Osmijeh Charliea Chaplina

   VEDRAN SRŠEN
Autor 29.12.2017. u 09:06

Izdvajamo

  • Smijimo se i pružimo i drugima osmijeh na dar. Jer osmijeh je naše najjače oružje, smijeh je naša obrana. Jer smijeh je jači od svih režima, veći od svih vladara, smijeh pobjeđuje sve nepravde i liječi sve rane.

Povezani članci

Osmijeh Charliea Chaplina

foto: Getty

Uz četrdesetu godišnjicu smrti

Dok se smijemo, oni nam ništa ne mogu!                

Nikada se nitko nije smijehom narugao kapitalističkom uređenju i sustavu eksploatacije najamnog radnika u čitavoj našoj povijesti, kao što je to učinio Charlie Chaplin, engleski i američki redatelj, scenarist i glazbenik, poznatiji kao najveći komičar i glumačka zvijezda nijemog filma, u čuvenoj antologijskoj sceni iz filma „Moderna vremena“, kada Charlie Chaplin kao radnik na pokretnoj traci savladava sve prepreke da bi u zadanom vremenu obavio unaprijed propisane operacije u Fordovoj tvornici automobila, prikazujući moć kapitalizma koji industrijalizaciju i napredak tehnike usmjerava i koristi za iskorištavanje i eksploataciju radnika. Njegova kritika takvog uređenja u kojem industrijski napredak ostvaruje svoj cilj kroz maksimalizaciju profita, je kritika društvenih odnosa koji za posljedicu imaju činjenicu da čovjek gubi svoju ličnost, osobnost i postaje automat ili stroj odnosno mašina.

Upravo film „Moderna vremena“, komediju iz 1936. godine smatraju njegovim najvećim ostvarenjem, a u tom filmu je Charlie Chaplin redatelj, scenarist i producent, Charlie igra glavnu ulogu u filmu, a i distribucija je vezana uz njega  budući je i utemeljitelj United Artistsa, jednog od simbola Hollywooda. Čak je napisao i glazbu za film u suradnji sa Alfredom Newmanom, a kasnije će njegovu najpoznatiju skladbu iz ovog filma – „Smile“,  izvesti Nat King Cole  1954. godine, kao i Michael Jackson 1995. godine.

Charlie Chaplin je rođen u Londonu 1889. godine, a umro je na Božić prije točno četrdeset godina u Veveyu Švicarska. Djetinjstvo je proveo u Londonu, a sa publikom i kazališnim daskama se susreće još u ranoj dobi budući su mu roditelji zabavljači u varijeteu. Odrasta u neimaštini uz rastavljene roditelje i oca romskog porijekla, te 1912. godine napušta London i stiže u Ameriku, gdje će ostati sve do 1952. godine, iako nikada neće uzeti američko državljanstvo.

Osim što je „Smile“ – SMIJEH, jedna od njegovih najpoznatijih skladbi, smijeh kao vanjski iskaz unutarnje sreće i zadovoljstva je ono što je Charliea učinilo bliskim ne samo publici, već i svima nama. Jer smijeh predstavlja znak da prihvaćamo onog kome je upućen. Koliko li smo se puta samo nasmijali kada sretnemo dragu osobu, ali i kada se tek upoznajemo sa neznancem pa pružajući mu ruku upućujemo osmijeh kao čin dobre volje i poruku da možemo biti bliski. Smijeh je i obrana od stresa, suprotnost depresiji, smijeh vraća samopouzdanje i poboljšava komunikaciju među ljudima, što vješto koriste političari.

Potreba ljudi za smijehom učinila je od Charliea Chaplina najvećeg umjetnika svog vremena, jer je njegova „priča“ imala dušu, on je uvijek u sukobu s vlašću, policijom, najčešće se identificirajući sa skitnicama i emigrantima i općenito pripadnicima potlačene klase.

Kao čovjek lijevičarskih uvjerenja uvijek je na strani malih i nemoćnih, a takvi su i junaci u njegovim filmovima, pa premda se nije bavio politikom svojim je filmovima slao i političke poruke. Kasnije će se pokazati da je FBI o njemu imao dosije sa preko 2 tisuće stranica, a sam Hoover šef FBI-a, će ga nazvati hollywoodskim salonskim komunistom.

Najsnažnije političke poruke je iskazao filmom „Veliki diktator“ iz 1940. godine, ismijavajući nacizam i rugajući se i samom Adolfu Hitleru balonom kojim se igra, a koji predstavlja zemaljsku kuglu ugroženu nacifašizmom, što dovodi  i do pucanja samog balona. Svojim je porukama pozivao Ameriku da se uključi u rat i pomogne u savladavanju Hitlerova režima u porobljenoj Europi, a kako je u to vrijeme Amerika vodila izolacionističku politiku, ona konzervativna Amerika ga je odbacila kao ratnog huškača, da bi kasnije, poslije napada na Pearl Harbour i sama ušla u rat i tako mu dala za pravo.

Kako je 1952. godine otišao u Englesku, Hoover je osigurao da mu Imigracijski ured uskrati dozvolu za ponovni ulazak u SAD, te je ostatak života proveo u Švicarskoj.  U SAD je došao samo jednom, 1972. godine, primiti filmsku nagradu OSKARA za životno djelo, što je završilo nezaboravno, kada se Charlie Chaplin pojavio na bini doživio je ovacije na otvorenoj sceni aplauzom koji je trajao 12 minuta, najdužem ikada ikome upućenom, aplauzom Charlieu Chaplinu kao simbolu Hollywooda, jer bez njega Hollywood nikada ne bi bi ono što jeste – Hollywood.

Smijeh produžava život pa ljudi koji se smiju žive duže, naročito kada se kao i Charlie Chaplin smijemo iz duše, kada se smijemo i očima, iskreno.

Jer kada se smijemo, oni nam ništa ne mogu. Nova je Godina.

Smijimo se i pružimo i drugima osmijeh na dar. Jer osmijeh je naše najjače oružje, smijeh je naša obrana. Jer smijeh je jači od svih režima, veći od svih vladara, smijeh pobjeđuje sve nepravde i liječi sve rane.

Dok se smijemo, oni nam ništa ne mogu!

Darujte osmijeh drugima i Sretna Vam Nova godina!

                                                     

   VEDRAN SRŠEN
Autor 29.12.2017. u 09:06

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija