ENG
OTKRIVAM: ARHIMED POZDRAVLJA HRVATE
Autor/ica 👤tačno.net
Povezani članci
Jedan krak ‘zvijezde’ – zgrade sjedišta Europske komisije u Bruxellesu nalazi se u Ulici Arhimed. Ulica sa jedne strane počinje kružnim tokom koji se zove po jednom od utemeljitelja Europske Unije Robertu Schumanu. Na drugom kraju izlazi na jedan od prekrasnih gradskih parkova – Ambiorix. Ovom ulicom idem na posao, tu sam pregledala svaki ćošak. I tu mi je upalo u oči nešto sasvim posebno : tačno preko puta EK se nalazi apoteka (tim slovima i upravo to piše) na čijem ulazu je nacrtano mnoštvo zastava i – bosanskohercegovačka. Iznenađenje poveliko – to je koliko ja znam jedino mjesto u gradu gdje se neko, bez neke posebne računice ili razloga, sjetio i BiH.
Piše: Nada Zdravič
Malo dalje je irski pub u kojem sam zimus shvatila, i neću zaboraviti, šta znači zabranjeno pušenje i zakon : tridesetogodišnji Irac, vlasnik puba i barmen je, kad mu se prohtjelo pušiti, izlazio ispred svog vlastitog puba i na priličitim minusima, mirno pušio. Nikad mi nećemo imati svoj vlastiti tramvaj – sjećate li se te izreke? Danas se to kaže ‘Nikad mi nećemo u Europu’.
U ulici Arhimed ima nekoliko agencija sa nekretninama, još jedna apoteka, optičar, parfimerija, cvjećara, turistička agencija i more restorana : italijanskih, portugalskih, vijetnamskih, kineskih, tajlandskih, japanskih. Ova ulica je okupljalište eurokrata koji, kad nisu u svojim impresivnim staklenim uredima, jesu u neposrednoj blizini ‘zvijezde’, gdje nalaze (ugodna i priručna) rješenja za svoje potrebe : popričati izvan ureda, nešto na brzinu čalabrcnuti, dogovoriti se uz kavu. Prođete li ulicom Arhimed, na broju 22 ćete naići na komemorativnu ploču koju je svojevremeno podigla Njemačka škola u Bruxellesu, u čast njemačkog Židova, slikara Felixa Nussbauma. On je denunciran i deportovan u Auschwitz baš dok se skrivao na toj adresi. Naići ćete i na onu drugu, još stariju, otkrivenu u čast španjolskog veleposlanika koji je u vrijeme ‘velikog rata’ (1913-1919) tu stanovao i u ime Kralja Alfonsa XIII se bavio humanitarnim djelima u korist belgijskog naroda. Ploču je u ime zahvalnosti postavilo Udruženje prijateljstva Belgije i Španjolske. Španjolci, Nijemci, Belgijanci, Židovi kosmopoliti – kameni temeljci Europske Unije u Ulici Arhimed.
Interesantno – niko mi nije znao reći zašto se ova ulica zove Arhimedova. Pozvala sam sjedište Kraljevske komisije za toponimiju i dijalektologiju. Moje pitanje im se učinilo čudno, suvišno čak. «Pa zar nije evidentno – zašto se ulica zove ovako? » Kako kome. Možda nekome i nije.
Baš u ovoj ulici, na strani koja izlazi na kružni tok Schuman još 1. juna ove godine je niz cijelu stranu vrlo visoke ‘zvijezde’ Europske komisije postavljen natpis ‘Dobro došla Hrvatska’ na flamanskom, francuskom, engleskom i hrvatskom. To je politički korektno i to je ono što je učinila administrativna, pleksiglas hladna Europska komisija. A ljudi, opipljivi, od krvi i mesa, šta oni misle i da li oni rade nešto povodom hrvatskog članstva, i broja 28?
