Pet zabluda o štampanim i on-line medijima

Autor 11.4.2011. u 00:34

Pet zabluda o štampanim i on-line medijima

Postoji nekoliko stvari o kojima bi novinari željeli razgovarati više nego o bilo čemu drugom. O sebi samima i o dugoročnoj perspektivi njihove “industrije”.

Koliko dugo će živjeti štampani mediji? Je li budućnost u surogat stranicama velikih medija ili u takozvanim “paywall” što je skoro pokrenuo New York Times (riječ je o uvodu u tekst koji je besplatan, ali je za čitanje cijelog štiva potrebno imati pretplatu)?

S obzirom da mediji udaraju temelje svoje budućnosti vrijedilo bi odbaciti neke zablude o tome što bi novinare moglo spriječiti da postanu “jučerašnja vijest”.

Idemo redom:

1. Tradicionalni mediji gube svoju publiku

Mnogi su predviđali da će rast interneta i on-line publikacija dovesti glavne medije do toga da izgube svoje čitatelje i gledatelje, da će tehnologija pekinuti njihovu nadmoć u proizvodnji vijesti. Ali to je samo djelimično tačno.

Da, ljudi su se preselili on-line. U 2010, internet je prvi put “prešišao” novine.

Prema podacima Pew Research centra, 46 posto odraslih osoba kaže da najmanje tri puta sedmično ide na internet u potragu za vijestima. Tek njih 40 posto isto toliko puta čita novine. Jedino je lokalna televizija popularnija – čitavih 50 posto ljudi redovno gleda TV dnevnike.

Štampano izdanje New York Timesa – ilustracija

Valja međutim naglasiti da internet konzumenti vijesti traže na poznatim (tradicionalnim) izvorima. Od 200 najposjećenijih stranica u SAD, 81 procenat otpada na poznate medije (NYT, CNN i sl) , tradicionalne medije kojima raste ukupan broj korisnika – i na webu i u štampi.

Kriza pomenutih medija ogleda se u prihodima, ne u publici. Novine su najviše pogođene – prihodi koje američke novine ostvaruju od oglasa pao je u 2010. za skoro polovinu u odnosu na 2006.godinu.

2. Online vijesti će biti super čim ih sustigne i prihod od oglasa

Takve nade su zaludne. Oglašavanje na webu nadmašilo je ono u štampanim američkim medijima prvi put prošle godine, dosegnuvši 26 milijarde dolara. Ali samo mali dio toga, možda i manje od petine, otišao je redakcijama vijesti.

Web je posjetilo više korisnika vijesti, ali su novine zaradile više na oglasima.

Najveći udio, oko polovine, otišao je u tražilice, u prvom redu Google. Kad se sve sabere i oduzme, web je posjetilo više korisnika vijesti, ali su novine zaradile više na oglasima. Industrija vijesti u printu je zaradila skoro 23 milijarde dolara, a web svega 3 milijarde.

3. Sadržaj je ono što na koncu odlučuje

Silogizam koji je pomogao napretku novinarstva u XX stoljeću bio je jednostavan: Proizvodimo ono što ljudi žele i uspjećemo. Ali to više ne može biti dovoljno.

Ključ za medije u XXI stoljeću imaće onaj koji najbolje poznaje navike publike, a ne onaj ko ima najpopularniji sadržaj. Spoznaja o tome koje stranice ljudi posjećuju, koje sadržaje gledaju, koje proizvode kupuju i sa kojih geografskih širina, osiguraće oglašivačima da bolje “naciljaju” individualnog potrošača.

Ilustracija

Google će na primjer, znati puno više o svakom korisniku nego vlasnik bilo koje web stranice s vijestima. Jer, Google može pratiti ponašanje korisnika svih mobilnih telefona i novih “tablet” uređaja.

Svaka tvrtka koja uspije na facebook-u može doći do najviše podataka o korisnicima jer članovi FB-a dobrovoljno razmjenjuju sve podatke o sebi, svojim sklonostima, putovanjima, ukusima, prijateljima…

4. Novine širom svijeta su u padu

Zapravo, u cijelom je svijetu za 5 posto u posljednjih pet godina porasla prodaja novina, a i svakim danom sve je više magazina, štampanih izdanja uopšte.

Printani su mediji uspješni u zemljama u razvoju, a u padu u bogatim državama. Oglašavanje u novinama poraslo je za 23 posto u Indiji, 10 u Egiptu i Libanu. Ali je za 8 procenata palo u Francuskoj ili 20 posto u Japanu.

Uspješna novinska industrija pomaže rastu pismenosti, rastu stanovništva, ekonomskom razvoju.

Uspješna novinska industrija pomaže rastu pismenosti, rastu stanovništva, ekonomskom razvoju. U Indiji naprimjer raste broj stanovnika i sve su pismeniji, a značajan dio još nije on-line.

Najviše u ovakvoj situaciji (sve manjem broju oglašivača) pate novine u SAD. Oko 75 posto njihovih prihoda dolazi od oglašavanja, (nasuprot 30 – 40 posto u mnogim drugim zemljama gdje opstanak novine ovisi o prodaji).

5. Rješenje je da se usredotočite na lokalne vijesti

Okrenuti se vrlo lokalno, bio je ratni poklič Wall Streeta industriji vijesti, prije samo 5 godina.

Obrazloženja su bila jednostavna: U doba interneta, kada korisnici mogu pristupiti sadržajima s bilo kojeg mjesta, nema smisla da se lokalni mediji natječu s velikim svjetskim i nacionalnim informativnim kompanijama.

Ilustrativna fotografija: Vesna Anđić

Problem je u tome da jako lokalni sadržaj, po definiciji ima mali auditorij. Za lokalni medij koji pokriva veću površinu lakše je dobiti oglašivače, ali onda moraju proizvesti više lokalnih sadržaja za različite ciljne grupe što povećava troškove i postaje preskupo.

Ovakva analiza dovodi nas do nečega što bi se moglo nazvati “superlokalno 2”, gdje je tržište otvoreno za nove podhvate, ali niko nema pravi odgovor na pitanje: kako proizvesti profitabilni lokalni on-line medij. Je li rješenje u “paywallsima”?

Može li se primjeniti američki sistem gdje profesionalni novinari uz pomoć malo plaćenih amatera proizvode razumljive izvještaje? Ili bi rješenje moglo biti nešto poput AOL sistema gdje stotine malih lokalnih stanica u vlasništvu jedne tvrtke spajaju čitaoce, pa samim tim i oglašivače?

Pitanja trenutno bez odgovora!

Tom Rosenstiel (Washington Post), priredila Sabina Čabaravdić; Slobodna Evropa
Autor 11.4.2011. u 00:34

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija