Njemačka pomaže jačanju utjecaja Rusije u BiH

Povezani članci

• Varna, Festival poezije „Slavenski zagrljaj“, Elka Njagolova…
• Dobro jutro Banja Luci, Mostaru i Sarajevu
• Kasim iz Vinkovaca
• Kome smeta Velež?
• Sramota: Sud u Mostaru Pozniću i Ančiću za ubistvo 13 pripadnika Armije BiH dao po godinu dana zatvora
• ŠJORA FILE BI OŽENILA SVE POPE

Prema pisanju bosansko-hercegovačkih medija ruski veleposlanik u BiH Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da „referendum nije u suprotnosti s Daytonom” te da je „veći problem” neravnopravan položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Što na to kažu njemački analitičari? „Aktualna vanjska politika Rusije se vraća korijenima stare ruske diplomacije. Rusija je devedesetih godina prošlog stoljeća bila slaba i kao takva morala je potpisati Dejtonski mirovni sporazum bez ijedne mogućnosti da ravnopravno sudjeluje u njegovom kreiranju”, kaže njemački analitičar Alexander Rahr. Rusija je “stisnutih zubi” morala podržati i NATO-ovu akciju na Kosovu jer je zavisila od novčanih kredita Zapada, podsjeća Rahr.

Međutim, „situacija se posljednjih 12 godina znatno promijenila u korist Rusije, koja sada pokušava ponovo se učvrstiti na Balkanu, iako je to vrlo teško, jer sve Balkanske zemlje teže ulasku u Evropsku uniju”, kaže Rahr: “Ako promatrate prošlost, onda se ne treba čuditi što bi Srbija tu mogla postati novi saveznik ili produžena ruka Rusije na Balkanu. Rusija se u ono vrijeme, kada je kreiran Dejtonski mirovni sporazum, nije uopće pokazala sretnom što je država Bosna i Hercegovina podijeljena na dva dijela. Da se tada pitalo Rusiju, srpska Krajina bi možda bila pripojena matici Srbiji. To je sada prošlost, ali nije isključeno da se i danas gaje određene simpatije prema ovoj ideji negdje u ruskoj eliti, a tu prije svega mislim na Rusku Dumu (ruski parlament).”

Analitičar Rahr smatra da se ovaj proces mora pratiti s velikim interesom i istovremeno objašnjava da će Rusija u širenju i jačanju svog utjecaja na Balkanu kao instrument za realizaciju tih ciljeva iskoristiti energetsku politiku. “Mislim da će proteći deset do dvadeset godina, dok se na Balkanu ne bude počeo osjećati taj stvarni utjecaj Rusije. Ako on tada i bude primjetan, onda to naravno neće biti zbog nekakvih vojnih aktivnosti, nego zbog energetskih interesa.”

Njemački politolog Bodo Weber ocjenjuje da službena Moskva u najaktualnijem primjeru oko diskusije o raspisivanju referenduma u Republici Srpskoj o Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine ne daje direktnu podršku bosanskim Srbima ili Republici Srpskoj, već samo njezinom predsjedniku Miloradu Dodiku. “Kroz podršku jednom čimbeniku koji pravi problem Zapadu, Rusija povećava svoje značenje na jednom terenu, gdje to povećanje utjecaja ništa ne košta, a donosi dobit.”

Weber smatra da je upravo Zapad, a posebno Njemačka, na nezahvalan način povećala ulogu Rusije. Dok je Zapad znao što hoće i imao neku strategiju za Bosnu i Hercegovinu, zahtjevi i želje Rusije bili su ignorirani na sjednicama Vijeća za provedbu mira (PIC), objašnjava Weber.

“Dok je zapadna politika znala što hoće u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, oni su donosili svoji odluke u PIC-u i to su bile većinske odluke. U zadnjih nekoliko godina, otkada je počela slabiti međunarodna politika, Njemačka je uvijek inzistirala na jednoglasnom odlučivanju. Permanentno je tražila kompromis s Rusijom, koja na drugoj strani igra svoju ulogu. Umjesto da smanji tu negativnu ulogu Rusije, Njemačka ju je još povećala i daje joj dodatnu snagu”, zaključuje Bodo Weber.