E tu sam se iznenadila. Trgovci iz neposredne blizine raskršća Jean Monnet (koje se nalazi na pola puta u Ulici Arhimed) udružili su se da pozdrave i dočekaju Hrvatsku. Žele joj dati na znanje da se vesele njenom dolasku. Nekoliko italijanskih restorana i barova, čuvena čokoladarnica, jedan welness centar i jedan dućan čaja i zen raspoloženja, njih osam, udružili su se da obilježe hrvatski 1. juli 2013. Angažirali su hrvatsku muzičku skupinu koja će taj ponedjeljak cijeli dan u kraju uživo izvoditi poznate hrvatske melodije. I od 1. do 5. jula svim kupcima u svojim dućanima nude mogućnost da učestvuju u tomboli i dobiju jedan od osam bonova vrijednosti od 300 eura za put u Hrvatsku. Promocija Hrvatske u Ulici Arhimed u Bruxellesu – zar to nije i topao i mudar potez?
Tim povodom sam razgovarala sa Nicole du Jacquière, vlasnicom dućana čaja i zen raspoloženja. (Ovo sa zen raspoloženjem sam sama dodala. Kad biste ušli u dućan bilo bi jasno zašto). Nicole du Jacquière je došla u ovaj kraj 1975. Prijateljica iz Kenije joj je predložila da se tu smjesti, jer je Nicole željela otvoriti trgovinu u dijelu Bruxellesa gdje ima svijeta i gdje se ‘nešto dešava’. Otvorila je dućan second handa. Danas kaže : ‘Bila sam dobro obučena i gospođe iz kraja su mi vjerovale. Rado su mi donosile svoju odjeću’. Nicole ju je uspješno prodavala i tako – dvadesetak godina. Četvrt je bila dinamična, posao je rastao, a Nicole je bila poduzetna. Otvorila je i drugi dućan, sa hljebom . ‘Na podu je bio parket, a prostorom su odzvanjali zvuci klasične muzike, vladalo je smireno zen ozračje’. ‘Obukla sam i nahranila cijelu Komisiju, ali to su bila drugačija vremena. A i ja sam takva, ‘j’aime les choses autres que les autres’ (Volim stvari drugačije nego drugi)’. Četvrt je živjela, svaki dan bogatija i dinamičnija, raznolikija. ‘Europa je počela postojati sigurnija i evidentnija’. Nicole du Jacquière je onda otvorila sljedeća četiri dućana. Nazvala ih je ‘EUROTEMPO’, a prodavala je artikle koji su bili EU prepoznatljivi: olovke sa natpisom ‘Oh! Europa danas dobro izgleda!, kišobrane sa natpisom ‘Chic! Danas u EU pada kiša’, satove sa 12 zastava tadašnjih zemalja članica – umjesto brojki. Bila je vođena ljevičarskim usmjerenjem, koji se temelji ‘na osjećaju za drugog, na komunikaciji, na blagonaklonom kontaktu sa drugim i drugačijim, a ne na profitu’.
Kaže da je bila priličito razočarana razvojem situacije nakon pada Berlinskog zida . ‘Kapital je preuzeo duše, više nije bilo komunikacije sa ljudima, ni prostora za čovjeka. Izgubila se prvobitno euro-ideja. Počeli smo osjećati da Europa više nije solidarna, nego oportuna. 2004., kad je Europa ‘zaimala’ 25 članica – prestala sam je reklamirati’. Protiv proširenja ? ‘Neee, nikako. A to možemo uporediti sa bešamel sosom. Ako ga dovoljno dobro ne umiješate i ne uložite sebe u njega, nastanu grudvice, i sos vam propadne. U EU više nije bilo integrativnog faktora, EU više nije bila ni socijalna, ni homogena. Teren za nove članice nije bio dovoljno dobro pripremljen. I umjesto da postane jedinstvo, postala je puno manjih dijelova koji svako vuče na svoju stranu, ne postoji osjećaj zajedništva. To nije više onaj motor koji smo željeli i koji nam je trebao’. Tako je Nicole du Jacquière zatvorila svoje euro-dućane i počela tragati za – novom avanturom. Poslije traženja i smišljanja odlučila se za čaj, o kojem nije imala pojma. Učila je, tražila, dokumentirala se. A uvijek ostala u duhu trgovine, komunikacije, lijepog i kreativnog. Još devedesetih je postala predsjednica Udruženja trgovaca u kraju. Uspjela je navesti administraciju Grada Bruxelles da raskršće u ulici Arhimed dobije ime Jean Monnet. Smatrala je da je Robertu Schumanu učinjena čast, a Jeanu Monnetu, drugom velikom utemeljitelju – nepravda. U suradnji sa Odjelom za trgovinu Grada Bruxellesa i njegovom načelnicom Viviane Baro raskršće u Ulici Arhimed je do bilo ime po Jeanu Monnetu. Da je bilo po EK ili po gradu – ime Jeana Monneta bi ostalo u zapećku.
