Nešto je u „trulo“ u zemlji Nobelove nagrade

Edin Osmančević
Autor 14.10.2019. u 09:46

Izdvajamo

  • Rad Švedske akademija je često kritikovan i isprepleten kontraverzama zbog favoriziranja evropskih književnika, velikog broja švedskih dobitnika i malog broja žena koje je dobilo tu nagradu. Mnogi autori poput Lava Tolstoja, Antona Čehova, Henrika Ibsena i  Jmes Joyce  koji se smatraju najvećim i najznačajnijim književnicima nikada nisu dobili ovu prestižnu nagradu. Harry Martinson i Eyvind Johnson kao članovi Švedske akademije  su 1974. sami sebi dodijelili Nobelovu nagradu premda su bili internacionalno nepoznati autori. Pri dodjeli Nobelove nagrade u literaturi  2012, književnici Mo Yan, jedan od članova akademije, Goran  Malqvist je priznao da je preveo  više dijela Mo Yan koje je isto veče poslao izdavačkoj kući „Tranan“, što je ranije prećutao kako ne bi probudio sumnje i kako imenovanje Mo Yan ne bi došlo u pitanje. 

Povezani članci

Nešto je u „trulo“ u zemlji Nobelove nagrade

Foto: Žurnal.info

Odluka Švedske akademije da dodijeli Nobelovu nagradu za književnost austrijskom književniku Peteru Handkeu ukazuje da je nešto „trulo“ u ovoj skandinavskoj državi.

Ovaj pisac kontraverznih političkih stajališta je 1996. godine objavio knjigu pod nazivom „Zimsko putovanje rijekama… ili pravda za Srbiju“ gdje je trivijalizirao srpske ratne zločine. 2004 godine je  zajedno sa kanadskim piscem Robertom Dicksonom poslao apel gdje je pozivao na odbranu Slobodana Miloševića, te ga iste godine posjećuje u Haagu. Odbio je poziv Miloševićeve odbrane da se pojavi na suđenju kao svijedok da bi se, potom, pojavio na njegovom pokopu i nastupio kao govornik.

Kako je moguće da ovakva prestižna nagrada ode autoru koji negira koncentracione logore u BiH i genocid u Srebrenici? Kako je moguće dodijeliti Nobelovu nagradu zagovoratelju incijative o ukidanju iste uz  istovremeno iskazivanja  vlastitog ushićenja na vijest o dodijeli nagrade?

Švedska akademija je jedna od najvažnijih švedskih kulturnih institucija, definisana kao javna korporacija. Oslobođena je od bilo kakvog miješanja države u njen rad. Pošto nosi naziv Švedske kraljevske akademije kraljevski regent ima uticaj na izmjene statutarnih odredaba. Švedska akademija sastoji se od 18 doživotnih članova. Možda se iz tog razloga starosne demencije javljaju ovakve nominacije poput Petera Handkeua, ko zna? Vjerovatno je to uvidio i švedski kralj koji je nakon poslednjeg skandala dopunio statut Akademije kojim se njenim članovima omogućuje istupanje na vlastiti zahtjev.

Rad Švedske akademija je često kritikovan i isprepleten kontraverzama zbog favoriziranja evropskih književnika, velikog broja švedskih dobitnika i malog broja žena koje je dobilo tu nagradu. Mnogi autori poput Lava Tolstoja, Antona Čehova, Henrika Ibsena i  Jmes Joyce  koji se smatraju najvećim i najznačajnijim književnicima nikada nisu dobili ovu prestižnu nagradu. Harry Martinson i Eyvind Johnson kao članovi Švedske akademije  su 1974. sami sebi dodijelili Nobelovu nagradu premda su bili internacionalno nepoznati autori. Pri dodjeli Nobelove nagrade u literaturi  2012, književnici Mo Yan, jedan od članova akademije, Goran  Malqvist je priznao da je preveo  više dijela Mo Yan koje je isto veče poslao izdavačkoj kući „Tranan“, što je ranije prećutao kako ne bi probudio sumnje i kako imenovanje Mo Yan ne bi došlo u pitanje.

Kriza je kulminirala 2018. nakon poznate afere pod nazivom „Kulturni profil“. Švedska Akademija je od 2010. godine finansirala „Forumski klub“ sa 126 hiljada godišnje. Na čelu Foruma nalazio se bračni par Jean – Claude Arnault i član Švedske akademije Katarina Frostenson. Nakon „Metoo“ kampanje Arnault je optužen za seksualne napade i zlostavljanje više žena. Ubrzo nakon toga došlo se do spoznaje da  je Arnault takođe „procurio“ informaciju imena dobitnika Nobelove nagrade u literaturi za 2018. godinu. Akademski stalni sekretar Sara Danius potom izjavljuje „kako  su članovi Akademije, njihove kćerke i supruge te personal bile mete nepoželjnog intimiteta i nepriličnog tretmana od strane Arnaulta“. Ni Švedska akademija nije ostala imuna od seks-skandala, kao najnovijeg trenda visoke klase. Mnogi članovi Švedske akademije su podnijeli ostavku, uz istovremenu objavu komiteta da  se objava dobitnika nagrade za književnost 2018. godine prolongira za 2019. godinu.

Nominacija Petera Handkeu još je više naštetila ugledu Akademije dovodeći u pitanje njenu kredibilnost i povjerenje javnosti.

Što se krije iza nominacije Petera Handkeua i ko su prelagatelji nominacije? Da li iza nominacije nalazi moćni lobi čiji interes je relativiziranja žrtava poslednjeg rata u Bosni i Hercegovini? Ne bi me iznenadilo jer i prethodni primjeri nedvosmisleno ukazuju da je nešto trulo u zemlji Švedskoj. Ili svijet još uvijek funkcioniše na dobro-oprobanom pincipu „hljeba i igara„ u kome istina, moral i etički standardi gube svaki ljudski smisao?

Edin Osmančević
Autor 14.10.2019. u 09:46

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija