Pranje novca u banjalučkom Hypu podsjeća na ono što je ta banka radila u Hrvatskoj

Autor 6.12.2012. u 17:19

Pranje novca u banjalučkom Hypu podsjeća na ono što je ta banka radila u Hrvatskoj

Agencija za bankarstvo Republike Srpske očito je zbog specijalnih poslovno financijskih odnosa Dodikove vlasti i Hypo banke, potpuno zanemarila indikatore pranja novca do kojih je došla u kontrolama poslovanja Hypo Alpe Adria Bank a.d. Banja Luka, tijekom 2007. i 2008. godine, o čemu svjedoče strogo povjerljivi dokumenti Agencije koje ekskluzivno objavljujemo.

Strogo povjerljivi zapisnici kontrola koje je u Hypo Alpe Adria Banci a.d. Banja Luka, tijekom 2007. i 2008. godine obavila Agencija za bankarstvo Republike Srpske otkrivaju mogući trag pranja novca sumnjivog porijekla kroz financijske operacije preko ove banke. Naime, tajni podaci iz strogo povjerljivog izvješća od 5. lipnja 2008. godine, pod brojem 02-21-630/08, otkrivaju značajan nesrazmjer između temeljnog kapitala Hypo banke u Banja Luci i aktive banke, odnosno između temeljnog kapitala banke i iznosa sredstava plasiranih kroz kredite i druge investicije, što predstavlja jedan od glavnih indikatora na operacije pranja novca, pogotovo ukoliko je izvor sredstava koja se plasiraju kroz kredite druga povezana financijska institucija, u ovom slučaju Hypo Alpe Adria Bank International AG Klagenfurt, za koju je sasvim izvjesno kako u trenutku plasmana sredstava Hypo banci Banja Luka nije raspolagala vlastitim financijskim sredstvima u tom iznosu, pogotovo jer se već radilo o vremenu izbijanja Afere Hypo, odnosno nastupanja krize likvidnosti u Hypo Alpe Adria Bank International AG Klagenfurt.

Podsjetimo, kada su od 2001. do 2004. godine, inspektori Deviznog inspektorata u Hrvatskoj vodili kontrolu poslovanja Hypo Grupe, upravo im je ovakva neobjašnjiva razlika između temeljnog kapitala banke i plasiranih sredstava i aktive banke, bio jedan od glavnih indikatora na operacije pranja novca, zbog čega su tada i odlučili nastaviti kontrolu Hypo Grupe, koju je dolaskom na vlast obustavila i zabranila HDZ-ova Vlada, točnije Ivo Sanader i Ivan Šuker. Zanimljivo je da se gotovo isti indikatori nezakonitosti u radu i poslovanju banke, koje su tijekom kontrola u Hrvatskoj utvrdili inspektori Deviznog inspektorata Ministarstva financija, pojavljuju kao obrazac nezakonitog poslovanja i Hypo Alpe Adria Bank a.d. Banja Luka. To samo potvrđuje da se radilo o novom modelu provođenja operacija pranja novca sumnjivog porijekla, preko poslovnih banaka, a koji se model pokazao specifičnim upravo za nezakonito poslovanje Hypo Grupe na Balkanu.

Međutim, činjenica da Agencija za bankarstvo Republike Srpske u takvom modelu poslovanja Hypo banke u Banja Luci nije vidjela ništa problematično, te nije poduzela potrebne zakonske korake zbog sumnji na operacije pranja novca, iako su ovlašteni djelatnici te Agencije utvrdili nezakonitosti u poslovanju banke, što potvrđuju najmanje tri strogo povjerljiva zapisnika Agencije iz 2007. I 2008. Godine, govori o tome kako je Hypo banka u Banja Luci uživala političku zaštitu vlasti, baš kao i u Hrvatskoj, te je u Republici Srpskoj i BiH Hypo banka bila u status zaštićene praonice novca sumnjivog porijekla, između ostalog i zbog toga što je kako vlasti u Banja Luci, tako i pojedinim visokopozicioniranim politički istaknutim osobama u RS-u pružala financijsku logistiku, dok je sve izvjesnije kako je i najvišim entitetskim dužnosnicima plaćala svojevrstan politički reket kako bi dokumenti poput ovih zapisnika Agencije za bankarstvo ostali skriveni pod oznakom strogo povjerljivo, umjesto da budu dostavljeni nadležnim policijskim, tužiteljskim i pravosudnim tijelima na daljnje postupanje.

