Predizborne bajke o mostarskim hotelima

Izdvajamo

• Iako Mostar nije dobio nijedan novi hotel, nisu pokrenuti radovi na „Ruži“ i „Neretvi“, a čitava je tema potpuno nestala iz javnog prostora – za laži, već tradicionalno, niko neće snositi odgovornost. Cilj je postignut, glasovi dobijeni, samo još (sve rijeđe) delegacije SDA nemaju gdje da „prespavaju i pojedu“.

Povezani članci

• (Prazno)vjersko prenemaganje i pohvala zločinu
• SDA-SBB koalicija pokrala izbore u Mostaru
• Cvjetovi zla
• ‘Crkva mora oprati šutnju dugu 20 godina ako želi biti kredibilna’
• Preminuo profesor Zdravko Grebo
• Odlazak gospodina: Napustio nas je Zdenko Bubaš

Konfuzne informacije, brojne netransparentnosti i nonšalantne izjave zvaničnika – glavne su odlike mostarske „građevinske scene“. Investitori se žale, a stranački lideri likuju jer im ova situacija omogućava da već godinama spektakularno najavljuju otvaranje istih zgrada, te pokretanje istih radova na istim gradilištima

Piše: Paulina Janusz

Još prije početka prošlogodišnje predizborne kampanje u Mostaru održana je svečanost povodom otvaranja nove zgrade Osnovne škole „Zalik“. Ceremoniji su prisutstvovali brojni zvaničnici, između ostalih, gradonačelnik Ljubo Bešlić, tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović (koji je predizborno otvaranje škola „vježbao“ nekoliko dana ranije u Ilijašu), te čitava vrhuška SDA. Čelnici ove stranke u tom su periodu često posjećivali grad na Neretvi, a pažnju javnosti su tada privukle njihove brojne najave drugih spektakularnih investicija, prije svega u čuvene mostarske hotele. Danas, skoro pola godine nakon izbora, provjeravamo koliko su one zapravo vrijedele.

SDA nema gdje jesti

Desetak dana prije početka kampanje održan je neformalan sastanak na temu uređenja Mostara prilikom kojeg je jedan od savjetnika Bakira Izetbegovića rekao da je njegov šef svjestan neravnomjernog razvoja grada, te da SDA-ov ekonomski plan obuhvaća dovođenje stranog hotelijerskog lanca jer „kad naša delegacija dođe u Mostar nema gdje da prespava i pojede“.

„Strani hoteljerski lanac“ je na nagovor SDA trebao preuzeti čuvenu „Ružu“, hotel u vlasništvu Emira Keće, mostarskog poduzetnika s ruskom adresom, u koji je prema podacima Agencije za unaprijeđenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini dosad uloženo 12 milijuna eura. Radovi oko „Ruže“ su trajali sve do 2006. godine, kad je UNESCO zaprijetio skidanjem Starog grada sa popisa Svjetske kulturne baštine ako se hotel gabaritima ne uklopi u gradsko jezgro. Spor je rješen tek 2011. a tokom pet godina neizvjesnosti je propao ugovor sa Sheratonom. Kasnije se špekulisao da će u investiciju ući širokobriješka kompanija Mepas, koja je ipak na ljeto ove godine otvorila sopstveni hotel Mepas u sklopu istoimenog tržnog centra.

Političari su se sjetili „Ruže“ tek u uoči izbora. Krajem avgusta, prilikom posjete Bijeloj džamiji u Vrapčićima kod Mostara, Bakir Izetbegović je rekao, između ostalog, da se tokom boravka u Turskoj zalagao za ulazak „Ruže“ u svjetski lanac hotela a pohvalio se i pronalaskom, za sad još uvijek tajanstvenog, investitora: „Mislim da sam uspio zaokružiti investiciju koja se odnosi na hotel „Ružu“. Mislim da ćemo turski kredit koji u ovom trenutku iznosi 100 milijuna eura povećati na 150 miljiuna. Pedeset miljuna će se odnositi na Federaciju BiH, na mala i srednja preduzeća.“

