“Plan iz Beča”: Srbija „dokazuje“ da nije kriva za Prvi svjetski rat

tačno.net
Autor/ica 8.1.2014. u 14:23

“Plan iz Beča”: Srbija „dokazuje“ da nije kriva za Prvi svjetski rat

Srbiju muči to da bude označena za jednog od izazivača Prvog svjetskog rata. To je državni i vladin vrh jasno rekao nekoliko puta. Balkanska država također ne želi prihvatiti da se srpski nacionalista Gavrilo Princip, koji je u junu 1914. ubio habsburškog prijestolonaslijednika Franza Ferdinanada, kao terorista stavlja u isti koš sa Al-Kaidom. Sad Srbija želi da predstavi „svoju istinu“ o ratu.

By: AG/red
Preveo: Ešref Zaimbegović

Internacionalno renomirani srpsko – bosanski režiser Emir Kusturica želi o tome snimiti dokumentarni film, najavio je on u nedjelju. Istovremeno je predstavio jedan dokument iz beogradskog Državnog arhiva koji treba da očisti Srbiju od svih optužbi. Radi se o pismu tadašnjeg bečkog vojnog guvernera u Bosni, Oskara Poćoreka na ministra finansija Leona Blinskog od 28. maja 1913. godine.

Iz toga proizlazi da je habsburška monarhija već godinu prije početka rata planirala veliki vojni sukob, izvještavaju srpski istoričari. “To je naš odgovor na pokušaj da se istorija drugačije tumači”, objasnio je ovaj korak Kusturica kao predsjednik srpskog komiteta za pripremu obilježavanja 100. godišnjice izbijanja 1. svjetskog rata.

 „Beč je već 1913. planirao rat“

Srpski mediji slave. “Austrijanci su Prvi svjetski rat planirali godinu dana prije ubistva Ferdinanda” i “Beč je već 1913. planirao rat” naslovljavaju obje najveće novine “Novosti” i “Blic”. “Mi nismo krivi za rat. Poćorek je udar protiv Srbije planirao godinu dana prije atentata”, ide “Telegraf” još jedan korak dalje.

Pismo je “primarni izvor  i jedan od najznačajnijih dokumenata za istraživanje pitanja krivice za rat”, tvrdi direktor arhiva Miroslav Perišić. Međutim ono je bilo “prešućivano od svih revizionističkih istoričara” jer se izazivanje svjetskog rata ne bi moglo pripisati “Srbiji i Rusiji”.

Čuđenje u stručnom svijetu

U internacionalnim stručnim krugovima izazvao je državni arhiv ovim korakom samo začuđeno mahanje glavom. Pismo nije “ništa značajno”, reagovao je jedan od najpoznatijih poznavalaca svjetskog rata, austrijski istoričar Manfried Rauchensteiner i dodaje: “Meni je nejasno kako to da je pismo bilo u Beogradu.”

Državni arhiv je za to dao objašnjenje: raspolaže se sa 1930. godine mašinom napisanim prepisom rukom pisanog pisma. Potom su se istoričari povukli. Direktor arhiva Perišić je odbio odgovoriti novinarima koji su ga pitali za original u njemačkom jeziku. Jer Državni arhiv je predstavio samo prevod u srpskom jeziku.

Pismo je „slobodno interpretirano“

I u samom prevodu stvari stoje drugačije nego što mu Srbija pripisuje. Doduše piše bečki vojni guverner o jednom “neizbježnom rat za nekoliko godina” i da se “Srbija nikada ne može napraviti pouzdanim prijateljem”, jer će zemlja “u svakom budućem ratu otvoreno i sa gorčinom boriti na strani naših ostalih neprijatelja”.

U svakom slučaju morala bi se Srbija “učiniti bezopasnom time da monarhija u najmanju ruku zaključi trgovinski, carinski i vojni dogovor” sa ovom balkanskom zemljom”, predlaže Poćorek.

krone.at

tačno.net
Autor/ica 8.1.2014. u 14:23