Iz tajne dokumentacije koju posjedujem jasno proizlazi kako je nakon dolaska na vlast SNSD-a i Milorada Dodika, između Hypo banke u Banja Luci i Vlade RS-a postojala neka vrsta dogovora, kojim su s jedne strane Dodikovoj vlasti zajamčene određene financijske, kreditne usluge, kojima je Hypo banka iz sredstava sumnjivog porijekla financirala i kreditirala tekuću likvidnost proračunskih institucija RS-a, dok je s druge strane Vlada RS očito jamčila Hypo banci u Banja Luci zaštitu od mogućih pokretanja postupaka pred nadležnim institucijama zbog nezakonitosti u poslovanju banke. Jedino tako se može objasniti i nepostupanje Agencije za bankarstvo protiv Hypo banke, usprkos nalazima ovlaštenih osoba Agencije tijekom nekoliko sveobuhvatnih i ciljanih kontrola poslovanja te banke.

Prema podacima iz Zapisnika od 5. lipnja 2008. godine, o obavljenoj kontroli banke, od 14. travnja do 3. lipnja 2008. godine, pod brojem 02-21-630/08, a koje je klasificirano kao “strogo povjerljivo” od strane Agencije za bankarstvo RS-a, temeljni kapital Hypo Alpe Adria Bank a.d. Banja Luka, na dan 31. prosinca 2007. godine iznosio je 100 milijuna 837 tisuća konvertibilnih maraka. U usporedbi s visinom temeljnog kapitala, sumnju u legalnost izvora financijskih sredstava koja su plasirana preko Hypo banke u Banja Luci, budi prije svega iznos active banke koji za više od deset puta prelazi iznos temeljnog kapitala te banke, o čemu svjedoče tajni podaci iz navedenog strogo povjerljivog zapisnika.

“Ukupna bruto aktiva prema evidenciji Banke i nalazu kontrole na dan 31.12.2007. godine iznosi 2 milijarde 12 milijuna 209 tisuća KM, dok neto aktiva po Banci iznosi milijardu 970 milijuna 427 tisuća KM, a po nalazu kontrole milijardu 966 milijuna 427 tisuća KM. razlike u sikazivanju nivoa active u iznosu od 4 milijuna 4 tisuće KM, nastale su po osnovu nedostajućih rezervi koje je kontrola utvrdila pregledom stavki aktive Banke.

Rizična aktiva odnosno aktiva na koju se obračunavaju reserve, prema evidencijama Banke i nalazu kontrole iznosi milijardu 289 milijuna 212 tisuća KM”, navodi se u strogo povjerljivom zapisniku Agencije za bankarstvo iz lipnja 2008. godine.

Istovremeno, kontrolom je utvrđeno kako je Hypo banka Banja Luka u trenutku kontrole imala plasiranih kredita u visini od milijardu 123 milijuna 966 tisuća konvertibilnih maraka, dok je usporedbe radi, u prvom tromjesečju 2006. godine Hypo banka Banja Luka u kredite imala plasiranih ukupno 722 milijuna 414 tisuća KM, a plasmani se drastično povećavaju upravo nakon dolaska na vlast Dodikovog SNSD-a, pa tako već krajem 2006. godine ti kreditni plasmani iznose 903 milijuna 401 tisuću KM, a u 2007. godini prelaze iznos od milijardu konvertibilnih maraka, što je iznos plasmana veći od 400 milijuna konvertibilnih maraka u odnosu na period prije dolaska na vlast Vlade Milorada Dodika.

Dodatnu sumnju u stvarnu svrhu ovakvog povlačenja sredstava i njihovog ulaganja kroz kreditne plasmane, budi i nalaz kontrole prema kojem je jasno kako banka u isto vrijeme nije osigurala adekvatne rezervacije za osiguranje rizika, kao i mogućih kreditnih gubitaka, što je Agenciji za bankarstvo trebao biti dodatno pvoezani indicator kako se radilo, zapravo, o operacijama pranja novca.

