru Zoran Žarić uporedo sa akademskom na Fakultetom strojarstva, računovodstva i elektrotehnike Sveučilišta u Mostaru gradio je i kroz poziciju rukovodioca Službe za specijalna mjerenja Operativnog područja Mostar u Elektroprenosu BIH.

Prema nepotvrđenim informacijama portala Tačno.net 90% opreme koja se ugrađuje u energetske objekte Elekroprenosa BIH je oprema proizvođača Končar Zagreb. Ove navode pokušali smo potvrditi u direkciji ove institucije.

Na naša pitanja vezano sa opremu proizvođača Končar kao i detaljima konkursa na kojem je sin Matana Žarića zaposlen u Elektroprenosu BIH još uvijek čekamo odgovor.

U drugom dijelu teksta o elektroenergetskom sektoru u BIH pisat ćemo o legalizaciji nelegalno dodijeljenih dinamičkih kvota za solarne elektrane te ulozi HDZ-ovih kadrova u kreiranju monopola za odabrane proizvođače električne energije finansirane od računa za električnu energiju građana FBIH.

Predrag Blagovčanin
Autor 14.12.2021. u 11:18