Povodom obljetnice završetka Prvog svjetskog rata

Edin Osmančević
Autor 9.11.2018. u 10:08

Povodom obljetnice završetka Prvog svjetskog rata

Foto: DPA/PIXSELL

Jedini put iskorjenjivanja ideje rata u svijetu  je put MIRA. Onda kada oružje progovori teško ga je utihnuti. Naša zajednička sudbina je u uzajamnom poštovanju univerzalnih ljudskih vrijednosti  a ne u opštem uništenju.

Tačno prije 100 godina utihnulo je oružje Prvog svjetskog rata i svijet je za trenutak mogao odahnuti. 11.11 1918. god. u željezničkom vagonu u šumi Compiegne u sjevernoj Francuskoj nova njemačka vlada potpisala je primirje – KRAJ PRVOG SVJETSKOG RATA. Rezultati ovog rata u kome je prvi put upotrebljeno oružje za masovna uništenja  su bili katastrofalni. 37 miliona žrtava od čega 15 miliona poginulih i 22 miliona ranjenih, šest miliona zatvorenika, 20 miliona civila pod okupacijom, 10 miliona izbjeglica u cijeloj Europi, tri miliona udovica i šest miliona siročadi, 1,3 milijarda ispaljenih granata, 10 milijardi pisama vojnika s bojišta svojim obiteljima. Rat je koštao tri ili četiri puta više od ukupnog BDP-a europskih zemalja, koje će iz njega izaći posve opustošene. Prvi svjetski rat izazvao je velike geopolitičke promjene (propala su četiri carstva: rusko, njemačko, austro-ugarsko i tursko), nastao je niz novih država (Austrija, Mađarska, Kraljevina SHS, Čehoslovačka, Poljska), a kao posljedica Oktobarske revolucije još i Estonija, Latvija, Litva i Finska.

Njegovim završetkom svijet više nije bio isti. Ono što je slijedilo nakon potpisivanja primirja udarilo je  temelje novog svjetskog rata samo 30-tak godina kasnije. Rat koji je trebao biti kraj svih novih ratova pretvorio se u generatora novih sukoba, ovog puta sa još katastrofalnijim ishodom. Versajskim ugovorom Njemačka je bila ekonomski devastirana i  politički ponižena što je u svom daljem toku dovelo do pojave nacizma. Sa posljedicama Versajskog ugovora živimo i dan danas, 100 godina nakon njegovog potpisivanja.

Upravo ovih dana na TV kanalu „VIASAT Historija“ se prikazuje dokumentarni program posvećen ovoj obljetnici. Slike i prizori ljudskog stradanja, devastacija objekata, patnje kažu više nego hiljade riječi i nijemi su svjedoci ovog teškog vremena. Vojni tranšei koji vijugaju na hiljade kilometara  a koji se u jesen pretvaraju u kaljuge zaglavljenih očajnika koji čekaju na zvižduk pištaljke kako bi krenuli u juriš i na taj način prekratili svoje muke. Slike poginulih vojnika kako vise na žičanim ogradama u pokušaju da savladaju žičane fortifikacijske prepreke bojni otrov prvi put upotrebljen 1915. koji je usmrtio 20.000 ljudi te ostao čvrsto zabilježen u kolektivnom sjećanju na rat. Samo u bitkama kod Verduna i Somme 1916. zaraćene strane su imale su 770.000 i 1,2 milijuna mrtvih, ranjenih i nestalih.

Na Balkanu, međutim, Prvi svjetski rat nije se vodio u rovovima, već je provihorio kroz gradove i sela, transformirajući pri tome svaki aspekt ljudskog života. Stvaranje Jugoslavije, koja je ispočetka formirana kao Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS), bio je rezultat težnji naroda da se oslobode imperijalnog jarma, a politički uvjeti stekli su se tek krajem Prvog svjetskog rata, kad postaje jasno da Austro-Ugarska monarhija prestaje postojati. Jugoslovenska ideja je rođena u  krugu hrvatske napredne inteligencije ovog vremena. To su fakte koje se ne mogu osporiti zbog čega se danas motivi stvaranja jugoslovenske zajednice pokušavaju falsifikovati i historijski revidirati.

Historija je učiteljica života koja nam daje mogućnost da biramo između mira i rata, života i smrti, progresa i propasti.  Razlog zbog čega rat nastaje jeste u stalnoj borbi dobra i zla, onih ljudi koji život koriste kako bi ga učinili  za dobro cjelokupnog čovječanstva  i onih koji rat koriste za da iz njega izvukli svoju vlastiti korist.

Jedini put iskorjenjivanja ideje rata u svijetu  je put MIRA. Onda kada oružje progovori teško ga je utihnuti. Naša zajednička sudbina je u uzajamnom poštovanju univerzalnih ljudskih vrijednosti  a ne u opštem uništenju.

Edin Osmančević
Autor 9.11.2018. u 10:08