Danas je Nicole du Jacquière zabrinuta za Europu, i dio kontinenta koji je postao samo udruženje interesa. Nije zadovoljna, ‘jer EU nije solidarna, nije strukturirana, nije čvrsta, nego se stalno klima i trese, a sve funkcionira po formuli daj – dam’. Sjeća se vremena kad je došla u ovaj kraj, kad su prvi počeli dolaziti Italijani. I danas je tu Italijan koji je tu od prije pedeset godina i čija familija drži ‘Rosticeriu’, tu je i ‘Casa’, i ‘Brace’. Većinom su aktivnosti usmjerene ka hrani . Poduzetnici su svjesni da imaju privilegiranu klijentelu, svjetske ljude otvorena duha i malo dubljeg džepa, privremene izgnanike koji – očito je – nose sa sobom nove energije, uživaju u zajednici, i vjeruju u nju. ‘U kraju vlada opušteno ozračje, mi smo svjesni te privilegije. Želimo na svaki način primiti Hrvate sa radošću, u nadi da su se dobro pripremili i da znaju šta ih čeka. Zato smo se udružili da ih naglas i uz muziku dočekamo’.
Nicole du Jacquière, svjedok nastajanja EU u vlastitom susjedstvu, u sedmoj je životnoj deceniji. Štošta je za njom, a ona kaže ovako : ‘U budućnosti želim da sve zemlje kontinenta budu članice EU, to se podrazumijeva. Želim da ovdje u kraju imamo što više bašti i terasa, čak i zimi, na otvorenom a zagrijanih, želim da se ljudi što više susreću , druže i opuštaju, i u vrijeme posla, želim da parkinge pretvorimo u zelenilo i bašte, i želim da ljudi konzumiraju što više bio proizvoda. Vjerujem da ću se time baviti. I da ćemo jednom mjesečno imati prodaju na otvorenom zdravih EU bio proizvoda’.
Nisam uspjela saznati zašto se ulica zove Arhimedova. Arhimed je bio jedan od najvećih matematičara svih vremena. Poznat je između ostalog po onoj izreci ‘Noli turbare circulos meos’ – Ne diraj u moje krugove, u slobodnom prijevodu možemo reći ‘Ne kvari mi poslove moje’. Trgovci u Ulici Arhimed u Bruxellesu, tamo gdje je Europska komisija, na sav glas, uz muziku i tombolu dočekuju naše susjede Hrvate. Vjerujem da se vrlo dobro razumiju u račun. A u EK se odlično razumiju u računicu, inače ne bi bili tamo gdje jesu. Oni su sigurno našiljili računare i sve moguće excel formule – da sve bude u skladu sa EU Arhimedovom kvadraturom kruga. Pa kom obojci – kom opanci.
Ali u svakom slučaju novi EU broj 28 je odličan. 2 i 8 su deset : čista desetka za računicu trgovaca iz bruxelleske Ulice Arhimed. Dobro došla, Hrvatska!
Fotografije: N.Z.
Autor/ica 👤tačno.net