U julu je i Enver Backović, zvanični predstavnik Keće, najavio dolazak lanca koji je „poznatiji od Sheratona, uspješniji od Sheratona“, a u javnost su procurile informacije da se radi o Hiltonu. Prema Backoviću su radovi na „Ruži“ trebali početi već u drugoj polovini septembra: „Imamo sporazum s bankom, finansijerom i partnerskim lancem koji će doći u Mostar. To je jedan od najvećih i najpoznatijih svjetskih hotelskih lanaca, ali imamo s njima dogovor da se to još ne publicira, dok radovi ne počnu. Uglavnom, svi dogovori su u finalnoj fazi.“

Dva Hiltona pod istim krovom

Iz Zavoda za prostorno uređenje Grada Mostara, u izjavi datoj potpisnici ovih redova, poručeno je tada da je potraga za investitorom skoro pa završena. „Ovo je već faktički završen dogovor sa jednim od svjetskih lanaca koji djeluje u Turskoj i koji će preko Mostara spojiti Istok sa Zapadom“, rekao je direktor Zavoda Salem Bubalo, koji ipak nije želio potvrditi naše informacije da se radi o Hiltonu.

Mostarci su ove i slične najave gledali skeptično. Brojni su tvrdili da od radova opet neće biti ništa a najavu njihovog pokretanja je „iznudila“ kampanja, ali i Agencija za privatizaciju HNK čiji je direktor Ismet Čampara nedavno zaprijetio vlasniku „Ruže“ aktiviranjem tužbe za raskid ugovora. Ipak, čini se da Emir Kećo ne mora da brine što najbolje dokazuje slučaj još jednog hotela na istočnoj obali – „Neretve“.

Hotel Neretva u Mostaru, foto: šg

„Neretvu“ je 2003. kupio Halim Zukić, vlasnik VGT Osiguranja iz Visokog po vrlo povoljnoj cijeni 603.000 maraka. Ugovor je za novog vlasnika naložio obavezu da završi rekonstrukciju hotela u roku od dvije godine od trenutka prodaje, no u ovom periodu nisu pokrenuti ni najosnovniji radovi. Uprkos tome, Grad Mostar nije razmatrao mogućnost preispitivanja ugovora, a Ismet Čampara je čak i ustvrdio da je napravljena greška prilikom prodaje, te “Grad Mostar vlasniku ne može oduzeti hotel „Neretva“, jer je to njegova privatna imovina”. I tako su obaveze koje je na sebe preuzeo Halim Zukić pale u zaborav.

Zukić se kasnije pravdao da mu je za dobijanje potrebne dokumentacije trebalo čitavih šest godina i zaista nakon ovog perioda počeli su radovi. Kasnije su se čak i u medjima pojavile izjave da se oni „izvode prema predviđenoj dinamici“, te da bi hotel trebao biti završen do kraja 2012. godine.

To se nije dogodilo. Halim Zukć je u međuvremenu pregovarao s Malezijcima koji su ranije investirali u Bosmal, a za nas je u septembru rekao da je prije dvije godine potpisao predugovor s Hiltonom: „Predugovor s Hiltonom već postoji, a sad tražim partnera u ovoj investiciji, pošto u ovom trenutku nedostaje još 15 milijuna maraka da projekt bude završen.“

Ko tjera investicije

Zanjimljivo je da je Halim Zukić ne samo poduzetnik, ali i predsjednik Opštinskog odbora SDA Visoko pa je teško objasniti kako je moguće da su se on i njegov stranački šef Bakir Izetbegović zalagali za otvaranje Hiltona u Mostaru na dvije različite lokacije – prvi u „Neretvi“, drugi u „Ruži“. „Hilton je očigledno zainteresovan za Bosnu i Hercegovinu i vjerovatno vodi pregovore s više ljudi“, objasnio nam je Zukić i dodao da uprkos najavama da je na pomolu investicija za „Ružu“ „tek ćemo vidjeti s kim će Hilton potpisati konačni dogovor“.

Ove izjave date su uprkos tome da nije još bila završena ni duga borba oko dokumentacije hotela. Prema našim izvorima dio zemljišta na trgu Musala kod Muzičke škole će država morati da izuzme iz vlasništva jer spada pod nacionalnu zaštitu spomenika zbog čega mora biti isključeno iz eventualne gradnje. No, budući da se dokumentacija „Neretve“ datira još iz austrougarskog perioda niko ne želi da otvori ovu „pandorinu kutiju“ pa je problem zataškan. Njegove posljedice po vlasnika su ipak vidljive – navodno je upravo vezana za trg Musala intervencija Amre Hadžimuhamedović iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika spriječila postizanje konačnog dogovora s Malezijcima.

Prema Zukiću, ipak, status nacionalnog spomenika je mamac za investicije: „On privlači a ne tjera investitore. Problem je drugačiji. Problem je politička situacija u Mostaru koja je trenutno depresivna i pesimistična i teško je naći nekog spremnog da u ovakvom ambijentu ulaže novac.“

Hotel Ruža u Mostaru, foto: šg

Nekoliko mjeseci ranije je na sličan način objasnio zastoj u radovima na „Ruži“ nakon 2011. godine Enver Backović: „Slika u Mostaru zbog svih događanja, nemira, nepostojanja Gradskog vijeća i neodržavanja izbora jedan je od glavnih razloga zbog kojih je jako teško dovesti investitore u Mostar. Negativna slika grada jedan je od problema s kojim se suočava i hotel “Ruža”, kreditna sredstva je jako teško dobiti i jako teško je dovesti investitore u Mostar.“

S ovim se mišljenjem nije, pak, u razgovoru sa nama složio Salem Bubalo iz Zavoda za prostorno uređenje: „Nije problem privući investitore. O Mostaru je napravljena predstava nesigurnosti. Jeste da Mostar ima određenih anomalija, na primjer, ne postoji Gradsko vijeće, ali sve dozvole koje bi vlasnici hotela trebali pridobiti su tu tako da u tom pogledu nema nikakvih problema.“ Bubalo dodao je da je dosta priča „plasiranih neargumentovano“, te izrazio nadu da će „Ruža“ dokazati da nije sve u Mostaru tako crno.

Isti a veći

U to da nije sve po pitanju hotelskih investicija tako crno uvjereni su i predstavnici HDZ-a, koji ipak umjesto da traže investitore u Turskoj „svoj“ dio Mostara grade stranačkim snagama – i uz pomoć izuzetno im naklonjene Gradske uprave. Za septembar je, na primjer, najavljeno otvaranje hotela „Mostar“, koji se nalazi tik uz zgradu HDZ-ove centrale i vlasništvo je HDZ-ovog biznismena i Čovićevog čovjeka od povjerenja Ante Vidačka. Iako se u medijima govori o „rekonkstrukciji“ i „vraćanju nekadašnjeg sjaja “pojam „rekonstrukcije“ uveliko je u ovom slučaju zloupotrebljen.

Naime, početkom 2013. godine je šefica gradskog Odjeljenja za urbanizam Marina Deronjić izjavila da će „Mostar“ biti „klasično rekonstruisan“ čime je oprovrgnula glasine da će na njegovom mjestu nastati poslovna zgrada. Ubrzo nakon toga je hotel sravnjen sa zemljom, a šef Službe za inspekcijske poslove Hilmo Đidelija je najavio da će „hotel ostati u gabaritu, ništa se neće mijenjati“. Šarene laži je ovih dana upotpunio investitor medijskim najavama da su se tokom gradnje dogodile „korekcije“ prema „europskim standartima“, te da će „hotel ostati u gabaritima u kojim je bio i ranije“ no da će istovremeno biti „30 posto veći“.

Samo otvaranje „Mostara“ pomjereno je ipak nekoliko puta. Prvobitno je planirano za kraj jula prošle godine, kasnije je završetak radova najavljen za predizbornu kampanju, no ni tada nije bilo izgleda da hotel bude otvoren prije proljeća 2015. Dokle ide netransparentnost u izgradnji hotela Mostar najbolje pokazuje činjenica da su Mostarci tokom čitavog procesa izvođenja radova uzaludno tražili na gradilištu tablu s informacijama o investitoru koja je inače zakonska obaveza.

Sve su to ipak sitnice za proizvođače mostarske predizborne magle. Iako Mostar nije dobio nijedan novi hotel, nisu pokrenuti radovi na „Ruži“ i „Neretvi“, a čitava je tema potpuno nestala iz javnog prostora – za laži, već tradicionalno, niko neće snositi odgovornost. Cilj je postignut, glasovi dobijeni, samo još (sve rijeđe) delegacije SDA nemaju gdje da „prespavaju i pojedu“.