“Kontrolom je obuhvaćeno 64% rizične vanbilansne aktive Banke in a pregledanom dijelu utvrđene su nedostajuće rezerve u skladu sa Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikacija active banaka”, stoji u Zapisniku, dok se u nastavku navodi: “Dakle, Banka nije formirala adekvatne reserve za kreditne gubitke (na financijski datum 31.12.2007.), a što nije u skladu sa Člankom 14. točkom 8. i Člankom 16., 21. i 22. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikacija active banaka”.

S druge, pak, strane i ostvareni prihodi Hypo banke Banja Luka, prema ovom izvješću nikako ne opravdavaju ozbiljan ekonomski interes većinskog vlasnika Hypo Alpe Adria Bank International AG Klagenfurt da preko Hypo banke Banja Luka plasiraju preko milijardu konvertibilnih maraka kredita, kada im se kroz neto dobit poslovanja ove banke kćeri, od plasmana većeg od milijardu KM, kroz dobit isplatilo tek 5 milijuna 434 tisuće KM. Dakle, prema uobičajenim bankarskim standardima poslovanja, sasvim je jasno kako nisu postojali jasni ekonomski opravdani ciljevi koji bi opravdali razliku između visine temeljnog kapitala i visine ukupnih kreditnih plasmana preko Hypo banke Banja Luka, osim ako se radilo o ciljanim operacijama pranja novca sumnjivog porijekla, prvo kroz devizne depozite koje banka matica odobrava banci kćeri, a potom kroz kreditne plasmane kroz koje banka kćer plasira sredstva od deviznih depozita matične banke. To je, naime, bio i model pranja novca preko banaka iz Hypo Grupe i u Hrvatskoj, i u Austriji, ali i u primjerice Srbiji i Crnoj Gori. Strogo povjerljvi dokumenti Agencije za bankarstvo RS-a ukazuju kako je ovakav model pranja novca primjenjivan i u poslovanju Hypo banke u Banja Luci.

Pritom je i sama Agencija utvrdila kako je Hypo banka Banja Luka odobravanjem sindiciranih kredita svojim klijentima u dogovoru s Hypo bankom Mostar, zapravo, izbjegavala zakonske propise u BiH, čime je praktički odobravala nezakonite kredite, kojima je dodatno prelazila limit rizičnosti kreditne izloženosti prema određenim klijentima kojima je plasirala značajna financijska sredstva, što je prema ustaljenim međunarodnim standardima dodatni indicator na operacije pranja novca, pogotovo kada se radi o sindiciranim kreditima. Usto, i Hypo banka u Zagrebu koristila se potpuno identičnim modelom kod operacija pranja novca kroz odobravanje sindiciranih kredita koji su bili paravan za operacije pranja novca.

“Dugoročne kredite pravnim osobama Banka je odobravala na rok duži od godinu dana s namjenom osiguravanja trajnih obrtnih sredstava i investicijskih ulaganja. Posebna vrsta dugoročnih kredita su sindicirani krediti, kod kojih Banka zajedno sa sestrinskom bankom Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar kreditira pojedine klijente sa velikom izloženošću, obzirom da zbog zakonskih ograničenja niti jedna od njih ne može samostalno kreditirati te klijente”, stoji u nalazu kontrole Agencije za bankarstvo, čime je nesporno utvrđeno kako je Hypo banka Banja Luka odobravanjem tzv. sindiciranih kredita otvoreno kršila zakon očito uz znanje i prešutno odobravanje nadležne Agencije za bankarstvo, što dodatno govori o korupcijskoj sprezi Hypo banke Banja Luka s nadležnim institucijama vlasti u Republici Srpskoj.

Stoga je više nego očito kako je cjelokupna aktivnost Agencije za bankarstvo Republike Srpske u ovom konkretnom slučaju bila usmjerena na zaštitu kriminala i sakrivanje kriminala u banci, odnosno kriminala komitenata povezanih sa bankom, točnije kako je Agencija za bankarstvo kontrole provodila samo formalno, bez namjere poduzimanja ikakvih zakonskih mjera nakon utvrđenih nezakonitosti u radu i poslovanju banke, baš kao što nisu reagirali niti na jedan od brojnih navedenih ozbiljnih indikatora na operacije pranja novca u Hypo banci Banja Luka.

 
Autor 6.12.2012. u 17:19

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija