Petokraka kao dio hrvatskog identiteta

VEDRAN SRŠEN
Autor 24.9.2020. u 09:22

Petokraka kao dio hrvatskog identiteta

Foto: Rijeka 2020 EPK     

Petokraka je Hrvatskoj dala:

  1. Republiku
  2. Politički subjektivitet
  3. Državne granice
  4. Slobodu
  5. Opismenjavanje
  6. Pravo glasa ženama
  7. Industrijalizaciju
  8. Gospodarski napredak
  9. Besplatno zdravstvo i školstvo
  10. Porast stanovništva
  11. Dostupnost društvenih stanova
  12. Vlasništvo i upravljanje poduzećima
  13. Socijalnu pravdu
  14. Kulturni preporod
  15. Ugled u svijetu
  16. Nadu i optimizam

Davši sve to Hrvatskoj petokraka je puno više od pukog simbola slobode, antifašizma i socijalne pravde. Time petokraka postaje važan dio hrvatskog identiteta.

„A za sve to hvala vama dragi naši komunisti. Jer vi ste dali najveće žrtve i ostvarili ono za čim su težili najveći sinovi hrvatskoga i srpskoga naroda…… Vi ste se neviđenim elanom othrvali dušmaninu, obranili rođenu grudu, spasili čast i obraz svoga naroda. To je najveća slava našega naroda za ovih 1300 godina što smo ovdje“, riječi su koje izgovara jedan svećenik i to jedan od najuglednijih svećenika katoličke crkve u Hrvatskoj u 20. st. dr. Svetozar Rittig, dugogodišnji župnik crkve sv. Marka u Zagrebu, tajnik dvojice biskupskih gromada Strossmayera i Bauera, te ministar u Vladi NR Hrvatske 1946-1954. godine. On te riječi izgovara na Drugom zasjedanju ZAVNOH-a u Plaškom 12.10.1943. godine, kada će biti i potvrđena Odluka o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj, koju je 20.9.1943. godine donio NOO za Istru.

Kada danas grad Rijeka, budući se Republika Hrvatska to nije „sjetila“ obilježiti, štujući taj dan kada je donijeta jedna od najznačajnijih odluka u povijesti hrvatskog parlamentarizma uopće, jer od priključenja teritorija matici Hrvatskoj koje su Italiji ustupile Kraljevina SHS i NDH, Istre, Rijeke, Zadra, Splita i Šibenika, Lošinja, Cresa, Lastova i Palagruže, i drugih otoka Kvarnera i Dalmacije, malo je državotvornijih odluka. Obilježavajući 77 godišnjicu priključenja okupiranih hrvatskih krajeva postavljajući na čuveni Riječki neboder petokraku, crvenu zvijezdu kao simbol tog priključenja, riječki umjetnik Nemanja Cvijanović sa međunarodnom reputacijom i više od 300 izložbi diljem svijeta i radovima u mnogobrojnim svjetskim muzejima, petokraku je ostvario sa 2800 crvenih krhotina stakla koje predstavljaju žrtvu 2800 partizana koji ginu u bitci za Rijeku sa simbolom petokrake na čelu, da bi Rijeka bila slobodna i danas u sastavu Republike Hrvatske. Dovoditi u vezu tih 2800 partizanskih patriotskih boraca sa crvenom zvijezdom palih za Rijeku sa razaranjem i žrtvom Škabrnje i Vukovara, to mogu samo oni koji žele jednu drugačiju Hrvatsku od one kakva je Ustavom RH definirana – RH se temelji na odlukama ZAVNOH-a nasuprot NDH.

Zbog svega se toga moramo ozbiljno zamisliti nad potpuno neprihvatljivom realnošću da danas Rijekom i Hrvatskom marširaju grupe ekstremista koji svoje protivljenje zvijezdi petokraki iskazuju zastavama i pokličima „Za dom spremni“, a da hrvatska policija na to ne reagira. U Hrvatskoj je na žalost izgrađen ambijent pogodan za ustašovanje, a u takvom prostoru za crvenu zvijezdu petokraku nema mjesta. Šokantna je spoznaja da tu klimu stvaraju, pored dvojice zastupnika Mosta Bulja i Miletića od kojih smo to mogli i očekivati i tri ministra hrvatske Vlade, Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture, Oleg Butković, ministar prometa i Tomislav Medved, ministar branitelja, koji u petokraki vide poticaj ideološkim sukobima, anakronizam i provokaciju.

Takve kvalifikacije o zvijezdi petokraki možemo naći još samo u izjavama ministara Vlade NDH iz vremena II. svjetskog rata. Stoga bi za ministre u Vladi RH pravo pitanje bilo može li zvijezda petokraka za koju je i Europski sud za ljudska prava dao tumačenje, presudu da ona „simbolizira međunarodni radnički pokret i borbu za pravednije društvo“, biti provokacija?

Ako je zvijezda provokacija, znači li to da je „Za dom spremni“ poželjan?

Samo bih podsjetio i Bulja i Miletića i hrvatske ministre koje petokraka provocira, da su igrači splitskog Hajduka napustili Split, kojega su oni koji su bili „Za dom spremni“ tijekom drugog svjetskog rata prepustili Italiji i prešli na slobodnu teritoriju otoka Visa. Tu su, čim su stigli prišili „crjenu zvizdu“ na hajdučke prsi kao simbol slobode i htijenja da Split i Dalmaciju vrate u krilo domovine. Ta „crjena zvizda“ sa bilog hajdučkoga dresa istovjetna je onoj zvijezdi koja danas ponosno stoji nad Rijekom.

Da li nam je ona potrebna i danas, najbolji je odgovor dao talijanski kritičar Giacinto Di Pietrantonio:

„Ova petokraka postaje nužna u kaotičnom vremenu u kojem su demokratske slobode dovedene u pitanje.

Ona je spomenik koji nam treba više nego ikad“.

                                                               

VEDRAN SRŠEN
Autor 24.9.2020. u 09:22

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija